Razine stakleničkih plinova porasle su u tolikoj mjeri da su u 2023. dosegnule rekordnu razinu, upozorili su stručnjaci UN-a.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da se ugljični dioksid (CO2) u atmosferi nakuplja brže nego ikada dosad tijekom ljudskog postojanja na Zemlji. Njegova je razina u samo dvadeset godina porasla za više od 10 posto.

U svome godišnjem biltenu o stakleničkim plinovima objavljenom u ponedjeljak, WMO piše da su u 2023. globalne prosječne površinske koncentracije stakleničkih plinova CO2, metana i dušikova oksida dosegnule 151 posto, 265 posto, odnosno 125 posto predindustrijskih razina.

“Zvono na uzbunu”
Povećanje je posljedica golemih požara koji su zahvatili vegetaciju i mogućeg smanjenja apsorpcije ugljika iz šuma tijekom 2023. u kombinaciji s konstantno visokim emisijama fosilnih goriva koja nastaju zbog ljudske aktivnosti, kazali su stručnjaci.

Bilten, koji donosi izvještaj o koncentracijama stakleničkih plinova, a ne o razini njihovih emisija, objavljen je uoči održavanja godišnje konferencije UN-a o klimi da bi poslužio kao skup informacija sudionicima, a sljedeći mjesec u Azerbajdžanu se održava Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29).

“Još jedna godina i još jedan rekord. Ovi bi podaci trebali zvoniti na uzbunu donositeljima odluka”, rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

Dodala je kako je sada sasvim jasno da je svijet “skrenuo s pravog puta” kada je posrijedi ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma UN-a kojim su se članice obvezale da će globalno zagrijavanje nastojati ograničiti znatno ispod 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijske razine, a konkretan je cilj bio postići maksimalno ograničenje na 1.5 °C iznad predindustrijske razine. “Ovo je više od obične statistike. Svako i najmanje povećanje temperature rezultira konkretnim utjecajem na naše živote i naš planet”, upozorila je.

CO2 se zadržava
Povećanje ugljičnog dioksida u atmosferi tijekom 2023. bilo je veće od onoga u 2022., premda niže u odnosu na povećanje evidentirano tri godine prije toga, kažu meteorolozi.

No sve dok se emisije događaju, staklenički plinovi će se nastaviti nakupljati u atmosferi, što neminovno rezultira porastom temperature na globalnoj razini.

S obzirom na iznimno dug životni vijek CO2 u atmosferi, razina temperature koja je već uočena zadržat će se nekoliko desetljeća, čak i ako se emisije brzo uspiju smanjiti na neto nulu. Pojam neto nule odnosi se na ravnotežu između količine emitiranih i uklonjenih stakleničkih plinova u atmosferi.

U posljednjih 20 godina razine ugljičnog dioksida porasle su za 11.4 posto u odnosu na one koje je 2004. evidentirala WMO-ova mreža nadzornih stanica ‘Global Atmosphere Watch’.

Teheran će “iskoristiti sve dostupne alate” da odgovori na izraelski napad na vojne ciljeve u Iranu prošlog vikenda, rekao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Ismail Bagei u ponedjeljak. Iran je ranije omalovažavao izraelski zračni napad u subotu, rekavši da je prouzročio tek ograničenu štetu, a američki predsjednik Joe Biden je pozvao na zaustavljanje eskalacije koja je povećala strah od sveopćeg sukoba na Bliskom istoku.

Govoreći na tjednoj tiskovnoj konferenciji, Bagei je kazao: “Iran će iskoristiti sve dostupne alate kako bi pružio jasan i učinkovit odgovor cionističkom režimu Izraelu.”

Narav iranskog odgovora ovisi o prirodi izraelskog napada, dodao je Bagei, no nije pružio daljnje pojedinosti. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei je u nedjelju kazao da bi iranski dužnosnici trebali odrediti najbolji način da se Izraelu pokaže iranska snaga, dodavši da izraelski napad ne bi trebalo “ni omalovažavati ni preuveličavati”.

Brojni izraelski ratni zrakoplovi su prije zore u subotu u tri vala napali tvornice projektila i druge objekte blizu Teherana i na zapadu Irana, objavila je izraelska vojska.

Teško naoružani suparnici se mjesecima uzajamno napadaju, pri čemu je subotnji napad predstavljao odgovor na iranski napad raketama 1. listopada, za koje je Izrael rekao da ih je uglavnom oborila njegova protuzračna obrana.

Iran podupire Hezbolah, koji se bori protiv izraelskih snaga u Libanonu te palestinsku militantnu skupinu Hamas, koja se protiv Izraela bori u Pojasu Gaze.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedjelju da suradnja unutar formata ‘Ukrajina plus sjeverna Europa’ dobiva na brzini, s dodatnim koracima koji se očekuju idući tjedan da se pojača pritisak na Rusiju. Pet nordijskih zemalja, Finska, Švedska, Norveška, Danska i Island članice su NATO-a i sve čvrsto podržavaju Ukrajinu u njezinoj borbi protiv ruske invazije. Nordijske nacije prošle su godine poručile ukrajinskom predsjedniku da će podupirati njegovu zemlju “koliko god bude potrebno” u njezinoj borbi da istjera ruske snage te da su spremne nastaviti davati veliku vojnu, gospodarsku i humanitarnu pomoć.

Zelenski je u svibnju rekao da će zajednička vojna pomoć nordijskih zemalja ove godine iznositi šest milijardi eura prema zasebnim sigurnosnim sporazumima, što je povrh nekih 11 milijardi eura koje je tih pet zemalja osiguralo do kraja 2023.

“Oni razumiju da je potrebno stvarati probleme agresoru, tako da Rusija gubi priliku da kvari život svijetu. Razgovarat ćemo (u nadolazećem tjednu) s ‘Nordijcima’ o novim temeljnim koracima koji mogu povećati pritisak na Rusiju za ovaj rat i za dobrobit poštene diplomacije”, izjavio je Zelenski u svom dnevnom video obraćanju u nedjelju.