U sklopu Književne frankofonije, projekta Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, u Hrvatskoj će ovih dana gostovati belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot, čiji je nagrađeni prvijenac Krave gospodina Burbura na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević.

U Zadru će tako u utorak, 19. studenog, u 17:30 u Kazalištu lutaka autori gostovati uz prevoditeljicu Maju Peterlić, te uz glazbenu pratnju multimedijalnog umjetnika Roberta Vodanovića Čopora. Program se izvodi u suradnji s Odjelom za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru. Vodit će ga Vanda Mikšić, inicijatorica i voditeljica cijeloga projekta, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić.

U Splitu je susret s autorima i prevoditeljicom predviđen u srijedu, 20. studenog, u 20h u Francuskoj alijansi.

Zagrebačka će publika imati priliku susresti Nicolasa Hanota već u petak, 15. studenog, u 17h na Interliberu (paviljon 7). S njim će o romanu razgovarati Maja Peterlić.

Poeziju Laurence Vielle publika će moći čuti u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u četvrtak, 21. studenog, u 18h. Poseban je program za učenike XVIII. gimnazije predviđen u petak, 22. studenog u KIC-u. Oba programa vodit će Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Lee Kovács.

Projekt Književne frankofonije pokrenut je ove godine povodom 20. obljetnice promatračkoga statusa Republike Hrvatske u Međunarodnoj organizaciji Frankofonije kako bi se raznovrsnoj publici predstavili frankofonske autori i autorice te osvijestila činjenica da se književnost na francuskom jeziku piše i izvan Francuske, odnosno da je taj jezik prisutan na pet kontinenata te da su na njemu napisana brojna djela kanadske, belgijske, švicarske, marokanske, libanonske, senegalske, haićanske i mnogih drugih književnosti.

U ožujku je u sklopu projekta u Hrvatskoj gostovao kanadski autor Larry Tremblay, a u svibnju Makenzy Orcel, pisac haićanskog porijekla koji živi u Parizu i čiji je roman Une somme humaine glasovima zadarskih i zagrebačkih studenata francuskog jezika i književnosti prošle godine proglašen hrvatskim izborom za Nagradu Goncourt. U prosincu je predviđena i tribina koja će okupiti ugledne medijatorice i medijatore (prevodioce, urednike i sveučilišne profesore) književnosti pisanih na francuskom jeziku.

Iako se izvode uživo, svi se programi snimaju u svrhu izrade dokumentarnog filma posvećenog recepciji frankofonskih književnosti u Hrvatskoj. Snimatelj je student Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu Sebastijan Borovčak. Film će premijerno biti projiciran u ožujku, tijekom mjeseca frankofonije 2025.

Partneri Centra za knjigu u izvođenju ovih programa su Veleposlanstvo Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, Kazalište lutaka Zadar, Francuska alijansa Split, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, XVIII. gimnazija, Kulturno informativni centar (KIC), Wallonie-Bruxelles International (WBI) i Edicije Božičević.

FB: Književna frankofonija

Laurence Vielle (Bruxelles, 1968.) belgijska je pjesnikinja i glumica. Nakon studija romanske filologije na Katoličkom sveučilištu u Louvainu i glume na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu posvećuje se pisanju, ali i govorenju tekstova, budući da je za nju poezija stvar usmenosti. Poezija kao akcija. Autorica je dvanaest knjiga, a među najnovijim naslovima valja spomenuti: Domo de Poezia: Bouteilles à la mer (2018., 2023.), Billets d’où (2023.), Renaître, suivi de Murmuration pour une pluie d’oiseaux (2023.), Dernier trein / Laatste train (2022.) Za svoje je stihove višestruko nagrađivana: za prvu su je zbirku nagradile Francuska zajednica (1998.) i Federacija Wallonie-Bruxelles (2020.); dobitnica je velike nagrade Akademije Charles Cros za zbirku Ouf ! (Maelström, 2015.), književne nagrade Scam Belgique (2016.), nagrade Découvreurs (2017.), nagrade kritike (2018.) za najbolju autoricu (tekst predstave burning). Piše za scenu i radio (uvijek za uho). Osmišljava predstave i performanse na temelju napisanih riječi prikupljenih tijekom književnih rezidencija u raznim gradovima. U razdoblju 2016.-2017. izabrana je za nacionalnu pjesnikinju (www.poetenational.be), što je poetičko-politički pokušaj da se oslabe jezične granice  i preko poezije progovori o aktualnosti Belgije. Gostovala je na brojnim festivalima i književnim događanjima, često vodi književne radionice i rado recitira stihove drugih pjesnikinja i pjesnika.

Nicolas Hanot rođen je nekoliko mjeseci prije pada Berlinskoga zida. Diplomirao je francuski i romanske jezike i književnosti na Katoličkom sveučilištu u Louvainu. U Sloveniji i Hrvatskoj više je godina radio kao lektor francuskog jezika, ali i kulturni ataše. Njegov prvijenac, Krave gospodina Burbura (Les vaches de Monsieur Burbur), objavljen 2022., dobitnik je nagrade René Fallet (2023.). Roman je na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević (2024.).

Krave gospodina Burbura: Imaginarna država Slomenija upravo je izabrala novoga predsjednika, radikalnog desničara priprosta nastupa koji, ne libeći se nasilnog ponašanja i grubog eliminiranja protivnika, počinje provoditi strahovladu donoseći ishitrene odluke. Time ne samo da postaje omražen kod sunarodnjaka i u susjednim zemljama već i dovodi u pitanje ugled svoje zemlje u očima europskih čelnika. Njegovi potezi osobito teško pogađaju mlade ljude jer prijete njihovu školovanju i  ostvarenju ambicija, a nevjerojatna naredba da se duž cijele istočne granice države podigne željezna ograda kao „zaštita zemlje, a time i Unije, od upada imigranata” stvara niz problema pograničnom stanovništvu. Novonastala se situacija slama na seljaku Touneu Burburu kojemu spomenuta ograda prepolovi imanje i odsiječe ga od njegovih dviju krava. Burburu ne preostaje ništa drugo doli iznaći načina da ih, po svaku cijenu, vrati…

Maja Peterlić (1979.) diplomirala je komparativnu književnost i povijest umjetnosti  te magistrirala na poslijediplomskom stručnom prevoditeljskom studiju, smjer francuski jezik, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodi stručne tekstove iz područja kulture te beletristiku. Radila je kao urednica područja književnosti u časopisu Vijenac Matice Hrvatske i kao diplomat u Veleposlanstvu RH u Alžiru. Od 2004. zaposlena je na HRT-u; danas kao radijska urednica i novinarka uređuje i vodi emisije o kulturi i umjetnosti na Trećem programu. Članica je Hrvatske sekcije frankofonskih novinara i promotorica frankofonskih kultura u RH, a 2017. proglašena je Veleposlanicom francuskoga jezika u Republici Hrvatskoj. 

U Lišanima Ostrovičkim svečano je obilježen Dan općine i blagdan nebeskog zaštitnika sv. Nikole Tavelića. Uz vijećnike, svečanoj sjednici Općinskog vijeća su nazočili brojni uzvanici, uz ostale župan Zadarske županije Božidar Longin, zamjenik župana Šime Vicković, gradonačelnici i načelnici susjednih jedinica lokalne samouprave (JLS-a) te mještani Lišana.

U uvodnom obraćanja predsjednik Općinskog vijeća Karlo Martin Kalcina zahvalio je svima na dolasku te izrazio nadu da će se zajedništvom vijećnika i općinske administracije nastaviti raditi na korist svih mještana, dok je općinski načelnik Zvonimir Mijić govorio o najvažnijim projektima koji su provedeni u proteklom razdoblju – od uređenja nerazvrstanih cesta, dječjeg igrališta, modernizacije javne rasvjete, do podizanja iznosa učeničkih stipendija.

Posebno je pohvalio braniteljsku poljoprivrednu zadrugu Agro-Lišane koja je krenula s modernizacijom opreme kroz nacionalne natječaje te bi u narednom razdoblju trebala iskoristiti puni potencijal novoizgrađenog sustava navodnjavanja Lišansko polje veličine 240 hektara, kojeg je sredstvima iz EU fondova izgradila Zadarska županija.

Načelnik Mijić je ujedno najavio da bi uskoro trebala biti gotova projektna dokumentacija za novi dječji vrtić, a u suradnji sa Zadarskom županijom pokrenut je projekt izgradnje sportske dvorane za osnovnu školu Ivana Gorana Kovačića koja će biti financirana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

Župan Božidar Longin istaknuo je kako Zadarska županija itekako prati zbivanja u JLS-ima na svom području pružajući potporu razvojnim projektima lokalne samouprave.

„Naše razvojne agencije uvijek su na usluzi jedinicama lokalne samouprave kao potpora za pripremu projekta za prijavu na natječaje za sredstva EU, a što je ova Općina više puta i iskoristila. Sinergija je ključna za razvoj te će lokalna samouprava uvijek imati našu potporu za sve svoje kvalitetne razvojne projekte. Naravno, za ostvarenje svih tih projekata morate imati snažnog partnera, a mi ga imamo u Vladi RH koja je uvijek podrška u našim projektima“, poručio je župan koji je tom prigodom uručio ugovor u vrijednosti od 20 tisuća eura za projekte izgradnje prometnica na području Općine Lišane Ostrovičke.

Nakon prošlogodišnje sadnje drvoreda u uvali Bregdetti, Turistička zajednica grada Zadra, u suradnji s komunalnom tvrtkom Nasadi d.o.o., uspješno je realizirala sadnju novih trideset stabala tamarisa u Diklu, čime se nastavlja projekt kojim se dodatno potiče razvoj održivog turizma i očuvanja prirodne baštine nastavno na zaključke s 26. Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime te projekta poticanja održivog razvoja turizma “Hrvatska prirodno tvoja – Croatia Naturally Yours”.

Tamaris je medonosna i ljekovita biljka, visoka preko dva metra i ukrašavat će svojim zelenim listovima te ružičastim i bijelim cvjetovima prostor uz šetnicu, a ljeti će pružati hlad kupačima.

Ovaj ekološki vrijedan projekt financijski je podržan od strane Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma i sporta, koja je za ovu inicijativu osigurala veći dio iznosa. Uz to, Hrvatska turistička zajednica osigurala je i oznake održivosti hrvatskog turizma „Hrvatska prirodno tvoja – Croatia Naturally Yours”, kojima su posađene sadnice označene, naglašavajući važnost ekološke održivosti u razvoju turizma.

Podaci o posađenim stablima unijeti su u aplikaciju MapMyTree, koju vodi Europska agencija za okoliš (European Environment Agency), sve u svrhu pridonošenja globalnom praćenju i evidentiranju sadnje stabala i očuvanju okoliša na svjetskoj razini. Ovaj projekt tako ima višestruku vrijednost – doprinosi očuvanju biološke raznolikosti, estetskom uređenju prostora te promociji ekološki osviještenog turizma koji njeguje prirodne ljepote i identitet Zadra.

Direktorica Turističke zajednice grada Zadra Iva Bencun najavila je nastavak akcije sadnje stabala u okviru “Projekta poticanja razvoja održivog razvoja turizma i promoviranja Hrvatske kao održive destinacije” u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom i u sljedećim godinama na drugim gradskim lokacijama.