magazin
Ne pomiču sve zemlje u svijetu sat – evo koji su njihovi razlozi

Prednosti i mane zimskog i ljetnog računanja vremena izazivaju rasprave diljem svijeta. Mi se na zimsko računanje pomičemo zadnju nedjelju u listopadu, tako da kazaljke u 3 sata treba vratiti za jedan sat.
Sezonska pomicanja sata uključuju pomicanje sata jedan sat unaprijed u proljeće kako bi se prebacilo na ljetno računanje vremena i pomicanje jedan sat unatrag u jesen kako bi se vratili na standardno računanje.
Prema analizi Pew Research Centera iz 2023., danas tek oko jedna trećina država i dalje pomiče sat, prenosi 24sata.
Veći dio Sjedinjenih Država, veći dio Europe i dijelovi Kanade, Australije, Latinske Amerike, Brazila i Kariba još uvijek podešavaju svoje satove. Ipak, mnoga su se mjesta diljem svijeta u potpunosti isključila iz toga.
To uključuje cijelu Aziju i veći dio Afrike. Tijekom proteklih 10 godina, Azerbajdžan, Iran, Jordan, Namibija, Rusija, Samoa, Sirija, Turska, Urugvaj i veći dio Meksika prekinuli su tu praksu, prema Pew Research Centeru. U Sjedinjenim Državama Havaji i Arizona preskaču pomicanje, kao u Američkoj Samoi, Guamu, Sjevernim Marijanskim otocima, Portoriku i Američkim Djevičanskim otocima.
Ali zašto preskočiti ljetno računanje vremena? Stručnjaci navode pitanja sigurnosti, zdravlja i klime kao razloge zašto bi trebalo ukinuti ljetno računanje vremena.
Jagdish Khubchandani, profesor javnog zdravstva na Državnom sveučilištu New Mexico, kaže da su neka istraživanja ukazala na korelaciju između pomicanja sata i zdravstvenih problema u rasponu od poremećaja sna do srčanog udara.
“Druge studije i stručnjaci također su raspravljali o nesrećama, mentalnom zdravlju, dobrobiti itd.. Ipak, moglo bi se lako tvrditi da su to kratkoročni učinci prijelaza i da su potrebna dugoročnija istraživanja”, rekao je.
Remećenje ciklusa spavanja
Vremenski pomaci, poput onih povezanih s ljetnim računanjem vremena, ometaju cirkadijalni ritam, poznat i kao ciklus spavanja i budnosti. Dokazano je da poremećaj povećava ozbiljnost bolesti.
“Najvažniji sinkronizator naših cirkadijalnih ritmova je dnevna svjetlost, koja pomaže da svi naši tjelesni satovi ostanu usklađeni”, kaže Tord Wingren, inženjer koji proučava spavanje i izloženost svjetlu.
Wingren posjeduje tvrtku koja prodaje alternative prirodnoj rasvjeti, međutim, zalaže se za promjenu ukidanja ljetnog računanja vremena kako bi ljudi imali pristup prirodnom jutarnjem svjetlu bez ovih pomoćnih proizvoda.
Jutarnja izloženost svjetlu određuje nečiji cirkadijalni ritam. Tkiva u cijelom tijelu imaju periferne satove koji se na temelju tih znakova sinkroniziraju s našim glavnim tjelesnim satom u mozgu.
Taj glavni sat, kao odgovor na izlaganje svjetlosti preko očiju, odgovoran je za pokretanje kaskade hormonalnih procesa. Zahvaćeni hormoni uključuju one povezane sa stresom, upravljanje šećerom u krvi te signaliziranje gladi i zadovoljstva.
“Pomicanje sata može lišiti zaposlene pojedince i populaciju koja ide u školu ovog poticaja, jer će možda morati započeti svoj dan tijekom noći. Izloženost mraku je dobra stvar noću, kada pomaže tijelu u proizvodnji melatonina, hormona koji priprema tijelo za san. Ali zahvaljujući pomicanju sata, dodatno svjetlo tijekom večeri može odgoditi naše spavanje i rutine”, kaže Khubchandani.
Istraživači s Američke akademije za medicinu spavanja (AASP) napisali su 2020. u časopisu Journal of Clinical Sleep Medicine da je pomicanje sata unaprijed doista štetno.
Istraživači AASP-a koriste “socijalni jet lag” kao izraz za opisivanje kronične neusklađenosti između nečijeg prirodnog ciklusa spavanja i budnosti i životnih zahtjeva posla, škole i obitelji, napominjući da ljetno računanje vremena izravno uzrokuje taj društveni jet lag.
Može biti još gore u najzapadnijim područjima vremenske zone. Društveni jet lag povezan je s pretilošću, metaboličkim sindromom, kardiovaskularnim bolestima i depresijom.
“Stoga je stav Američke akademije za medicinu spavanja da ove sezonske promjene vremena treba ukinuti u korist fiksnog, nacionalnog, standardnog vremena tijekom cijele godine”, pišu istraživači.
Briga o sigurnosti
Praksa ljetnog računanja vremena povezana je s porastom smrtonosnih prometnih nesreća, ozljeda na radu, liječničkih pogrešaka i ukupne smrtnosti
Godine 2018. istraživači u Španjolskoj napisali su pismo koje je objavljeno u časopisu Epidemiology u vezi s vezom između smrtonosnih prometnih nesreća i pomicanja ljetnog računanja vremena. Nakon prikupljanja podataka iz gradova u Španjolskoj između 1990. i 2014., istraživači su otkrili povećanje od 30 % u prometnim nesrećama sa smrtnim ishodom kada su se satovi pomaknuli naprijed.
Onog dana kad su se kazaljke na satu vratile unatrag, zabilježeno je povećanje od 16 %.
Starija studija iz 2009., objavljena u Journal of Applied Psychology, koristila je podatke američkog Ureda za statistiku rada kako bi vidjela je li ljetno računanje vremena povezano s većim brojem ozljeda na radnom mjestu. Otkrili su skoro 6% porast ozljeda u ponedjeljak nakon što su satovi pomaknuti naprijed.
U opservacijskoj studiji iz 2021. istraživači s klinike Mayo u Sjedinjenim Državama istraživali su povećava li ljetno računanje vremena rizik od medicinskih pogrešaka. Ispitali su podatke iz dobrovoljno prijavljenih incidenata povezanih sa sigurnošću iz objekata u Sjedinjenim Državama koji su se dogodili od 2010. do 2017.
Zatim su pročistili podatke gledajući slučajeve koji su vjerojatno proizašli iz ljudske pogreške koji su se dogodili u tjednu prije i u tjednu nakon zimskog računanja vremena.
Sveukupno, otkrili su povećanje od gotovo 19 % incidenata povezanih sa sigurnošću u sedam dana nakon pomicanja satova naprijed i povećanje od gotovo 5 % u sedam dana nakon pomicanja satova unatrag. Autori studije kažu da ljetno pomicanje rezultira s gotovo 40 minuta manje sna za radnike.
Zdravstveni problemi s ljetnim računanjem vremena
Jedan od ozbiljnih zdravstvenih problema povezanih s vremenskim pomacima je akutni infarkt miokarda ili srčani udar. Istraživači u Italiji napisali su recenziju 2018. objavljenu u časopisu Internal Emergency Medicine istražujući potencijalne učinke ljetnog računanja vremena na zdravlje srca.
Pregledali su sedam postojećih studija iz Sjedinjenih Država i Europe koje su proučavale više od 80.000 slučajeva akutnog infarkta miokarda. Otkrili su porast, s 4% na 29 %, srčanih udara nakon pomicanja kazaljki na satu naprijed.
Učestalost moždanog udara također se može povećati nakon pomicanja sata. Za studiju iz 2016. objavljenu u časopisu Sleep Medicine, istraživači u Finskoj istraživali su tu vezu. Analizirali su više od 3000 hospitalizacija od 2004. do 2013. koje su se dogodile u tjednu nakon sezonske promjene sata.
Zatim su te slučajeve usporedili s kontrolnom skupinom od 11.000 očekivanih hospitalizacija. Nalazi su pokazali da su se hospitalizacije zbog ishemijskog moždanog udara, najčešće vrste, povećale za 8% u dva dana nakon ljetnog računanja vremena. Gledajući cijeli tjedan nakon smjene, povećanje je bilo 3 %.
“Ljetno računanje vremena može potencijalno utjecati na nečije kardiovaskularno zdravlje, kao i pridonijeti poremećajima raspoloženja i poremećaju kognitivnih sposobnosti”, kaže Nesochi Okeke-Igbokwe, internist u privatnoj praksi.
Za studiju iz 2017. objavljenu u časopisu Epidemiology, istraživači su koristili zapise iz Danskog psihijatrijskog središnjeg istraživačkog registra. Analizirali su gotovo 200.000 bolničkih kontakata zbog unipolarne depresije od 1995. do 2012.
Nalazi su pokazali povećanje od 11% u unipolarnim depresivnim epizodama nakon proljetnog pomicanja sata. Povećanje se smanjilo tijekom 10 tjedana nakon promjene sata.
Potrošnja energije
Iako su se datumi provedbe za zemlje razlikovali, prve rasprave o provedbi ljetnog računanja vremena dogodile su se 1916. Međutim, Benjamin Franklin je zaslužan za izvorni koncept nakon analize potrošnje svijeća 1784. i sugerirao je ljudima da promijene svoj ukupni raspored spavanja kako bi uštedjeli novac na troškovima rasvjete.
Nacionalni arhiv SAD-a pripisuje Njemačkoj da je imala najranije iskustvo s ljetnim računanjem vremena tijekom Prvog svjetskog rata. Razlozi za implementaciju uključivali su uštedu na računima za energiju, više dnevnog svjetla navečer za slobodno vrijeme i još mnogo toga.
Međutim, dostupno istraživanje o tome štedi li ljetno računanje vremena doista energiju ograničeno je i mješovito. Jedno starije izvješće iz SAD-a pokazuje potencijalno smanjenje potrošnje energije od 0,5%, dok drugo starije izvješće pokazuje povećanje potrošnje od 4 %.
Država Arizona, s druge strane, odustala je od ljetnog računanja vremena radi uštede energije. To je jedna od rijetkih američkih država koja ne sudjeluje u praksi ljetnog računanja vremena. Prema Državnom sveučilištu Arizona, država je uvela ljetno računanje vremena 1967. i ukinula ga iste godine (međutim, Navajo nacija unutar Arizone i dalje sudjeluje) jer su u Arizoni otkrili da je promjena sata uzrokovala porast potrošnje energije.
Pustinjska država je izuzetno vruća, a ljudi su morali imati upaljene klima-uređaje dulje u večeri, povećavajući potrošnju energije i troškove. Kako se planeta zagrijava zbog klimatskih promjena, sve više država, pokrajina i zemalja moglo bi slijediti taj primjer.
Budućnost ljetnog računanja vremena
Europska komisija je 2018. predložila ukidanje pomicanja sata. Međutim, Europsko vijeće nije usuglasilo svoje stajalište. Europski parlament glasovao je za usvajanje promjene. Međutim, Vijeće i Parlament moraju postići dogovor da bi došlo do promjene.
“Nažalost, čini se da Švedska čeka na jedinstvo unutar EU-a prije nego što nešto poduzme. Prije dvije do tri godine pojavile su se vijesti o tome da bi Švedska trebala prestati koristiti DST, ali to nikada nije provedeno”, kaže Wingren, koji živi u toj zemlji.
Senator s Floride, Marco Rubio, predstavio je Zakon o zaštiti od Sunca u ožujku 2023. Ako bude usvojen, zakon bi učinio ljetno računanje vremena stalnim u Sjedinjenim Državama, ali predloženi zakon, nakon što je prošao u Senatu, zapeo je u Zastupničkom domu.
Međutim, kašnjenje sunčeve svjetlosti ujutro i produljena sunčeva svjetlost navečer zabrinjava zdravstvene stručnjake, poput Khubchandanija.
“Potrebno nam je prirodno svjetlo kako bismo dobro započeli dane, s više budnosti i boljeg raspoloženja, putem lučenja hormona i neurotransmitera”, kaže.
Zato se Američka akademija za medicinu spavanja zalaže za suprotno.
“Trenutni dokazi najbolje podupiru usvajanje standardnog vremena tijekom cijele godine, koje je najbolje usklađeno s ljudskom cirkadijalnom biologijom i pruža jasne prednosti za javno zdravlje i sigurnost”, napisali su u odgovoru na prijedlog zakona.
Gdje je zapelo u Europi?
Prema zakonu EU, satovi se u svim državama članicama mijenjaju u isto vrijeme.
Europski parlament je 2019. izglasao ukidanje sezonskih promjena vremena, no institucije EU nisu napredovale u provedbi te odluke, a Europska komisija je poručila da ne planira podnijeti novi prijedlog o tome.
Osim toga, Ministarstvo pravosuđa izrazilo je zabrinutost zbog postojanja dvije različite vremenske zone u Irskoj kao rezultat izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a.
Pitanje ostatka svijeta
A što javnost misli o ovoj praksi?
“Javno zdravlje pripada ljudima i za ljude je. Dakle, postoji percepcija javnosti vezana uz preferencije. Nema previše anketa u cijeloj zemlji koje podupiru praksu ljetnog računanja vremena/pomicanja satova”, objašnjava Khubchandani
U anketi Sveučilišta Monmouth, istraživači su otkrili da bi samo oko dvije trećine ljudi u Sjedinjenim Državama radije ukinulo praksu sezonskog pomicanja vremena.
Anketa vlade Kanade i Britanske Kolumbije pokazala je da 93 % ispitanika želi ukinuti smjene i trajno ostati na ljetnom računanju vremena. Europska komisija provela je istraživanje 2018. godine, a 84 % ispitanika bilo je za ukidanje ljetnog računanja vremena.
A YouGov istraživanje u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je da 44 % Britanaca želi nastaviti s tim.
magazin
OVOG UTORKA: Rundek, između duha i uha – interaktivno predavanje u Providurovoj palači

U okviru projekta razvoja publike pod nazivom Kulturvator, u utorak, 11. 3. u Polivalentnoj dvorani Providurove palače s početkom u 18 sati održat će se razgovor s glazbenikom i pjesnikom Darkom Rundekom.
Razgovor će se ostvariti interaktivno – u njemu, uz moderatoricu Jelenu Vlašić Duić s Odsjeka za fonetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sudjeluje i publika.
Posjetiteljima će se podijeliti (i prikazati na projekcijskom platnu) stihovi Rundekovih pjesama objavljeni u zbirci „Duhovi”, ulomci iz knjige „Rundek, između – Knjiga o pjesmama” Zadranina Ante Perkovića, svojevrsne Rundekove biografije, ulomci iz djela Rundeku dragih književnika, citati koji govore o procesu stvaranja, o igri riječima i drugim stilskim figurama, o razlici u ozvučenju pjesme govorom i glazbom, o potrebi za samoćom, o Rundekovu studiranju na Filozofskom fakultetu, o pripadnosti glazbenim žanrovima, o pripadnosti jeziku i prostoru i o (ne)vremenu poezije.
Ulaz na program je slobodan.
Magazin
Pet vrsta ponašanja uobičajenih za razmaženu djecu koja žele pozornost roditelja

Svaka obitelj suočava se s izazovima u odgoju djece, a jedan od najčešćih problema s kojim se roditelji susreću jest ponašanje djece koja žele stalnu pozornost. Iako se to ponašanje može činiti normalnim u određenim fazama razvoja, kada postane stalno, može ukazivati na razmaženost i potrebu za neprestanom pažnjom.
Razmažena djeca često koriste određene strategije kako bi pridobila pozornost svojih roditelja, a njihovo ponašanje može biti frustrirajuće, kako za roditelje, tako i za druge članove obitelji. Stručnjaci za odgoj i razvoj djece upozoravaju na nekoliko uobičajenih ponašanja koja često prate djecu koja traže previše pozornosti.
Stalno zahtijevanje pažnje
Jedno od najčešćih ponašanja razmažene djece je stalno zahtijevanje pažnje. Takva djeca često dolaze do roditelja s manjim zahtjevima, ali njihov cilj je jasan – uvijek trebaju nekoga tko će ih gledati, čuti i reagirati na njihove potrebe. To se može očitovati kroz ponavljanje pitanja, nepotrebno upadanje u razgovore ili čak zahtijevanje fizičke prisutnosti roditelja i kad oni obavljaju druge zadatke.
Uznemiravanje ili “drama” kad ne dobije ono što želi
Razmažena djeca često reagiraju na odbijanje ili nesuglasice s roditeljima prekomjernim emocionalnim izljevima, poput plakanja, vikanja ili čak “drame”. Ovaj tip ponašanja način je na koji djeca pokušavaju izazvati reakciju od roditelja, bilo da je to tjeskoba, bijes ili pokušaj smirivanja djeteta. Učestale drame i histerije mogu biti znak da dijete nije naučilo kako prihvatiti “ne” te se oslanja na ove emocionalne reakcije kako bi postiglo svoje ciljeve.
Korištenje manipulacije za postizanje ciljeva
Ovakva djeca često koriste manipulativne taktike kako bi postigla svoje ciljeve, a roditeljima se može činiti kao da djeca neprestano pokušavaju preokrenuti situaciju prema svojim željama, odnosno da im ide u korist. Manipulacija može uključivati pokušaje izazivanja krivnje (“Ako me voliš, onda ćeš mi to dopustiti”) ili korištenje drugih članova obitelji, poput starije braće i sestara, kako bi ishodila ono što žele.
Nepoštivanje granica i pravila
Razmažena djeca često ignoriraju roditeljske granice i pravila jer vjeruju da su ti zahtjevi fleksibilni ili da se mogu pomaknuti prema njihovim željama. Na primjer, ako dijete zna da može odgoditi obavljanje zadatka ili zahtijevati posebne privilegije svaki put kad iznese svoje želje, to može dovesti do ignoriranja postavljenih pravila.
Ovisnost o roditeljima za zabavu i društvenu interakciju
Razmažena djeca često nemaju vlastite načine za zabavu ili socijalnu interakciju, već očekuju da će im roditelji stalno pružati te aktivnosti. Ako roditelj nije dostupan, dijete može postati dosadno ili frustrirano jer nije naučilo kako se samo zabaviti ili kako se nositi s dosadom.
Magazin
Kako zaustaviti preskakanje srca?

Palpitacije ili preskakanje srca često uznemiruju i plaše mnoge ljude, no rijetko predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem. Taj osjećaj da vaše srce preskače, treperi ili snažno udara u prsima može biti neugodno iskustvo koje izaziva zabrinutost. Ipak, važno je znati da je u većini slučajeva riječ o bezopasnoj pojavi koja se može kontrolirati i zaustaviti uz odgovarajuće tehnike i promjene životnih navika. U ovom članku detaljno ćemo istražiti uzroke, simptome, preventivne mjere i učinkovite metode za zaustavljanje preskakanja srca. Razumijevanje srčanog ritma i preskakanja otkucaja
Srce je nevjerojatan organ koji svakodnevno obavlja impresivan posao. Pumpa preko 7,5 milijuna litara krvi dnevno, otkucavajući više od 100.000 puta. Normalan broj otkucaja srca kod zdravih odraslih osoba kreće se između 60 i 100 otkucaja u minuti, dok je kod novorođenčadi i male djece taj broj veći, između 100 i 180 otkucaja u minuti.
Kada govorimo o preskakanju srca, važno je napomenuti da mnogi ljudi ovu pojavu opisuju na različite načine – kao treperenje, jako lupanje, kratkotrajni zastoj u otkucajima ili neuobičajeno brzo kucanje. Medicinski gledano, riječ je o poremećaju ritma koji se stručno naziva aritmija, iako nisu sve palpitacije nužno znak aritmije.
Što uzrokuje preskakanje srca?
Razumijevanje uzroka preskakanja srca ključno je za učinkovito zaustavljanje ove pojave. Zanimljivo je da u značajnom broju slučajeva liječnici ne mogu identificirati specifičan uzrok palpitacija, no postoji nekoliko dobro poznatih faktora koji mogu doprinijeti njihovoj pojavi.
Jedno od najčešćih objašnjenja leži u psihološkim faktorima. Istraživanje objavljeno u časopisu “Journal of Psychosomatic Research” pokazalo je da je kod više od 30% pacijenata koji se žale na palpitacije, tjeskoba glavni uzročnik. Stres, anksioznost i panični napadaji mogu pokrenuti burnu fiziološku reakciju u tijelu koja uključuje i promjene u srčanom ritmu. Konzumacija stimulansa također igra veliku ulogu. Kofein, nikotin i alkohol poznati su okidači za palpitacije. Čak i umjerene količine kave ili energetskih napitaka mogu kod osjetljivih osoba izazvati preskakanje srca, posebno ako se konzumiraju na prazan želudac ili u stanju dehidracije.
Hormonalne promjene predstavljaju još jedan važan faktor, posebno kod žena. Fluktuacije hormona tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće ili menopauze često su povezane s povećanom učestalošću palpitacija. Slično tome, poremećaji u radu štitnjače, posebno hipertireoza, mogu rezultirati ubrzanim i nepravilnim otkucajima srca.
Fizička aktivnost, iako generalno korisna za srčano zdravlje, može privremeno izazvati palpitacije. Ovo je posebno izraženo kod intenzivnog vježbanja ili ako se s vježbanjem započne nakon dugog perioda neaktivnosti. Također, neki lijekovi, uključujući one za astmu, visoki krvni tlak ili lijekovi za prehladu koji sadrže dekongestive, mogu uzrokovati preskakanje srca kao nuspojavu.
Povezanost psihe i srčanih palpitacija
Veza između našeg mentalnog stanja i rada srca je fascinantna i složena. Kada osjećamo tjeskobu ili smo pod stresom, naše tijelo aktivira tzv. “fight-or-flight” (borba ili bijeg) odgovor, koji priprema organizam za suočavanje s opasnošću. Ovaj evolucijski mehanizam uključuje otpuštanje adrenalina i drugih hormona stresa koji povećavaju brzinu otkucaja srca i mogu uzrokovati palpitacije.
Kada se suočavamo sa stresom ili tjeskobom, aktivira se naš autonomni živčani sustav, posebno njegov simpatički dio. Ovo uzrokuje niz fizioloških promjena, uključujući povećanu frekvenciju rada srca, povišeni krvni tlak i ubrzano disanje. Kod osoba sklonih anksioznosti, ove tjelesne senzacije mogu se pogrešno interpretirati kao znak ozbiljnog zdravstvenog problema, što dodatno pojačava tjeskobu i stvara začarani krug.
Istraživanja pokazuju da kronični stres i neliječeni anksiozni poremećaji mogu imati dugoročne negativne posljedice na kardiovaskularno zdravlje. Osobe koje dugo žive pod stresom imaju veći rizik od razvoja hipertenzije, aritmija i drugih srčanih problema. Stoga je upravljanje stresom ključna komponenta u prevenciji i zaustavljanju preskakanja srca.
Kada potražiti medicinsku pomoć?
Iako su palpitacije često bezopasne, postoje situacije kada je potrebno potražiti stručnu medicinsku pomoć. Ako se preskakanje srca javlja često, traje duže vrijeme, postupno se pogoršava ili je praćeno drugim zabrinjavajućim simptomima, važno je konzultirati liječnika.
Posebno je važno zatražiti hitnu medicinsku pomoć ako se palpitacije pojave zajedno s:
nelagodom ili boli u prsima
nesvjesticom ili osjećajem da ćete se onesvijestiti
ozbiljnim nedostatkom zraka
prekomjernim znojenjem
jakom vrtoglavicom
Osobe s poviješću srčanih bolesti trebale bi biti posebno oprezne i redovito se konzultirati sa svojim kardiologom o svim promjenama u srčanom ritmu koje primijete.
Učinkovite metode za zaustavljanje preskakanja srca
Kada osjetite da vaše srce preskače ili neuobičajeno lupa, postoji nekoliko provjerenih tehnika koje možete primijeniti za smirivanje srčanog ritma. Ove metode posebno su učinkovite za palpitacije povezane s tjeskobom i stresom, ali mogu pomoći i kod drugih uzroka.
Tehnike disanja
Kontrolirano disanje jedna je od najmoćnijih metoda za smirivanje ubrzanog rada srca. Kada osjetite palpitacije, pokušajte primijeniti tehniku dubokog trbušnog disanja. Polako udahnite kroz nos brojeći do četiri, zadržite dah brojeći do dva, zatim lagano izdahnite kroz usta brojeći do šest. Ponovite ovaj obrazac disanja 10-15 puta ili dok ne osjetite smirivanje srčanog ritma.
Dijafragmatsko ili trbušno disanje, gdje se fokusirate na širenje trbuha umjesto podizanje prsa tijekom udisaja, pokazalo se posebno učinkovitim za aktiviranje parasimpatičkog živčanog sustava koji potiče opuštanje i usporavanje srčanog ritma.
Vagalni manevri
Vagalni manevri su tehnike koje stimuliraju vagusni živac, ključnu komponentu parasimpatičkog živčanog sustava koja pomaže u regulaciji srčanog ritma. Jedan od najčešće korištenih vagalnih manevara je tzv. Valsalva manevar, koji uključuje pokušaj izdisaja sa zatvorenim ustima i nosom, stvarajući pritisak u prsima.
Drugi jednostavan vagalni manevar uključuje uranjanje lica u hladnu vodu na nekoliko sekundi, što može trenutno usporiti otkucaje srca. Ove tehnike najbolje je prvo isprobati pod nadzorom zdravstvenog stručnjaka koji vam može pokazati kako ih pravilno izvoditi.
Hidratacija i prehrambene intervencije
Dehidracija može pogoršati palpitacije, stoga je održavanje odgovarajuće hidratacije ključno za prevenciju i zaustavljanje preskakanja srca. Kada osjetite palpitacije, popijte čašu vode – polako, u malim gutljajima. Izbjegavajte pića koja sadrže kofein ili alkohol, jer oni mogu dodatno stimulirati srce.
Neki prehrambeni elementi također mogu pomoći u stabilizaciji srčanog ritma. Hrana bogata magnezijem, poput tamnog lisnatog povrća, orašastih plodova i sjemenki, može pomoći u održavanju zdravog srčanog ritma. Također, namirnice bogate kalijem, kao što su banane, avokado i krumpir, mogu biti korisne jer kalij igra važnu ulogu u električnoj aktivnosti srca.
Tehnike opuštanja i meditacija
Redovita praksa tehnika opuštanja može značajno smanjiti učestalost palpitacija povezanih sa stresom. Progresivna mišićna relaksacija, gdje postupno napinjete i opuštate različite skupine mišića, može pomoći u smanjenju ukupne napetosti u tijelu.
Promjene životnog stila za dugoročnu prevenciju
Dok su gore navedene tehnike korisne za trenutno zaustavljanje palpitacija kada se one pojave, dugoročna prevencija zahtijeva određene promjene životnog stila. Evo nekoliko ključnih strategija koje mogu pomoći u smanjenju učestalosti preskakanja srca:
Ograničite unos stimulansa: Smanjite ili potpuno eliminirajte kofein, nikotin i alkohol iz svoje prehrane. Ako ne možete potpuno odustati od kave, ograničite konzumaciju na jednu šalicu dnevno, preferabilno uz obrok.
Redovita tjelesna aktivnost: Umjerena, redovita tjelesna aktivnost poput hodanja, plivanja ili joge može ojačati srce i smanjiti stres. Međutim, izbjegavajte pretjerano intenzivne vježbe ako primijetite da one pogoršavaju vaše palpitacije.
Zdrava i uravnotežena prehrana: Prehrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i zdravim mastima, a siromašna prerađenom hranom i dodanim šećerima, može poboljšati opće zdravlje srca i smanjiti rizik od palpitacija.
Redoviti obrasci spavanja: Nedostatak sna može povećati razinu stresa i pogoršati palpitacije. Cilj bi trebao biti 7-8 sati kvalitetnog sna svake noći.
Tehnike upravljanja stresom: Uključite redovite aktivnosti za smanjenje stresa u svoju svakodnevicu, poput meditacije, joge, tai chi-ja ili jednostavno provođenja vremena u prirodi.
Medicinski tretmani za recidivirajuće palpitacije
Ako se preskakanje srca nastavlja unatoč promjenama životnog stila i primjeni tehnika opuštanja, možda će biti potreban medicinski tretman. Liječnik će najprije provesti detaljnu dijagnostičku obradu koja može uključivati EKG, Holter monitoring (24-satno ili duže praćenje srčanog ritma), ehokardiografiju ili druge pretrage.
Ovisno o uzroku palpitacija, liječenje može uključivati:
Lijekove: Beta-blokatori, blokatori kalcijevih kanala ili antiaritmici mogu se propisati za kontrolu abnormalnog srčanog ritma, ovisno o specifičnom tipu aritmije.
Kateterska ablacija: Minimalno invazivni postupak kojim se uklanjaju ili izoliraju dijelovi srčanog tkiva koji uzrokuju abnormalne električne signale.
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): Za palpitacije povezane s anksioznošću, KBT može biti vrlo učinkovita u promjeni obrazaca razmišljanja i ponašanja koji doprinose tjeskobi.
Psihoterapija i lijekovi za anksioznost: Kod osoba s dijagnosticiranim anksioznim poremećajima, kombinacija psihoterapije i lijekova često daje najbolje rezultate u smanjenju učestalosti palpitacija povezanih s tjeskobom. Preskakanje srca može biti uznemirujuće iskustvo, ali u većini slučajeva nije razlog za ozbiljnu zabrinutost. Razumijevanje uzroka palpitacija i učenje učinkovitih tehnika za njihovo zaustavljanje može vam pomoći da se nosite s ovim stanjem i smanjite njegov utjecaj na kvalitetu života.
Ključ je u holističkom pristupu koji kombinira tehnike trenutnog zaustavljanja palpitacija kada se one pojave, s dugoročnim promjenama životnog stila koje smanjuju njihovu učestalost. Od tehnika disanja i vagalnih manevara do upravljanja stresom i redovite tjelesne aktivnosti, postoji mnogo alata na raspolaganju za kontrolu preskakanja srca.
Ipak, važno je naglasiti da bi osobe koje doživljavaju česte ili teške palpitacije, posebno one praćene drugim simptomima, trebale potražiti medicinsku pomoć. Samo stručnjak može razlikovati bezopasne palpitacije od onih koje mogu ukazivati na ozbiljniji srčani problem i preporučiti odgovarajući tretman.
Uz pravi pristup i podršku, većina ljudi može naučiti uspješno upravljati i zaustaviti preskakanje srca, omogućavajući im da vode zdrav i aktivan život bez nepotrebne zabrinutosti zbog ove uobičajene pojave.