Broj birača u svakoj od deset izbornih jedinica u kojima saborske zastupnike biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj u zakonskim je okvirima dopuštenog raspona od +/- 5 posto od propisane osnove, a od kraja ožujka do kraja rujna ukupan broj birača smanjen je za nešto više od 7,5 tisuća.

Pokazuje to izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor temeljem odredbi Zakona o izbornim jedincima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prema Zakonu, naime, ima obvezu pratiti kretanje broja birača u izbornim jedinicama u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj  (I. do X. izborna jedinica) i o tome tromjesečno obavještavati Vladu, a u slučaju da dođe do značajnijih odstupanja od +/- 5 posto mora obavijestiti bez odgode.

Vlada pak to izvješće Saboru mora podnijeti dva puta tijekom kalendarske godine – na kraju I. i III. tromjesečja.

Zakonom propisana osnova za određivanje područja deset izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj je prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj. Pri tome se njihov broj utvrđuje tako da se ukupan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj podijeli s brojem 10.

Izvješće je na vladinoj sjednici u četvrtak predstavio resorni ministar Damir Habijan istaknuvši da je broj birača u svim izbornim jedinicama u zakonskom okviru. “Odnosno sva zabilježena odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama u okviru su zakonom dopuštenog raspona od +/- 5 posto od propisane osnove”, naveo je.

Iz izvješća je vidljivo da su na dan 31. ožujka na području deset izbornih jedinica (I. do X. izborna jedinica) registrirana bila ukupno 3.631.953 birača.

U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (363.195,30 birač) najveća odstupanja na kraju prvog tromjesečja zabilježena su na području prve izborne jedinice s 355.145 birača, što je -2,22 posto i desete izborne jedinice s 371.251 birača, što je plus 2,22 posto.

U trećem tromjesečju, pokazuju podaci na dan 30. rujna, registrirano je ukupno 3.624.375 birača.

U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (362.437,5 birača) najveća odstupanja zabilježena su na području pete izborne jedinice s 353.954 birača, što je -2,34 posto te ponovno deset izborne jedinice s 370.536 birača, što je plus 2,23 posto.

Tijekom razdoblja praćenja kretanja broja birača, navodi se u izvješću, zabilježeno je smanjenje ukupnog broja registriranih birača s ukupno 3.631.953 birača na kraju I. tromjesečja na ukupno 3.624.375 birača na kraju III. tromjesečja, odnosno broj birača pao je u šest mjeseci za 7578.

Iako je do Božića ostalo još dva mjeseca, blagdanska atmosfera još uvijek se ne osjeća u punom smislu.

Ipak, mnogi ljudi već pomalo razmišljaju o božićnicama i prigodnim nagradama koje će primiti. S obzirom na rast cijena i inflaciju koja pritisne kućne budžete, posebno je zanimljivo vidjeti kako se državne tvrtke pripremaju za isplatu.

Iz Hrvatskih cesta poručuju da će prigodna nagrada iznositi 150,00 eura, jednako kao i prošle godine. Ukupni iznos ovisit će o broju zaposlenika u trenutku isplate, koji trenutno iznosi 483.

Hrvatska pošta još nije donijela odluku o isplati božićnice, ali se očekuje da će se odluka donijeti u narednim tjednima. Hrvatska narodna banka kratko je potvrdila da je njihov upit zaprimljen i da je u proceduri.

Hrvatske autoceste su prošle godine najprije objavile da će božićnica iznositi 132,72 eura, no zbog prijedloga sindikata povećali su je na 200 eura, a taj iznos će ostati isti i ove godine, s isplatom za 2703 radnika, prenosi Večernji list.

Croatia Airlines još nije definirala iznos božićnice, ali će ona biti predviđena kolektivnim ugovorom. S druge strane, HŽ Infrastruktura je povećala božićnicu na 250 eura po radniku, što predstavlja porast od 30 eura u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno će za božićnice biti izdvojeno 1,33 milijuna eura.

Što se tiče INA-e, koja je djelomično u vlasništvu države, radnicima će biti isplaćena božićnica od 331,81 eura neto, uz dar za djecu u visini od 132,72 eura neto po djetetu. Ova isplata obuhvaća više od 8500 radnika unutar INA Grupe. Također, radnicima su porasla i fiksna mjesečna primanja zbog inflacije, uz zadržavanje kvartalnih bonusa ovisno o poslovnim rezultatima.

U noći s predstojeće subote na nedjelju, u 3 sata, kazaljke na satovima i brojke na onim programiranim digitalnima, pomiču se unatrag za sat vremena. Time prelazimo s ljetnog na zimsko računaje vremena.

Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju 27. listopada i trajat će do nedjelje 30. ožujka iduće godine kada započinje novi ciklus ljetnog računanja vremena.

Sitna neposredna blagodat te promjene je sat vremena sna više koji se dobiva pomicanjem sata unatrag. Osim toga, prelaskom (točnije: povratkom na zimsko računanje vremena) na snagu stupa nekoliko važnih promjena.

Jeftinija struja od 21 do 7

Za sve koji imaju višetarifna brojila električne energije, prelaskom na zimsko računanje vremena mijenja se razdoblje niže tarife, odnosno jeftinije struje.
Dvije su sezonske tarife, zimska i ljetna. Tijekom zimske tarife, električna energija jeftinija je u razdoblju od 21 sati navečer do 7 sati ujutro, naspram razodblja od 22 do 8 tijekom ljetne tarife.

Važeća cijena kilovatsata električne energije u višoj (dnevnoj) tarifi je 0,074789 eura, a u nižoj (noćnoj) 0,036697 eura, što je više nego upola jeftinije i dovoljan razlog da se tada više koriste uređaji poput perilica rublja i posuđa te električnog bojlera koji utječu na veću potrošnju struje u kući.

Obvezna kratka svjetla na vozilima

Zbog toga što nastupa razdoblje u kojem će dnevnog svjetla biti znatno manje (ljudi vole reći da “dan kraće traje”) vozači automobila, mopeda i motocikala dužni su, kako propisuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama, upaliti dnevna (kratka) svjetla. Prema zakonu, ta obveza traje od 1. studenoga do 31. ožujka, ali uobičajeno se povezuje s prelaskom na zimsko računanje vremena. U slučaju kršenja te obveze propisana je kazna od 30 eura.

… i na biciklima

MUP podsjeća da su u istom razdoblju i biciklisti dužni od prvog sumraka do potpunog svanuća te u slučaju smanjene vidljivosti imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla.

Vlakovi staju na sat vremena

Prelazak na zimsko računanje vremena osjetit će i oni koji se u 3 sata u noći sa subote na nedjelju zateknu u malobrojnim vlakovima Hrvatskih željeznica koji prometuju u to vrijeme. Radi usklađenja s voznim redom, vlakovi će stati na sat vremena u kolodovrima u kojima se zateknu u vrijeme pomicanja sata.

Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.

U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.