Potkraj tjedna pozornost se seli na srednju Europu, gdje će snažna oluja zahvatiti Alpe i sjeverni Balkanski poluotok. Očekuju se intenzivne snježne padaline. “Oborine će u četvrtak navečer u većem dijelu kopnene Hrvatske započeti u obliku snijega, a možda zaleprša i u središnjoj Istri. Zatim će u noći naglo zatopliti, a snijeg će na kišu okrenuti i u Gorskom kotaru! Ujutro će s frontom ponovno zahladiti, stoga će kiša u dijelu zemlje okrenuti na snijeg, ali oborine neće dulje potrajati”, prognozira Istramet. I DHMZ već danima najavaljuje promjenu vremena, zimu, niske temperature, vjerar pa i prve pahulje u nizinama.

Portal Sewere Weather za Europu najavljajuje hladni zrak s Arktika, koji će postupno širiti snijeg, kišu i jake vjetrove diljem kontinenta. Prvo ozbiljno pogoršanje vremena očekuje se već u utorak, kada će se kroz zapadnu Europu kretati snažna oluja prema sjeveru. Ovaj sustav donosi jake snježne padaline, osobito u Švedskoj i Finskoj, gdje se prognoziraju intenzivan snijeg i mećave. Potkraj tjedna pozornost se seli na srednju Europu, gdje će snažna oluja zahvatiti Alpe i sjeverni Balkanski poluotok. Očekuju se intenzivne snježne padaline, osobito u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj i drugim zemljama u regiji. Iza Alpa formirat će se jaka sekundarna ciklona, koja je česta u sjevernom Sredozemlju. Ova ciklona će donijeti vrlo niske temperature u sjevernu Italiju, a zatim se kretati prema Jadranskom moru i Balkanu.

Prema toj prognozi, petak će donijeti intenzivan snijeg u Sloveniji i Hrvatskoj, uz mogućnost mećave zbog snažnog vjetra bure.

Nastave li hrvatski građani sadašnjim tempom koristiti antibiotike, do 2050. godine više neće moći razlikovati slabe od teških upala pluća, upozorili su danas zdravstveni djelatnici na konferenciji za novinare u povodu Europskog dana svjesnosti o antibioticima.

Koprivnička infektologinja Vesna Mađarić istaknula je da se antibioticima liječe bakterijske infekcije pa ih ne treba koristiti za virusne infekcije. To valja posebno naglasiti u vrijeme kada se počinju širiti prehlade i gripa, a mnogi građani neopravdano posežu za antibioticima iz kućnih ljekarni.

Problem je globalan
Na taj način neće izliječiti bolest nego će bakterije učiniti rezistentnima na lijekove. Upravo je zato, kaže Mađarić, studeni izabran kao mjesec svjesnosti o racionalnoj primjeni antibiotika. “Želimo liječnike i primarno i sekundarno zdravstvo upozoriti na taj problem kako bi svi shvatili važnost i značaj racionalne primjene antibiotika”, kazala je Mađarić.

Podsjetila da je 1928. godine Alexander Fleming otkrio penicilin, dakle, nije prošlo niti 100 godina od otkrića, a već postoje infekcije za koje ne postoji učinkoviti antibiotik. To nije nacionalni nego globalni problem kojim se bavi i Svjetska zdravstvena organizacija.

Mađarić je upozorila da će do 2050. godine svaki treći pacijent umirati od bakterija otpornih na antibiotike, pa više nećemo moći liječiti upale pluća izvan bolnica. Drugim riječima, izgubit će se granica između lakših i težih upala pluća ako nastavimo s nesavjesnim liječenjem.

Ravnatelj bolnice: Krenuli smo u projekt racionalnog korištenja antibiotika
Magistra farmacije Darija Kuruc Poje kaže da u slučaju nastavka sadašnjeg trenda trošenja antibiotika do 2050. godine više će ljudi umirati od infekcija rezistentnih na antibiotike, nego od šećernih bolesti, karcinoma i drugih bolesti.

Na konferenciji je naglašeno da ne treba odmah posezati za antibioticima čak i kad je riječ o bakterijskim infekcijama. Valja ohrabriti liječnike i pacijente da liječenje započnu drugim mjerama, koje su u brojnim slučajevima učinkovite.

Ravnatelj Opće bolnice Koprivnica Mato Devčić podsjetio je da je iz koprivničke bolnice krenuo projekt racionalnog korištenja antibiotika, koji je dobio nacionalni odjek. Osim toga, bolnica je prva u Hrvatskoj provela nadzor potrošnje antibiotika na odjelima i smanjila njihovu upotrebu.

Zagrebačka blagdanska manifestacija Advent Zagreb je prema studiji globalnog magazina Conde Nast Traveller na sedmom mjestu među 14 odabranih najpovoljnijih i najljepših europskih božićnih sajmova u 2024. godini, izvijestili su u utorak iz tog magazina.

Dvije noći – 650 funti
Prema studiji, Zagreb je na sedmom mjestu s ukupnom cijenom po putovanju od dvije noći od 649,19 funti, pri čemu iz magazina napominju da su “cijene prirodno napuhane tijekom blagdanske sezone”.

Na prvom mjestu je slovačka Bratislava s cijenom od oko 510 funti, zatim Vilnius u Litvi s 510,87 funti, a treći Riga u Lativiji s cijenom od 545,87 funti,

Poljski Gdanjsk zatim Prag i Budimpešta su su ispred Zagreba s cijenama boravka za dvije noći na božićnom sajmu između 596,4 funte do 639,06 funti, dok su iza Zagreba poljski Krakow, pa švedski Stockholm, Tallin u Estoniji, Berlin i francuski Lille.

Beč je na 13. mjestu s troškom od 949,57 funti, a na 14. kao najskuplji među najpovoljnijima Kopenhagen u Danskoj s 988,60 funti.

Skupo godišnje doba
Iz Conde Nast Travellera napominju da je “Božić skupo godišnje doba” zbog darova i obilja hrane, ali smaraju da su posjeti božićnim sajmovima izvrsna prilika da ode na lijepo i zasluženo putovanje, možda vikendom uz “upijanje sezonskog veselja među štandovima na trgovima i ulicama”. U vezi spomenutih cijena tj. troškova dodaju da su izračunate za britanske putnike/turiste, kojima se i u vlastitoj zemlji nude “čarobni” božićni sajmovi, od Londona i Edinburgha do Manchestera i Batha.

“Ali, ima nešto posebno i u odlasku na božićne praznike u inozemstvo – uskočite u avion ili vlak i nađete se na očaravajućem sajmu u novoj zemlji. Ako je cjenovno pristupačno, tim bolje!”, kažu iz toga magazina.

U troškovima su uz ostalo pokušali uračunati tečajeve valuta, troškove jedenja vani, cijene popularnih turističkih atrakcija ili cijenu šalice kave, s prosječnom cijenom za dva noćenja, odnosno u obzir se uzelo smještaj, prijevoz do zračne luke, kuhano vino, slatkiše i dva obroka od tri slijeda za dvoje, uključujući bocu vina.

“Ove godine istočnoeuropski gradovi su jasni pobjednici s devet od 10 prvih mjesta uključujući pridošlice poput gradova u Latviji, Slovačkoj i Poljskoj. Poznata blagdanska odredišta poput Kopenhagena, Beča i Berlina i dalje su istaknuta, ali su kod njih cijene znatno više od onih na prvih pet najjeftinijih tržišta”, zaključuju iz Conde Nast Travellera.