Connect with us

Svijet

Uragan Kirk stiže u Europu

Objavljeno

-

Screenshot/X

Dijelovi Floride se pripremaju za udar uragana Milton – oluje kategorije 5, koja će vjerojatno donijeti opasne vjetrove brzine do 290 km/h i ostaviti pustoš za sobom. Istovremeno se druga oluja – uragan Kirk – kreće prema Europi.

Iako Kirk više nije klasificiran kao uragan, već kao tropska oluja, i dalje će vjerojatno izazvati štetu i poremećaje u dijelovima Europe kada stigne ovog tjedna. “Ovo više nije tropska oluja s tipičnom okruglom, simetričnom strukturom oblaka i mirnim okom u središtu”, objašnjava za Euronews meteorolog Lars Lowinski.

Snažan uragan

Kirk je u početku bio snažan uragan, krećući se između Bermuda u Karibima i Azora u središnjem Atlantiku tijekom vikenda. Čak je nakratko dostigao kategoriju 4 na Saffir-Simpsonovoj ljestvici. “Sada će ostati vrlo jak dok se razvija u moćnu atlantsku oluju kakve često viđamo iznad sjevernog Atlantika i zapadne Europe tijekom jeseni i zime”, objašnjava Lars.

Kirk će biti prvi takav sustav ove sezone, koja obično traje od listopada do ožujka u Europi.

Kakav će utjecaj Kirk imati na Europu?

Približavajući se europskom kopnu, Kirk će vjerojatno početi utjecati na sjeverni Portugal i sjeverozapadnu Španjolsku od danas. Mogući su vrlo jaki vjetrovi i obilna kiša prije nego glavni sustav stigne, prenosi Index.hr.

“Glavni pojas jakih vjetrova proći će rano u srijedu, s udarima vjetra između 100 i 130 km/h, a možda čak i do 145 km/h na višim područjima”, kaže Lars. “Obilne kiše i grmljavinsko nevrijeme također će biti problem, s količinama kiše između 100 i 150 mm u razdoblju od 24 do 36 sati u nekim dijelovima sjeverozapadne Španjolske”, dodao je.

Očekuju se problemi i u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj…

Iako još nije sasvim jasno koliko će štete nanijeti zapadnoj obali Europe, oluja će se zatim nastaviti kretati prema istoku i sjeveroistoku i stići u Francusku od danas navečer.

FOTO, VIDEO / Uragan stoljeća sve bliže američkoj obali, traje evakuacija: “Morate otići, to je pitanje života i smrti”

Svijet

06:390

Uragan Kirk ide prema Europi, pogodit će ove zemlje: Prijete im snažni vjetrovi i obilna kiša

Svijet

07. lis 20240

“Vrlo jaki vjetrovi vjerojatno će pogoditi veliki koridor od obale Biskajskog zaljeva do istočne Francuske, sjeverozapadne Švicarske, a zatim jugozapadne Njemačke kasnije u četvrtak”, objašnjava Lars. “Najjači udari vjetra mogli bi doseći 140-150 km/h duž obalnih dijelova zapadne i jugozapadne Francuske, dok će na drugim mjestima iznositi između 100 i 130 km/h”, dodaje.

Lars također upozorava da će obilne kiše predstavljati prijetnju, uglavnom u središnjim i sjevernim dijelovima Francuske. Moguće je da bi kiše mogle zahvatiti i Belgiju te zapadnu Njemačku.

“Posljedice će biti veće nego kod sličnih oluja”

“Kirk će vjerojatno izazvati značajne posljedice zbog jakih vjetrova i obilnih kiša u spomenutim regijama. Očekuju se oštećenja stabala i krovova, nestanak struje, blokirane ceste i željezničke pruge”, objašnjava Lars. Budući da su stabla još uvijek puna lišća, posljedice ove oluje u Francuskoj, Švicarskoj i Njemačkoj bit će veće nego kod sličnih zimskih oluja”, dodaje.

Obilne kiše također bi mogle uzrokovati iznenadne poplave i poplave rijeka te, u najgorim slučajevima, klizišta u planinskim područjima.

Iako bi uz obalu središnjeg dijela Biskajskog zaljeva mogli nastati veliki valovi i umjereni plimni valovi, Lars kaže da je rizik od poplava relativno nizak jer će se vrhunac plimnog vala vjerojatno poklopiti s osekom.

“Ipak, lokalizirane poplave zbog velikih valova i visokih razina vode moguće su na nižim područjima u srijedu navečer”, kaže on.

Meteorolozi također kažu da bi Kirk mogao donijeti nekoliko sati obilne kiše i jakih vjetrova dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva – ali još nije jasno koliko će točno oni biti snažni.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Prvi put primijenjeno cjepivo protiv raka

Objavljeno

-

By

Pacijent s rakom pluća na UCLH-u u Londonu prvi je koji je primio novo cjepivo protiv raka osmišljeno da pokrene imunološki sustav da prepozna i bori se protiv stanica raka.

Istraživačka imunoterapija raka pluća mRNA za rak pluća nemalih stanica (NSCLC), poznata kao BNT116, koristi messenger RNA (mRNA) za predstavljanje uobičajenih tumorskih markera iz NSCLC-a imunološkom sustavu pacijenta, s ciljem pomoći imunološkom sustavu da prepozna i bore se protiv stanica raka koje izražavaju te markere.

Cjepivo, koje se testira u britanskoj bolnici UCLH (University College London Hospitals), osmišljeno je za specifično pojačavanje imunoloških odgovora protiv meta koje primarno izražavaju stanice raka, smanjujući rizik od toksičnosti za zdrave, nekancerogene stanice, za razliku od kemoterapija, koja često utječe na kancerogene i zdrave stanice.

Konzultant UCLH-a, medicinski onkolog Siow Ming Lee, koji vodi britansku nacionalnu studiju, rekao je:

“Rak pluća ostaje vodeći uzrok smrti od raka u cijelom svijetu, s procijenjenih 1,8 milijuna smrti u 2020. godini. Sada ulazimo u ovu vrlo uzbudljivu novu eru kliničkih ispitivanja imunoterapije temeljene na mRNA za istraživanje liječenja raka pluća, zahvaljujući temeljima koje je postavio Ured za znanosti o životu, unutar Odjela za znanost, inovacije i tehnologiju i Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb.”

“Nadamo se da će ovo pružiti priliku za daljnje poboljšanje ishoda za naše pacijente s NSCLC-om, bilo u ranim ili uznapredovalim stadijima”, rekao je prof. Lee, koji je također profesor medicinske onkologije na UCL-u. Istraživanje prof. Leeja podržava Centar za biomedicinska istraživanja Nacionalnog instituta za istraživanje zdravlja i socijalne skrbi (NIHR) pri UCLH-u.

Primarni cilj ove studije je utvrditi je li BNT116 siguran i dobro se podnosi. U ispitivanje će biti uključeni pacijenti u različitim stadijima NSCLC-a, od ranog stadija NSCLC-a prije operacije ili radioterapije (stadije 2 i 3) do kasnog stadija bolesti (stadij 4) ili recidiva raka.

 
Nastavi čitati

Svijet

Uskoro izlazi najsjajniji i najveći supermjesec u 2024.

Objavljeno

-

U listopadu ćemo imati priliku svjedočiti spektakularnoj pojavi na nebu – najvećem i najsjajnijem supermjesecu 2024. godine.

U anglofonim zemljama ovaj se puni Mjesec popularno naziva Lovčev Mjesec, jer je u prošlosti označavao vrijeme kada su lovci koristili povećani sjaj mjesečine za lov i pripremu zaliha hrane za zimu.

Kada i gdje će se moći vidjeti supermjesec?
Supermjesec će biti na vrhuncu 17. listopada 2024., kada će doseći uštap i biti najbliže Zemlji u ovoj godini, no spektakl će biti vidljiv nekoliko dana prije i poslije tog datuma.

Ako vremenski uvjeti dopuste, neće nam trebati teleskop ili posebna oprema da bismo uživali u ovom prirodnom fenomenu. Pogled na noćno nebo bit će izvanredan jer će Mjesec izgledati veći i sjajniji nego obično.

Što je supermjesec i zašto je ovaj poseban?
Zbog eliptične orbite, Mjesec nije uvijek na istoj udaljenosti od Zemlje. Kada se poklope faza punog Mjeseca i perigej, Mjesec izgleda veći i svjetliji nego puni mjeseci u ostalim dijelovima godine. Supermjesec se događa kada je Mjesec u fazi punog Mjeseca i istovremeno se nalazi na najbližoj točki Zemlji u svojoj orbiti, poznatoj kao perigej.

Poseban Lovčev Mjesec
Ovaj će Lovčev Mjesec biti poseban iz nekoliko razloga:

Bit će najveći supermjesec u godini jer će se Mjesec približiti Zemlji više nego u bilo kojem drugom trenutku ove godine.

Tijekom perigeja izgledat će oko 15% veći nego kada je najdalje od Zemlje u apogeju. Iako to ljudsko oko ne može lako primijetiti, entuzijasti fotografije i astronomije sigurno će moći.

Supermjesec će također biti oko 30% svjetliji od prosječnog punog Mjeseca, što znači da će ovaj događaj doslovno obasjati nebo. Tu razliku u sjaju može svatko lako uočiti bez ikakve opreme.

U 2024. godini puni supermjeseci će se pojaviti još dva puta:

  1. listopada: 357.363 kilometra
  2. studenog: 361.866 kilometara
    Koliko je razlika vidljiva?
    Razlika u veličini bit će najprimjetnija kada Mjesec izlazi ili zalazi, jer se tada čini većim zbog optičke iluzije poznate kao “Mjesec na horizontu”. Naime, kada je blizu horizonta, ljudski mozak nesvjesno uspoređuje Mjesec s objektima na Zemlji, poput drveća, zgrada ili planina, što stvara dojam da je veći nego kad je visoko na otvorenom nebu. U stvarnosti Mjesec ne mijenja veličinu ili udaljenost, već je to iluzija koja se zbiva zbog načina na koji percipiramo objekte u našoj okolini.

U listopadu orbita Mjeseca omogućit će da se perigej i puni Mjesec poklope na optimalan način, pa će ovaj Lovčev Mjesec biti bliži Zemlji nego bilo koji drugi supermjesec u 2024.

To znači da će 17. listopada biti na oko 357.363 kilometra od Zemlje, dok je prosječna udaljenost oko 384.000 kilometara.

Budući da će Mjesec u perigeju biti bliži, on će također reflektirati više Sunčeve svjetlosti prema Zemlji, zbog čega će se činiti sjajnijim.

Kako najbolje promatrati supermjesec?
Najbolji način za promatranje supermjeseca je da odete na otvoreni prostor s minimalnim svjetlosnim onečišćenjem. Gradovi s jakim osvjetljenjem mogu ometati uživanje.

Fotografi često savjetuju da se Mjesec slika čim izađe ili zađe, jer tada izgleda veći zbog efekta horizonta. Idealna mjesta za promatranje uključuju planine, polja ili obalu, gdje je nebo najjasnije. Mjesec je najbolje fotografirati u trenutku kada izađe iza poznatih objekata kao što su zgrade, drveće, razni tornjevi i sl., kako bi se postigao efekt Mjeseca na horizontu.

Utjecaj supermjeseca na plimu
Supermjesec ne utječe samo na doživljaj noćnog neba već i na oceane. Tijekom punog i mladog Mjeseca dolazi do većih plima, poznatih kao “spring tides”.

Kada se puni Mjesec poklopi s perigejem, plime postaju još izraženije i nazivaju se perigejske plime ili ponekad kraljevske plime. One mogu uzrokovati poplave, posebice kada su popraćene vremenskim uvjetima kao što su nizak atmosferski tlak, obilne kiše i snažni vjetrovi.

Iako gravitacija Mjeseca tijekom supermjeseca nije dramatično jača (otprilike je 4% veća nego kada je Mjesec na prosječnoj udaljenosti), to je dovoljno da uzrokuje primjetno veće plime u određenim dijelovima svijeta. Međutim, stvarni utjecaj na plimu u velikoj mjeri ovisi o obliku obale i lokalnim vremenskim uvjetima.

 
Nastavi čitati

Svijet

Mađari potvrdili: Pregovaramo s Rusima o većim isporukama plina

Objavljeno

-

Mađarska pregovara s ruskim Gazprom o većim isporukama plina u idućoj godini, rekao je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto ruskoj novinskoj agenciji RIA. „Već smo potpisali (dodatni) ugovor za zadnji ovogodišnji kvartal, koji pokriva veće isporuke po konkurentnoj cijeni, a trenutno pregovaramo o ugovoru za sljedeću godinu”, rekao je Szijjarto u razgovoru objavljenom u utorak.

Gazprom je prošli tjedan priopćio da je s Mađarskom potpisao memorandum o mogućem povećanju isporuka, ne navodeći detalje. Szijjarto je za RIA-u rekao da memorandum uključuje klauzulu o dodatnim sporazumima koji predviđaju dugoročne ugovore, uz zajamčene konkurentne cijene.

Prošlog tjedna potpisali ugovor
Prošli tjedan Mađarska i Gapzrom potpisali su i ugovor koji bi trebao u potpunosti iskoristiti kapacitete plinovoda Turkstream i Mađarskoj, po riječima ministra vanjskih poslova, omogućuje kupnju većih količina plina prema “svim komercijalnim ugovorima”.

Lani je Mađarskoj Turkstreamom isporučeno 5,6 milijardi kubičnih metara plina, a ove će godine od Gazproma dobiti ukupno 6,7 milijardi kubičnih metara plina, rekao je ministar Szijjarto.

U 2025. kupit ćemo dovoljno plina da ćemo u potpunosti iskoristiti kapacitete Turkstreama, dodao je. Prethodno je u razgovoru s novinarima rekao da kapacitet TurkStreama na srpsko-mađarskoj granici iznosi 8,5 milijardi kubičnih metara, navodi ruska novinska agencija Interfax.

“Nemamo atraktivnu alternativu ruskom plinu”
Mađarska nema “atraktivnu” alternativu ruskom plinu, rekao je prošli tjedan Szijjarto, istaknuvši da će im plinovod Turkstream osigurati nesmetanu opskrbu i nakon isteka rusko-ukrajinskog ugovora o tranzitu.

Rusko-ukrajinski ugovor istječe krajem godine i otvara pitanja u opskrbi plinom ponajprije zemalja u srednjoj Europi koje nemaju izlaz na more, poput Austrije, Mađarske i Slovačke.

Obustava tranzita ne predstavlja rizik za njihovu opskrbu “u neposrednoj budućnosti”, smatra Međunarodna agencija za energiju (IEA), ističući njihova puna skladišta, povezanost plinske infrastrukture i “neizravni” pristup svjetskom tržištu LNG-a.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu