Connect with us

Svijet

Europa se treba spremiti za hladniju zimu i skuplji plin, kaže institut s Oxforda

Objavljeno

-

Europski kontintent bi se nakon dvije godine mogao suočiti s hladnijom zimom, dok tržište plina ostaje ranjivo, prenosi Anadolu. Blaga zima 2024/2025 mogla bi povećati potražnju za plinom za najmanje osam do 10 milijardi kubika, a hladna za najmanje 20-25 milijardi kubika u odnosu na prošlu godinu, navodi Oksfordski institut za energetske studije (OIES).

Najnoviji tromjesečni pregled OIES-a pokazuje da je nekoliko dana hladnog vremena u rujnu podsjetilo koliko važan učinak temperature mogu imati na potražnju za plinom u svim sektorima, posebno u stambenom i poslovnom.

El Nina bi mogla donijeti hladnije vrijeme u odnosu na prošlu godinu
“U vrijeme pisanja ovog teksta još je bilo prerano da se dobije solidna vremenska prognoza za ovu zimu, ali rane naznake pokazuju veliku vjerojatnost da će zapadnu i srednju Europu pogoditi niže temperature u odnosu na prošlu godinu zbog fenomena La Nina, iako bi temperature i dalje mogle biti toplije od dugogodišnjeg prosjeka”, navodi se.

Cijene plina su porasle u trećem kvartalu 2024. godine zbog ograničenja ponude i povećane konkurencije. Europska proizvodnja je neznatno opala, a uz to tu su i prekidi plinovoda iz Norveške, zbog čega su cijene plina bile povišene.

Jedan od ključnih pokretača trenutnog skoka cijena je zaoštravanje globalnog LNG tržišta. Uvoz LNG-a iz Azije porastao je tokom ljeta, a potražnja je posebno velika iz Kine, Indije i Japana. Uprkos slaboj europskoj potražnji za plinom, cijene su porasle zbog ograničene ponude. “Mogućnost hladnije sezone pogoršava situaciju s plinom”
“Tržište ostaje ranjivo dok stiže zimu, s mogućnošću hladnije sezone koja pogoršava situaciju s plinom u Europi”, ističu iz OIES-a. U izvješću se upozorava da bi La Nina mogla donijeti niže temperature, što bi povećalo potražnju za grijanjem, posebno nakon dvije blage zime koje su smanjile pritisak na razine skladištenja.

Ako se temperature naglo spuste, to bi moglo izazvati daljnja poskupljenja jer se Europa trudi da popuni skladišta.

Veliko oslanjanje Europa na uvoz LNG-a znači da će nastaviti plaćati više za opskrbu, posebno jer se nadmeće i sa rastućom potražnjom u Aziji. Ako se zima pokaže hladnijom nego što se očekivalo, Europa bi mogla biti prisiljena na uvoz dodatnog LNG-a, što će još više povećati cijene.

Potrebe Europe za plinom su 2019. godine dostigle 550 milijardi kubnih metara. U 2020. godini Europa je potrošila 534 milijarde kubnih metara plina, a godinu kasnije, 553 milijarde kubnih metara. Prije dvije godine, odnosno 2022, potrošeno je 496 milijardi kubnih metara plina, a 2023. godine 465 milijardi kubnih metara.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Znate li da možete legalno kupiti drugu putovnicu ovih zemalja? Evo kakve su cijene

Objavljeno

-

By

Bez obzira jeste li stalni putnik koji želi izbjeći vremenska ograničenja turističkih viza ili umirovljenik koji traži mjesto za život u drugoj zemlji, dobivanje drugog državljanstva može biti složeno. Svaka zemlja ima različite propise o stjecanju državljanstva, a neke zemlje omogućuju da “kupite” drugo državljanstvo ulaganjem u nekretnine ili druge programe.

Postoji nekoliko zemalja koje nude boravište i državljanstvo putem ulaganja, no minimalni iznos ulaganja znatno varira.

Iznosi ulaganja obično se kreću od 100.000 € do preko 1.000.000 €.

Zemlje s programima državljanstva putem ulaganja

– Antigua i Barbuda: 216.000 €

– Kambodža: 230.000 €

– Dominika: 188.000 €

– Egipat: 235.000 €

– Grenada: 220.000 €

– Jordan: 705.000 €

– Malta: 600.000 €

– Sjeverna Makedonija: 200.000 €

– Sv. Kristofor i Nevis: 235.000 €

– Sv. Lucia: 225.000 €

– Turska: 375.000 €

– Vanuatu: 122.000 €

Zemlje s programima boravišta putem ulaganja

– Kostarika: 141.000 €

– Cipar: 300.000 €

– Grčka: 250.000 €

– Hong Kong: – 3.630.000 €

– Mađarska: 250.000 €

– Italija: 250.000 €

– Jersey: 2.140.000 € i 305.000 € godišnjih poreza

– Latvija: 60.000 €

– Luksemburg: 500.000 €

– Malezija: 199.000 €

– Malta: 175.000 €

– Mauricijus: 352.000 €

– Crna Gora: Kupnja nekretnina i registracija pravne osobe

– Novi Zeland: 2.820.000 €

– Panama: 94.000 €

– Portugal: 250.000 €

– Singapur: 7.130.000 €

– Španjolska: 500.000 €

– Švicarska: 272.000 €

– Tajland: 1.400 € do 23.500 €

– Ujedinjeni Arapski Emirati: 517.000 €

Postupak prijave

Iako svaka zemlja ima specifične zahtjeve, opći postupak je uglavnom isti. Uključuje odabir zemlje i programa, ulaganje traženog iznosa i podnošenje prijave. To obično uključuje dostavu dokumenata poput dokaza o imovini, potvrda o nekažnjavanju i zdravstvenih potvrda.

Nakon predaje prijave, vlada provodi dubinsku provjeru prije odobravanja državljanstva i izdavanja putovnice.

Prije nego započnete postupak, preporučuje se konzultacija s agencijom koja ima iskustva u ovim procesima. Vrijeme potrebno od početnog kontakta do dobivanja putovnice ovisi o zemlji i programu koji odaberete, piše Travel + Leisure.

 
Nastavi čitati

Svijet

Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci

Objavljeno

-

By

Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.

Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.

Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.

“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.

Kako pripremiti svoj dom?

Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.

U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.

Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.

Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.

Grijanje

Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.

Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.

Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.

Komunikacija

U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.

Hrana

Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.

Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.

Što je dobro imati od hrane:

Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.

Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.

Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.

Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.

Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.

Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.

Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.

U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.

WC

Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.

Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.

Ostale stvari

Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.

Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.

Ljubimci

Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.

Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.

Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.

 
Nastavi čitati

Svijet

Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob

Objavljeno

-

Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.

Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”

“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.

U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.

Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu