Po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) primorsko-goranska policija uhitila je dvije osobe osumnjičene za subvencijsku prijevaru.

Policija je kratko izvijestila da je u koordinaciji sa zagrebačkim Uredom europskog javnog tužitelja jutros započela realizaciju zadnje faze kriminalističkog istraživanja, pri čemu je uhićeno dvoje hrvatskih državljana. Riječ je o subvencijskoj prijevare u sklopu natječaja Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, koji je raspisala hrvatska Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Tijekom dana provodit će se hitne dokazne radnje, poput pretresa, a EPPO će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u ovom predmetu o čemu će, kako ističu, pravodobno obavijestiti javnost.

USKOK je, na temelju kaznene prijave zagrebačke policije, pokrenuo istragu protiv 13 osumnjičenih, među kojima su i dvojica carinika i jedan policajac, zbog nabave i preprodaje najmanje 9,6 tona duhana i 2420 ilegalnih šteka cigareta, pri čemu su zaradili najmanje 254.100 eura. Tužiteljstvo i policija skupinu sumnjiče za kaznena djela zločinačkog udruženja, nedozvoljene trgovine u sastavu zločinačkog udruženja, zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te pranja novca.

Prvoosumnjičenog 49-godišnjaka terete za zločinačko udruženje i nedozvoljenu trgovine u sastavu zločinačkog udruženja, dok devet osumnjičenika terete za nedozvoljenu trgovinu u sastavu zločinačkog udruženja. Ujedno se sumnja da je prvoosumnjičeni 49-godišnjak počinio kaznena djela pranja novca i poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti, dok su dvoje carinskih službenika i zagrebački policajac osumnjičeni za zlouporabu položaja i ovlasti.

Policija i tužiteljstvo sumnjaju da je 49-godišnjak, od veljače do kraja rujna ove godine, na području Zagreba i Zagrebačke županije te drugdje u Hrvatskoj, povezao u zajedničko djelovanje devetoricu osumnjičenika radi stjecanja nepripadne materijalne dobiti kupovinom većih količina sitno rezanog duhana i neoznačenih cigareta te njihovim daljnjim prevoženjem, skladištenjem i daljnjom preprodajom na ilegalnom tržištu.

Prema navodima policije i Uskoka, prvoosumnjičeni 49-godišnjak je zajedno s još šestoricom osumnjičenika prodavao duhan i cigarete na sajmovima u Jastrebarskom, Jakuševcu, Sesvetama, Velikoj Gorici i Samoboru.

Pritom su navodno prodali najmanje 9680 kilograma duhana i 24.200 kutija cigareta, čime su ostvarili imovinsku korist od najmanje 254.110 eura, dok su novac međusobno podijelili.

Oprao novac od zarade kupovinom vozila
Od navedene količine, tijekom redovnog postupanja policijskih i carinskih službenika, zaplijenjeno je 542 kilograma sitno rezanog duhana te 780 kutija cigareta. Istražitelji sumnjaju da je prijavljeni policajac i carinski službenici, koristeći svoj položaj i pristup informacijama o aktivnostima usmjerenima prema suzbijanju nedozvoljene trgovine duhanskim proizvodima, slanjem tekstualnih poruka i pozivima informirali prvoosumnjičenog 49-godišnjaka o planiranim aktivnostima tijela čiji su zaposlenici.

Prema navodima Uskoka, osumnjičeni policajac je najmanje jednom izvijestio 49-godišnjaka da nema planiranih postupanja, a s njime je dogovorio i susret nakon što ga je tražio da provjeri koristi li policija određeno vozilo.

Također se sumnja da je prvoosumnjičeni radi prikrivanja zarade uložio najmanje 5000 eura u kupnju vozila.

U policiji kažu da je nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja 11 osumnjičenika predano pritvorskom nadzorniku dok se dvoje osumnjičenih od ranije nalazi na izdržavanju zatvorske kazne u Zagrebu, kao i da je protiv osumnjičenika podnesena kaznena prijava Uskoku.

Uskok nadodaje da će sucu istrage zagrebačkog Županijskog suda predložiti određivanje istražnog zatvora protiv devetoro okrivljenika.

Ekonomist i znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb Danijel Nestić komentirao je u N1 Studiju uživo s Igorom Bobićem aktualne ekonomske teme, u prvom redu inflaciju i nove porezne izmjene. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu su prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku objavljenoj u utorak, u odnosu na rujan 2023. godine u prosjeku bile veće za 1,6 posto, dok su u odnosu na kolovoz u prosjeku veće za 0,3 posto. Tako je nastavljen trend smanjenja međugodišnje stope inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena, koji je neprekinut od rujna 2023. godine.

“To je potpuno u skladu s očekivanjima”, ocijenio je Nestić te dodao: “Inflacija postaje sve manji problem i dovedena je do razina koje su skoro pa zadovoljavajuće. Reagirala je i Europska središnja banka sa spuštanjem kamatnih stopa. Vraćamo se u normalnu situaciju.”

No, cijene hrane su još uvijek na godišnjoj razini rasle. Zašto se to događa?

“Cijene hrane počinju od globalnog fenomena pa s obzirom da se ništa nije mijenjalo u poreznom sustavu, to je europski trend. Hrvatska ima nešto višu inflaciju jer ima veći gospodarski rast”, kazao je pa dodao: “Ako tome dodamo i nedavni rast plaća u javnom sektoru, stvara se masa potražnje, platežna moć je veća i naravno da u takvim situacijama trgovci malo po malo pipaju koliko visoko mogu ići.”

Plaće su pobijedile inflaciju
“Mi smo u jednom trenutku imali izrazito visoku, dvoznamenkastu inflaciju. U jednom trenutku je i pojela plaće, međutim, vraćamo se u normalu. Plaće su bez dvojbi bitno veće nego u pred inflacijsko doba. Plaće su pobijedile inflaciju”, istaknuo je stručnjak.

Iznio je i podatak da su mirovine, što zbog usklađivanja, što zbog drugih mjera, rasle otprilike 46%, jako blizu rastu plaća u javnom sektoru: “One su gotovo identične rasle kao ukupne prosječne plaće.”

Porezna reforma
Unutar porezne reforme ima dijelova koji se tiču plaća. U nekim gradovima u kojima će biti snižene maksimalne porezne stope bi trebalo doći do rasta plaća.

“Po svemu sudeći, ovo neće donijeti veću promjenu u oporezivanju plaća. Ne znamo kako će se gradovi postaviti, međutim, njima se snižava gornji raspon tako da ne očekujem veliku promjenu. Možda prvih par mjeseci primjene se koji euro osjeti, ali ne očekujem puno više”, objasnio je Nestić.

“Hrvatska puno oporezuje potrošnju. PDV je visok, a relativno malo, u usporedbi s drugim zemljama, oporezuje dohotke i imovinu. Ovo bi mogao biti strateški potez prema većem oporezivanju dohotka i imovine i smanjivanja poreza na potrošnju.”

Hoće li veće oporezivanje kratkoročnog najma dovesti do aktivacije tržišta nekretnina na način koji će dovesti do priuštivog stanovanja?

“Po svemu što se zna, kratkoročni najam će doći pod veći porezni udar. Sigurno će se dio objekata maknuti s tržišta, ali pitanje je što će se dogoditi s ponudom stanova. Trebalo bi se dogoditi nešto pozitivno”, smatra Nestić te dodaje: “Granice poreza koje se spominju su od 0,6 do 8. Čak i ako uzmete najveću vrijednost od 8 eura, ako imate stan od 50 kvadrata, to je 400 eura godišnje poreza. Pitanje je hoćete li taj stan zbog 400 eura netko prodati ili dati u najam.”