Mađarski predsjednik Tamás Sulyok izjavio je u Beogradu kako će Budimpešta učiniti sve da Srbija čim prije postane članicom Europske unije, ocijenivši da bez toga nema dugoročne stabilnosti Balkana.

Odnosi na najvišoj, povijesnoj razini
Tamás Sulyok boravi u dvodnevnom posjetu Srbiji, koji je započeo u nedjelju na Paliću razgovorom s političkim predstavnicima mađarske zajednice, a danas mu je svečani doček uz najviše državne počasti priredio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je ranije više puta istaknuo da su odnosi dviju zemalja na najvišoj, povijesnoj razini.

“Vrijeme je da se obećanje koje je Europska unija dala zapadnom Balkanu najzad, poslije dvadesetak godina i ostvari”, rekao je mađarski šef države na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Aleksandrom Vučićem.

Za Mađarsku nema energetske sigurnosti bez Srbije i obrnuto jer je pouzdan tranzitni partner Mađarske u pogledu opskrbe plinom, rekao je Sulyok poslije razgovora u četiri oka s Vučićem. On je istaknuo nadu da će u narednim godinama biti uspostavljen željeznički promet između Beograda i Budimpešte, pohvalivši odnos prema mađarskoj zajednici. Zadovoljni smo što mađarski narod ima u Srbiji stabilnu poziciju i živi u sređenim okolnostima, izjavio je Sulyok, a prenosi HRT.

Vučić: Mađarska strateški partner i iskreni prijatelj
Mađarsku ne doživljavamo samo kao strateškog partnera, već i kao iskrenog prijatelja, uzvratio je Vučić, istaknuvši da je prema trgovinskoj razmjeni četvrti po veličini partner Srbije, ali da rezultati mogu biti bolji. Gospodarstvo potvrđuje razinu političkih veza, ustvrdio je Vučić, navodeći da je trgovinska razmjena dviju država prije 12 godina bila 768 milijuna eura, a u prošloj godini 3,1 milijardu eura.

Vučić je ocijenio da će brza pruga između Novog Sada i Budimpešte biti “iznimno značajna za građane”, istaknuvši uvjerenje da će prije njenog otvaranja države potpisati izjavu o uspostavi brze pruge između četiri zemlje – Mađarske, Srbije, Sjeverne Makedonije i Grčke.

U nastavku posjeta Vučić i Sulyok će kasnije tijekom dana u vojvođanskom mjestu Čurug položiti vijence i odati počast “žrtvama jedne i druge strane” tijekom Drugog svjetskog rata.

Razine stakleničkih plinova porasle su u tolikoj mjeri da su u 2023. dosegnule rekordnu razinu, upozorili su stručnjaci UN-a.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da se ugljični dioksid (CO2) u atmosferi nakuplja brže nego ikada dosad tijekom ljudskog postojanja na Zemlji. Njegova je razina u samo dvadeset godina porasla za više od 10 posto.

U svome godišnjem biltenu o stakleničkim plinovima objavljenom u ponedjeljak, WMO piše da su u 2023. globalne prosječne površinske koncentracije stakleničkih plinova CO2, metana i dušikova oksida dosegnule 151 posto, 265 posto, odnosno 125 posto predindustrijskih razina.

“Zvono na uzbunu”
Povećanje je posljedica golemih požara koji su zahvatili vegetaciju i mogućeg smanjenja apsorpcije ugljika iz šuma tijekom 2023. u kombinaciji s konstantno visokim emisijama fosilnih goriva koja nastaju zbog ljudske aktivnosti, kazali su stručnjaci.

Bilten, koji donosi izvještaj o koncentracijama stakleničkih plinova, a ne o razini njihovih emisija, objavljen je uoči održavanja godišnje konferencije UN-a o klimi da bi poslužio kao skup informacija sudionicima, a sljedeći mjesec u Azerbajdžanu se održava Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29).

“Još jedna godina i još jedan rekord. Ovi bi podaci trebali zvoniti na uzbunu donositeljima odluka”, rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

Dodala je kako je sada sasvim jasno da je svijet “skrenuo s pravog puta” kada je posrijedi ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma UN-a kojim su se članice obvezale da će globalno zagrijavanje nastojati ograničiti znatno ispod 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijske razine, a konkretan je cilj bio postići maksimalno ograničenje na 1.5 °C iznad predindustrijske razine. “Ovo je više od obične statistike. Svako i najmanje povećanje temperature rezultira konkretnim utjecajem na naše živote i naš planet”, upozorila je.

CO2 se zadržava
Povećanje ugljičnog dioksida u atmosferi tijekom 2023. bilo je veće od onoga u 2022., premda niže u odnosu na povećanje evidentirano tri godine prije toga, kažu meteorolozi.

No sve dok se emisije događaju, staklenički plinovi će se nastaviti nakupljati u atmosferi, što neminovno rezultira porastom temperature na globalnoj razini.

S obzirom na iznimno dug životni vijek CO2 u atmosferi, razina temperature koja je već uočena zadržat će se nekoliko desetljeća, čak i ako se emisije brzo uspiju smanjiti na neto nulu. Pojam neto nule odnosi se na ravnotežu između količine emitiranih i uklonjenih stakleničkih plinova u atmosferi.

U posljednjih 20 godina razine ugljičnog dioksida porasle su za 11.4 posto u odnosu na one koje je 2004. evidentirala WMO-ova mreža nadzornih stanica ‘Global Atmosphere Watch’.

Teheran će “iskoristiti sve dostupne alate” da odgovori na izraelski napad na vojne ciljeve u Iranu prošlog vikenda, rekao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Ismail Bagei u ponedjeljak. Iran je ranije omalovažavao izraelski zračni napad u subotu, rekavši da je prouzročio tek ograničenu štetu, a američki predsjednik Joe Biden je pozvao na zaustavljanje eskalacije koja je povećala strah od sveopćeg sukoba na Bliskom istoku.

Govoreći na tjednoj tiskovnoj konferenciji, Bagei je kazao: “Iran će iskoristiti sve dostupne alate kako bi pružio jasan i učinkovit odgovor cionističkom režimu Izraelu.”

Narav iranskog odgovora ovisi o prirodi izraelskog napada, dodao je Bagei, no nije pružio daljnje pojedinosti. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei je u nedjelju kazao da bi iranski dužnosnici trebali odrediti najbolji način da se Izraelu pokaže iranska snaga, dodavši da izraelski napad ne bi trebalo “ni omalovažavati ni preuveličavati”.

Brojni izraelski ratni zrakoplovi su prije zore u subotu u tri vala napali tvornice projektila i druge objekte blizu Teherana i na zapadu Irana, objavila je izraelska vojska.

Teško naoružani suparnici se mjesecima uzajamno napadaju, pri čemu je subotnji napad predstavljao odgovor na iranski napad raketama 1. listopada, za koje je Izrael rekao da ih je uglavnom oborila njegova protuzračna obrana.

Iran podupire Hezbolah, koji se bori protiv izraelskih snaga u Libanonu te palestinsku militantnu skupinu Hamas, koja se protiv Izraela bori u Pojasu Gaze.