Hrvatska
Prijeti kaos u bolnicama: Otkazivanje pregleda i dijagnostika, sindikati tvrde: “Nitko nam se nije obratio”
Oko četiri tisuće zdravstvenih djelatnika okupljenih oko Sindikata Zajedno ne odustaju od najavljenog štrajka. Od idućeg tjedna u zdravstvenim ustanovama mogu se očekivati otkazivanja pregleda i dijagnostike, a i oni pacijenti čije su obrade neodgodive mogu očekivati gužve i čekanja.
U štrajk, koji bi mogao rezultirati paralizom zdravstvenog sustava, ide se gotovo sigurno od idućeg tjedna, potvrdila je za Dnevnik.hr dopredsjednica Sindikata Zajedno Sanda Alić. Naglašava kako to gotovo sigurno nije ponedjeljak te da o konkretnom danu nisu nikada govorili. “Danas i sutra sindikat još treba dogovoriti sve tehničke detalje s obzirom na to da je riječ o ogromnom sustavu i djelatnosti u kojoj je potrebno puno toga posložiti”, kaže Alić.
“Ne mogu vam reći koji je to točno dan, ali od idućeg tjedna, kako je i najavljeno. U svakom slučaju pacijenti će biti obaviješteni na vrijeme zbog zakonske obaveze prema kojoj smo obavezni najaviti štrajk tri dana ranije”, potvrdila je Alić. “Čim nešto dogovorimo, bit ćete o tome obaviješteni.”
Govoreći o izjavama ministra Beroša kako se ide u pregovore o sklapanju kolektivnog ugovora te kako je Ministarstvo zdravstva uvijek spremno na razgovor, Alić kaže kako im se nitko nije obratio niti ih zvao na razgovor. O pregovaranju o kojem Beroš govori kaže da je to redovni postupak jer se u pregovore ionako ide uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Alić kaže kako su oni uvijek za razgovor i da štrajk nije nikome omiljena opcija, no više će se znati nakon današnjih dogovora. U sindikatu također uvjeravaju da će biti obrađeni svi hitni pacijenti i hitne liječničke intervencije.
Voditelj odjela saniteta u Sindikatu Vladimir Markuš ranije je rekao kako štrajk svakako nije dobar za pacijente: “Mnogi će ostati bez svojih dijagnostika, neće se moći raditi CT-i, magnetske rezonance, ljudi su naručeni, a liste čekanja su dugačke. Ono što nas zabrinjava je da u Ministarstvu zdravstva, izgleda, nema osjećaja ni za djelatnike, a ni za osjećaje naših pacijenata.”
Hrvatska
Varaždin proširio uvjete za isplatu božićnica, ove godine dobit će ih više ljudi
Već niz godina Grad Varaždin osigurava sredstva za isplatu božićnica osobama slabijeg imovinskog stanja, a ove je godine kategorija za isplatu božićnica proširena kako bi se obuhvatili i korisnici zajamčene minimalne naknade s prebivalištem na području Varaždina.
50 eura božićnice
Svi korisnici zajamčene minimalne naknade dobit će božićnicu u iznosu od 50 eura, čime se nastoji pomoći građanima s najnižim prihodima i olakšati im predstojeće blagdansko razdoblje, priopćeno je danasa iz Grada Varaždina.
Po podacima Zavoda za socijalni rad – Područni ured Varaždin iz rujna, u Varaždinu trenutno 215 korisnika ima pravo na tu naknadu.
Ta inicijativa dio je šire politike da se kroz različite socijalne programe i mjere pruži podrška građanima u potrebi i osigura dostojanstveniji život.
Upravni odjel za društvene djelatnosti, Odsjek za civilno društvo, mlade i socijalnu skrb obavijestit će korisnike s uputama o načinu i vremenu isplate božićnice.
Hrvatska
Anketa pokazala da je gotovo pola građana doživjelo pokušaj financijske prevare
Anketa Addiko banka pokazala je da je polovica ispitanika doživjela neki oblik pokušaja financijske prijevare. Veliki broj žrtvi prijevare
Provedena je među 902 ispitanika uključuje 621 klijenta Addiko banke, a 53 posto anketiranih kažu da ih je barem jednom kontaktirao nepoznati izvor radi dobivanja osjetljivih podataka poput PIN-a ili CVV broja kartice.
Gotovo trećina anketiranih je bila žrtva ili poznaje osobu koja je bila žrtva neke financijske prijevare.
Oko 40 posto ispitanih korisnika smatra se vrlo informiranima o vrstama financijskih prijevara, dok je 52 posto upoznato samo s nekim oblicima. Da uvijek provjerava detalje email adrese s koje su primili sumnjiv upit kaže 59 posto anketiranih, dok tri četvrtine redovito prati svoje bankovne izvode, što je ključna praksa za prepoznavanje sumnjivih transakcija.
Financijske prijevare u digitalnom okruženju postaju sve raširenije i sve ih je teže otkriti, a pojavljuju se u raznim oblicima, poput phishinga, skimminga i spoofinga, kažu u Addiko banci.
“Najvažnija poruka korisnicima bankarskih usluga je da su lozinka i PIN isključivo njihovo vlasništvo i da ih nijedna banka nikada neće tražiti da te podatke pošalju putem e-maila, telefonski ili da ih ažuriraju preko posrednika. Internetskom bankarstvu treba pristupati isključivo putem službene stranice banaka i ne otvarati pozivnice koji dolaze od neprovjerenih izvora”, kaže direktor Kontrole rizika, odgovoran i za odjel Operativni rizici i upravljanje prijevarama u Addiko banci Ivan Cvitan.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Svijet5 dana prije
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
-
Hrvatska5 dana prije
Procurile nove cijene goriva, evo koliko će koštati dizel i benzin
-
Hrvatska4 dana prije
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS