Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.

Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.

Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.

Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje

Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.

U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.

U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.

Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu

Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.

Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.

Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.

Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.

U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.

Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.

Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:

Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.

Broj birača u svakoj od deset izbornih jedinica u kojima saborske zastupnike biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj u zakonskim je okvirima dopuštenog raspona od +/- 5 posto od propisane osnove, a od kraja ožujka do kraja rujna ukupan broj birača smanjen je za nešto više od 7,5 tisuća.

Pokazuje to izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor temeljem odredbi Zakona o izbornim jedincima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prema Zakonu, naime, ima obvezu pratiti kretanje broja birača u izbornim jedinicama u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj  (I. do X. izborna jedinica) i o tome tromjesečno obavještavati Vladu, a u slučaju da dođe do značajnijih odstupanja od +/- 5 posto mora obavijestiti bez odgode.

Vlada pak to izvješće Saboru mora podnijeti dva puta tijekom kalendarske godine – na kraju I. i III. tromjesečja.

Zakonom propisana osnova za određivanje područja deset izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj je prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj. Pri tome se njihov broj utvrđuje tako da se ukupan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj podijeli s brojem 10.

Izvješće je na vladinoj sjednici u četvrtak predstavio resorni ministar Damir Habijan istaknuvši da je broj birača u svim izbornim jedinicama u zakonskom okviru. “Odnosno sva zabilježena odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama u okviru su zakonom dopuštenog raspona od +/- 5 posto od propisane osnove”, naveo je.

Iz izvješća je vidljivo da su na dan 31. ožujka na području deset izbornih jedinica (I. do X. izborna jedinica) registrirana bila ukupno 3.631.953 birača.

U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (363.195,30 birač) najveća odstupanja na kraju prvog tromjesečja zabilježena su na području prve izborne jedinice s 355.145 birača, što je -2,22 posto i desete izborne jedinice s 371.251 birača, što je plus 2,22 posto.

U trećem tromjesečju, pokazuju podaci na dan 30. rujna, registrirano je ukupno 3.624.375 birača.

U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (362.437,5 birača) najveća odstupanja zabilježena su na području pete izborne jedinice s 353.954 birača, što je -2,34 posto te ponovno deset izborne jedinice s 370.536 birača, što je plus 2,23 posto.

Tijekom razdoblja praćenja kretanja broja birača, navodi se u izvješću, zabilježeno je smanjenje ukupnog broja registriranih birača s ukupno 3.631.953 birača na kraju I. tromjesečja na ukupno 3.624.375 birača na kraju III. tromjesečja, odnosno broj birača pao je u šest mjeseci za 7578.