Gosti Novog dana kod našeg Tihomira Ladišića bili su Miodrag Katalenić, direktor CATEH-a, i Mladen Šercer, direktor medicinske proizvodnje u CATEH-u, koji su govorili o velikom medicinskom uspjehu u KB-u Dubrava i svojim medicinskim proizvodima.

Podsjetimo, prvi put u Hrvatskoj i regiji neurokirurzi su pacijentici ugradili printani nadomjestak lubanje od PEEK-a, materijala koji je najsličniji kosti. Iako je riječ o iznimno skupom nadomjesku, koji stoji od 5 do 7 tisuća eura – pacijenti ga mogu dobiti na teret HZZO-a.

Miodrag Katalenić opisao je sami medicinski pothvat: “To je dosta složen proces iza kojeg stoji desetogodišnje istraživanje. Što se tiče konkretnog slučaja u Dubravi, to je rezultat petogodišnjeg istraživanja i suradnje s proizvođačem rada. Ovakvom metodom, tehnologijom 3D printanja se nadomješta svaki dio tijela, na osnovu CT-a pacijenta izradi se postojeće stanje i na osnovu tog modela se po mjeri pacijenta napravi implantant koji odgovara točno tom pacijentu. ”

Kada pacijent može dobiti implantant?

Katalenić je objasnio u kojem slučaju i na koji način pacijent može dobiti nadomjestak za dio tijela: “Kada liječnik koji liječi pacijenta odluči da konvencionalni i serijski proizvodi njemu nisu adekvatni i nisu najbolje rješenje, onda se kontaktira nas da se napravi individualni proizvod. Mi radimo isključivom implantante na zahtjev liječnika po mjeri pacijenta.”

Mladen Šercer odgovorio je na pitanje kako se tvrtka odlučila baš za ovu tehnologiju proizvodnje: “Istraživali smo nekoliko tehnologija i proizvođača dok se nismo odlučili za proizvođača kod kojeg smo kupili printer. Prevladavajuća odluka je bila da je to printer s certifikatom i da ne mijenja ulazna svojstva materijala na izlazu iz printera tako da imamo potpunu biokompatibilnost materijala.”

Direktor CATEH-a naveo je što je sve tvrtka proizvela: “Uglavnom se radi o nadomjescima kosti glave, kralješcima, kostima lica i čeljusti, to je primarno. Naša ocjena je da ovaj materija u sadašnjem stanju još nije primjenjiv za duge kosti, proteze koljena ili kuka.”

U kojim se bolnicama mogu dobiti implantanti?

Objasnio je u kojim se sve bolnicama mogu dobiti ovakvi implantanti te istaknuo da se ovakav zahvat može izvesti na teret HZZO-a: “Za sada imamo potpisane ugovore s KBC-om Zagreb, KBC-om Sestre milosrdnice, KB-om Dubrava, Općom bolnicom u Dubrovniku i Općom bolnicom u Zadru. Mogućnost imaju, da tom tenderu pristupe, i sve druge bolnice u Hrvatskoj. Prepoznati smo od strane HZZO-a i uvidjeli su benefit naših proizvoda na pacijente.

Šercer je pojasnio kako tijelo reagira na takve materijale: “Uvijek postoji mogućnost komplikacija za pacijenta iz raznih razloga. Mi smo u 50-ak operacija imali dvije do tri komplikacije koje se ne dovode u vezu s našom tehnologijom. Jedan pacijent je operiran pod temperaturom, drugi je živio u nehigijenskim uvjetima….”

“U svjetskim okvirima imamo vrlo mali broj komplikacija i vrlo smo ponosni na to”, dodao je.

Pročitajte vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Pretežno oblačno je u većem dijelu unutrašnjosti, vedrije je duž obale. Na moru puše bura, pojačana je pod Velebitom. U nastavku srijede bit će uglavnom dijelom sunčano, s tim da će poslijepodne sa jugozapada rasti naoblaka, može pasti i malo kiše u Gorskom kotaru i na sjevernom Jadranu u večernjim satima.

U noći na četvrtak i tijekom četvrtka bit će kiše i pljuskova u središnjoj i zapadnoj unutrašnjosti, i na dijelu obale Jadrana, a prema večeri će pojačavti i jugo na moru. Drugi dio tjedna obilježit će i malo niže temperature.

Nestabilno će biti i tijekom petka. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i u područjima uz Jadran, gdje lokalno može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom.

I tijekom subote duž Jadrana i u područjima uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom.

U nedjelju manje oborine i posvuda sunčanije.

Malo je onih koji s radošću čekaju zvonjavu telefona pa da im s druge strane pričljivi agent za teleprodaju ponudi prezentaciju kuhinjskog posuđa ili zdravstvenih pomagala uz koju ide i besplatna večera te neka vrijedna nagrada.

Također je malo onih koji nisu bar jednom u nekoliko mjeseci primili takav ili sličan poziv blagoglagoljivog teleprodavača.

No, što kad građanin shvati da teleprodavač s kojim razgovara zapravo nije živa osoba, nego uređaj koji robotskim glasom izgovara svoje ne mareći puno ako ovaj kaže da nije zainteresiran za ono što mu nudi?

Jedan Zagrepčanin nedavno nam se požalio da je ove godine primio već desetak takvih poziva i sjetio se prvog takvog.

“Čim naslutim taj neprirodni glas, prekidam poziv”

“Nazvao me ženski glas i pitao jesam li ja taj i taj, a kad sam potvrdio, rekao mi da sam pozvan na prezentaciju nekog ortopedskog pomagala. Budući da imam problema s kralježnicom ušao sam u razgovor, ali sam ubrzo posumnjao da bi to mogla biti prijevara. Kazao sam da me ponuda ne zanima, ali ženski glas je nastavio verglati svoje kao da me nije čuo. Rekao sam tada da sam na poslu i da moram prekinuti razgovor, ali glas je i to ignorirao i nastavio. Shvatio sam da razgovaram sa snimljenim glasom, govornim automatom, robotom, čime već”, ispričao nam je naš sugovornik ne želeći da mu objavljujemo ime.

Do tada je, kaže, slične razgovore vodio sa živim ljudima što mu je bilo jasno iz tijeka i sadržaja razgovora. Telefonski razgovor o kojem govori bio je posve drukčiji. Na sve takve koji su uslijedili javljao bi se jer su stizali s uobičajenih, ni po čemu sumnjivih telefonskih brojeva s pozivnim brojem Zagreba.

“Sad čim naslutim taj neprirodni glas, prekidam poziv”, dodaje.

“Govori kao da ne čuje što sam rekao”

Iskustvo sličnog razgovora opisao nam je i Zagrepčanin Dražen koji je prije desetak godina radio u pozivnom centru.

“Nazvao me ženski glas, malo stariji. Rekla je da sam pozvan na neko zdravstveno predavanje ili nešto slično, ne sjećam se više. Rekao sam da me ne zanima, a onda nakon par sekundi tišine – zvučalo je kao da se glas prebacio na neku drugu opciju – opet je ponovila isto kao da nije čula što sam rekao. Radio sam u call centru taj posao i znam da se potencijalnog kupca treba zadržati na liniji što je duže moguće i pokušati ga pridobiti, ali ne na ovakav način. To je bio snimljeni glas, ne živa osoba s druge strane. Ne znam tko izdrži slušati te pozive do kraja”, kaže.

Riječ je o robotskim pozivima (engleski, robocall) koji prema tumačenju s Wikipedije, koriste računalni automatski birač za isporuku unaprijed snimljene poruke, kao od robota. Robotski pozivi se često povezuju s političkim i marketinškim telefonskim kampanjama, ali se mogu koristiti i za informacije o javnim uslugama ili za hitne obavijesti. Naravno, i za prijevare.

Neželjena elektronička komunikacija

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost reći će da kod takvih poziva valja izbjegavati davanje potvrdnih odgovora. Mnogi pozivi počinju upravo pitanjem glasa s druge strane je li osoba koja se javila “ta i ta”, izgovarajući njeno ime i prezime. Većina će bez puno razmišljanja na to odgovoriti potvrdno. Budući da se ti pozivi vjerojatno snimaju, snimka nečijeg glasa koji izgovara “da” ili “jesam” kasnije lako može biti zloupotrebljena. Primjerice, za usmeni pristanak na sklapanje nekakvog ugovora

U Hrvatskoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM) potvrđuju tvrdnje naših sugovornika.

“Pozivi o kojima govore uistinu su robotizirani te su, prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama, definirani kao automatizirani pozivi. Prema članku 50. stavku 1. tog Zakona, takvi pozivi predstavljaju neželjene elektroničke komunikacije, koje uključuju korištenje automatskih pozivnih sustava, telefaks uređaja ili elektroničke pošte (uključujući SMS i MMS poruke) u svrhu izravne promidžbe i prodaje, a bez prethodne privole primatelja”, objašnjavaju u HAKOM-u.

HAKOM: Brojne prijave zbog takvih poziva

Kažu da su zaprimili brojne prijave korisnika zbog takvih poziva.

“Inspektori elektroničkih komunikacija proveli su nadzore, što je rezultiralo blokiranjem numeracija koje su korištene za takve neželjene pozive”, ističu u HAKOM-u.

Osim uznemiravanja korisnika, takvi pozivi najčešće ne rezultiraju većom štetom. U HAKOM-u napominju da ne uzrokuju ni dodatne troškove za korisnike budući da dolazni pozivi u Hrvatskoj nisu naplativi.

“Ipak, preporučujemo korisnicima da budu oprezni u dijeljenju svojih osobnih podataka s nepoznatim subjektima, kako bi se spriječila potencijalna zloupotreba”, poručuju iz HAKOM-a.