Neobično nakupljanje snijega od Sibira do Sjeverne Amerike krajem listopada moglo bi dovesti do destabilizacije polarnog vrtloga zbog čega bi zima i zimski uvjeti mogli biti hladniji i oštriji diljem SAD-a, Kanade i Europe.

Prema analizi Andreja Flisa iz Severe Weather Europe (SWE), predviđa se značajno povećanje visine snijega od Sibira do Sjeverne Amerike tijekom zadnja dva tjedna listopada.

Ovako rano stvaranje snježnog pokrivača moglo bi imati značajne implikacije za nadolazeću zimu na sjevernoj hemisferi, prenosi The Watchers.

Nakupljanje snijega u listopadu može poremetiti stabilnost polarnog vrtloga, ciklone velikih razmjera sa središtem oko Sjevernog pola koji utječe na vremenske obrasce u srednjim geografskim širinama. Destabilizirani polarni vrtlog povećava vjerojatnost zimskih vremenskih poremećaja u regijama kao što su SAD, Kanada i Europa.

Oštrija zima

Konkretno, veći snježni pokrivač na sjevernoj hemisferi tijekom jeseni može dovesti do nestabilnijih zimskih sustava tlaka, potencijalno rezultirajući oštrijom zimom i i povećanim snježnim oborinama.

Meteorolozi pomno prate široki sustav niskog tlaka koji se formira iznad Sibira, za koji se očekuje da će donijeti snijeg na sjeverozapad, gornji srednji zapad i krajnji sjever SAD-a tijekom sljedeća dva tjedna, s kulminacijom krajem listopada. Ovaj sustav igra ključnu ulogu u postavljanju temelja za zimske uvjete.

Polarni vrtlog, koji se proteže od Arktika do srednjih geografskih širina, varira u snazi ​​i obliku tijekom sezone. Kada ovaj sustav oslabi, može uzrokovati značajne promjene u vremenskim obrascima.

Potencijalno teži zimski uvjeti

Više snijega u listopadu moglo bi dovesti do razvoja jačeg sustava visokog tlaka, što bi moglo kasnije tijekom zime dovesti do slabljenja polarnog vrtloga, što bi u konačnici moglo uzrokovati potencijalno teške zimske uvjete u regijama poput SAD-a i Europe.

Trenutačno snježni pokrivač nad Euroazijom premašuje 10 milijuna km kvadratnih, što predstavlja treću najvišu razinu u posljednjih 20 godina. Ovoliko povećanje snijega, koja je iznad normale za ovo doba godine, kritičan je pokazatelj mogućih promjena u dinamici zimskog vremena.

Nadalje, prognoze sugeriraju moguće slabljenje polarnog vrtloga, što bi moglo izazvati iznenadno stratosfersko zagrijavanje, fenomen za koji se zna da dovodi do drastičnih vremenskih promjena.

Ako se dogodi iznenadno stratosfersko zagrijavanje, često ga prati kolaps polarnog vrtloga. Takav kolaps mogao bi utrti put natprosječnim snježnim padalinama u Europi i na istoku SAD-a.

Pacijent s rakom pluća na UCLH-u u Londonu prvi je koji je primio novo cjepivo protiv raka osmišljeno da pokrene imunološki sustav da prepozna i bori se protiv stanica raka.

Istraživačka imunoterapija raka pluća mRNA za rak pluća nemalih stanica (NSCLC), poznata kao BNT116, koristi messenger RNA (mRNA) za predstavljanje uobičajenih tumorskih markera iz NSCLC-a imunološkom sustavu pacijenta, s ciljem pomoći imunološkom sustavu da prepozna i bore se protiv stanica raka koje izražavaju te markere.

Cjepivo, koje se testira u britanskoj bolnici UCLH (University College London Hospitals), osmišljeno je za specifično pojačavanje imunoloških odgovora protiv meta koje primarno izražavaju stanice raka, smanjujući rizik od toksičnosti za zdrave, nekancerogene stanice, za razliku od kemoterapija, koja često utječe na kancerogene i zdrave stanice.

Konzultant UCLH-a, medicinski onkolog Siow Ming Lee, koji vodi britansku nacionalnu studiju, rekao je:

“Rak pluća ostaje vodeći uzrok smrti od raka u cijelom svijetu, s procijenjenih 1,8 milijuna smrti u 2020. godini. Sada ulazimo u ovu vrlo uzbudljivu novu eru kliničkih ispitivanja imunoterapije temeljene na mRNA za istraživanje liječenja raka pluća, zahvaljujući temeljima koje je postavio Ured za znanosti o životu, unutar Odjela za znanost, inovacije i tehnologiju i Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb.”

“Nadamo se da će ovo pružiti priliku za daljnje poboljšanje ishoda za naše pacijente s NSCLC-om, bilo u ranim ili uznapredovalim stadijima”, rekao je prof. Lee, koji je također profesor medicinske onkologije na UCL-u. Istraživanje prof. Leeja podržava Centar za biomedicinska istraživanja Nacionalnog instituta za istraživanje zdravlja i socijalne skrbi (NIHR) pri UCLH-u.

Primarni cilj ove studije je utvrditi je li BNT116 siguran i dobro se podnosi. U ispitivanje će biti uključeni pacijenti u različitim stadijima NSCLC-a, od ranog stadija NSCLC-a prije operacije ili radioterapije (stadije 2 i 3) do kasnog stadija bolesti (stadij 4) ili recidiva raka.

U listopadu ćemo imati priliku svjedočiti spektakularnoj pojavi na nebu – najvećem i najsjajnijem supermjesecu 2024. godine.

U anglofonim zemljama ovaj se puni Mjesec popularno naziva Lovčev Mjesec, jer je u prošlosti označavao vrijeme kada su lovci koristili povećani sjaj mjesečine za lov i pripremu zaliha hrane za zimu.

Kada i gdje će se moći vidjeti supermjesec?
Supermjesec će biti na vrhuncu 17. listopada 2024., kada će doseći uštap i biti najbliže Zemlji u ovoj godini, no spektakl će biti vidljiv nekoliko dana prije i poslije tog datuma.

Ako vremenski uvjeti dopuste, neće nam trebati teleskop ili posebna oprema da bismo uživali u ovom prirodnom fenomenu. Pogled na noćno nebo bit će izvanredan jer će Mjesec izgledati veći i sjajniji nego obično.

Što je supermjesec i zašto je ovaj poseban?
Zbog eliptične orbite, Mjesec nije uvijek na istoj udaljenosti od Zemlje. Kada se poklope faza punog Mjeseca i perigej, Mjesec izgleda veći i svjetliji nego puni mjeseci u ostalim dijelovima godine. Supermjesec se događa kada je Mjesec u fazi punog Mjeseca i istovremeno se nalazi na najbližoj točki Zemlji u svojoj orbiti, poznatoj kao perigej.

Poseban Lovčev Mjesec
Ovaj će Lovčev Mjesec biti poseban iz nekoliko razloga:

Bit će najveći supermjesec u godini jer će se Mjesec približiti Zemlji više nego u bilo kojem drugom trenutku ove godine.

Tijekom perigeja izgledat će oko 15% veći nego kada je najdalje od Zemlje u apogeju. Iako to ljudsko oko ne može lako primijetiti, entuzijasti fotografije i astronomije sigurno će moći.

Supermjesec će također biti oko 30% svjetliji od prosječnog punog Mjeseca, što znači da će ovaj događaj doslovno obasjati nebo. Tu razliku u sjaju može svatko lako uočiti bez ikakve opreme.

U 2024. godini puni supermjeseci će se pojaviti još dva puta:

17. listopada: 357.363 kilometra
18. studenog: 361.866 kilometara
    Koliko je razlika vidljiva?
    Razlika u veličini bit će najprimjetnija kada Mjesec izlazi ili zalazi, jer se tada čini većim zbog optičke iluzije poznate kao “Mjesec na horizontu”. Naime, kada je blizu horizonta, ljudski mozak nesvjesno uspoređuje Mjesec s objektima na Zemlji, poput drveća, zgrada ili planina, što stvara dojam da je veći nego kad je visoko na otvorenom nebu. U stvarnosti Mjesec ne mijenja veličinu ili udaljenost, već je to iluzija koja se zbiva zbog načina na koji percipiramo objekte u našoj okolini.

U listopadu orbita Mjeseca omogućit će da se perigej i puni Mjesec poklope na optimalan način, pa će ovaj Lovčev Mjesec biti bliži Zemlji nego bilo koji drugi supermjesec u 2024.

To znači da će 17. listopada biti na oko 357.363 kilometra od Zemlje, dok je prosječna udaljenost oko 384.000 kilometara.

Budući da će Mjesec u perigeju biti bliži, on će također reflektirati više Sunčeve svjetlosti prema Zemlji, zbog čega će se činiti sjajnijim.

Kako najbolje promatrati supermjesec?
Najbolji način za promatranje supermjeseca je da odete na otvoreni prostor s minimalnim svjetlosnim onečišćenjem. Gradovi s jakim osvjetljenjem mogu ometati uživanje.

Fotografi često savjetuju da se Mjesec slika čim izađe ili zađe, jer tada izgleda veći zbog efekta horizonta. Idealna mjesta za promatranje uključuju planine, polja ili obalu, gdje je nebo najjasnije. Mjesec je najbolje fotografirati u trenutku kada izađe iza poznatih objekata kao što su zgrade, drveće, razni tornjevi i sl., kako bi se postigao efekt Mjeseca na horizontu.

Utjecaj supermjeseca na plimu
Supermjesec ne utječe samo na doživljaj noćnog neba već i na oceane. Tijekom punog i mladog Mjeseca dolazi do većih plima, poznatih kao “spring tides”.

Kada se puni Mjesec poklopi s perigejem, plime postaju još izraženije i nazivaju se perigejske plime ili ponekad kraljevske plime. One mogu uzrokovati poplave, posebice kada su popraćene vremenskim uvjetima kao što su nizak atmosferski tlak, obilne kiše i snažni vjetrovi.

Iako gravitacija Mjeseca tijekom supermjeseca nije dramatično jača (otprilike je 4% veća nego kada je Mjesec na prosječnoj udaljenosti), to je dovoljno da uzrokuje primjetno veće plime u određenim dijelovima svijeta. Međutim, stvarni utjecaj na plimu u velikoj mjeri ovisi o obliku obale i lokalnim vremenskim uvjetima.