Pregovarački odbori Vlade i sindikata o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama održan je danas, po ocjeni sindikalaca bio je ‘konstruktivan’, a konkretne odgovore na svoje zahtjeve očekuju na idućem sastanku 29. studenog.

Sindikati su pregovarali o materijalnim pravima u javnim službama, a naši zahtjevi mogu se podijeliti u tri dijela, rekao je predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić nakon sastanka. Dodao je da je prva stvar o kojoj su razgovarali s predstavnicima Vlade pitanje osnovice za izračun plaće za 2025. zaposlenih u javnim službama. “Drugi naš zahtjev Vladi odnosi se na materijalna prava koja su okamenjena i nisu se mijenjala 25 godina te smatramo da ih treba povećati. Treći zahtjev odnosi se na ugovaranje posve novog materijalnog prava”, rekao je Stipić.

Mišljenja je i kako je ‘sada vrijeme za traženje tih prava jer premijer kaže da sada u državi sve ide u pozitivnom smjeru’.

Traže povećanje od 10 posto
Što se tiče osnovice za izračun plaće ona je sada 947 i stara je skoro godinu dana, objasnio je i rekao je da će od Vlade tražiti da se poveća na 1044 eura što bi bilo povećanje od 10 posto. “To je realno, ako ne želimo obezvrijediti sve što smo pregovorima do sada postigli”, dodao je.

Sindikate traže i povećanje iznosa jubilarne nagrade čiji je iznos 25 godina isti. “Smatramo da je postojeću osnovicu od 240 eura, pregazilo vrijeme i tražimo da bude 300 eura. Znači minimalna nagrada iznosila bi 300 eura, a maksimalan za 45 godina rada umjesto dosadašnjih 1200, bila bi 1500 eura.

Također tražimo i povećanje otpremnina kojom poslodavac pokazuje da poštuje radnika što je proveo radni vijek u javnoj službi. Ona je sada 947 eura puta dva, što je iznosi 1894, a u budućem ona bi bila 947 eura više, odnosno mi zahtijevamo 2841 euro”, rekao je Stipić.

Tvrdi i kako to nije puno s obzirom na to da ‘kad iz pojedinih javnih službi ljudi idu u mirovinu gotovo postaju socijalni slučajevi’.

Sindikati traže i da se uveća plaća za rad noću s postojećih 40 na 55 posto te da se se osigura novac za topli obrok u iznosu od 70 eura. “Topli obrok je uvijek bio na čekanju. Znamo da je neoporezivi iznos za topli obrok trenutačno 100 eura, mi nekako nismo išli prema tom maksimalnom iznosu, naš zahtjev formulirali smo na 70 eura”, dodao je.

Stipić je rekao i da će se sutra održati uži kabinet Vlade te da je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić obećao kako će ih upoznati sa sindikalnim zahtjevima te da bi sindikati odgovore na zahtjeve mogli imati uskoro.

Nastave li hrvatski građani sadašnjim tempom koristiti antibiotike, do 2050. godine više neće moći razlikovati slabe od teških upala pluća, upozorili su danas zdravstveni djelatnici na konferenciji za novinare u povodu Europskog dana svjesnosti o antibioticima.

Koprivnička infektologinja Vesna Mađarić istaknula je da se antibioticima liječe bakterijske infekcije pa ih ne treba koristiti za virusne infekcije. To valja posebno naglasiti u vrijeme kada se počinju širiti prehlade i gripa, a mnogi građani neopravdano posežu za antibioticima iz kućnih ljekarni.

Problem je globalan
Na taj način neće izliječiti bolest nego će bakterije učiniti rezistentnima na lijekove. Upravo je zato, kaže Mađarić, studeni izabran kao mjesec svjesnosti o racionalnoj primjeni antibiotika. “Želimo liječnike i primarno i sekundarno zdravstvo upozoriti na taj problem kako bi svi shvatili važnost i značaj racionalne primjene antibiotika”, kazala je Mađarić.

Podsjetila da je 1928. godine Alexander Fleming otkrio penicilin, dakle, nije prošlo niti 100 godina od otkrića, a već postoje infekcije za koje ne postoji učinkoviti antibiotik. To nije nacionalni nego globalni problem kojim se bavi i Svjetska zdravstvena organizacija.

Mađarić je upozorila da će do 2050. godine svaki treći pacijent umirati od bakterija otpornih na antibiotike, pa više nećemo moći liječiti upale pluća izvan bolnica. Drugim riječima, izgubit će se granica između lakših i težih upala pluća ako nastavimo s nesavjesnim liječenjem.

Ravnatelj bolnice: Krenuli smo u projekt racionalnog korištenja antibiotika
Magistra farmacije Darija Kuruc Poje kaže da u slučaju nastavka sadašnjeg trenda trošenja antibiotika do 2050. godine više će ljudi umirati od infekcija rezistentnih na antibiotike, nego od šećernih bolesti, karcinoma i drugih bolesti.

Na konferenciji je naglašeno da ne treba odmah posezati za antibioticima čak i kad je riječ o bakterijskim infekcijama. Valja ohrabriti liječnike i pacijente da liječenje započnu drugim mjerama, koje su u brojnim slučajevima učinkovite.

Ravnatelj Opće bolnice Koprivnica Mato Devčić podsjetio je da je iz koprivničke bolnice krenuo projekt racionalnog korištenja antibiotika, koji je dobio nacionalni odjek. Osim toga, bolnica je prva u Hrvatskoj provela nadzor potrošnje antibiotika na odjelima i smanjila njihovu upotrebu.

Zagrebačka blagdanska manifestacija Advent Zagreb je prema studiji globalnog magazina Conde Nast Traveller na sedmom mjestu među 14 odabranih najpovoljnijih i najljepših europskih božićnih sajmova u 2024. godini, izvijestili su u utorak iz tog magazina.

Dvije noći – 650 funti
Prema studiji, Zagreb je na sedmom mjestu s ukupnom cijenom po putovanju od dvije noći od 649,19 funti, pri čemu iz magazina napominju da su “cijene prirodno napuhane tijekom blagdanske sezone”.

Na prvom mjestu je slovačka Bratislava s cijenom od oko 510 funti, zatim Vilnius u Litvi s 510,87 funti, a treći Riga u Lativiji s cijenom od 545,87 funti,

Poljski Gdanjsk zatim Prag i Budimpešta su su ispred Zagreba s cijenama boravka za dvije noći na božićnom sajmu između 596,4 funte do 639,06 funti, dok su iza Zagreba poljski Krakow, pa švedski Stockholm, Tallin u Estoniji, Berlin i francuski Lille.

Beč je na 13. mjestu s troškom od 949,57 funti, a na 14. kao najskuplji među najpovoljnijima Kopenhagen u Danskoj s 988,60 funti.

Skupo godišnje doba
Iz Conde Nast Travellera napominju da je “Božić skupo godišnje doba” zbog darova i obilja hrane, ali smaraju da su posjeti božićnim sajmovima izvrsna prilika da ode na lijepo i zasluženo putovanje, možda vikendom uz “upijanje sezonskog veselja među štandovima na trgovima i ulicama”. U vezi spomenutih cijena tj. troškova dodaju da su izračunate za britanske putnike/turiste, kojima se i u vlastitoj zemlji nude “čarobni” božićni sajmovi, od Londona i Edinburgha do Manchestera i Batha.

“Ali, ima nešto posebno i u odlasku na božićne praznike u inozemstvo – uskočite u avion ili vlak i nađete se na očaravajućem sajmu u novoj zemlji. Ako je cjenovno pristupačno, tim bolje!”, kažu iz toga magazina.

U troškovima su uz ostalo pokušali uračunati tečajeve valuta, troškove jedenja vani, cijene popularnih turističkih atrakcija ili cijenu šalice kave, s prosječnom cijenom za dva noćenja, odnosno u obzir se uzelo smještaj, prijevoz do zračne luke, kuhano vino, slatkiše i dva obroka od tri slijeda za dvoje, uključujući bocu vina.

“Ove godine istočnoeuropski gradovi su jasni pobjednici s devet od 10 prvih mjesta uključujući pridošlice poput gradova u Latviji, Slovačkoj i Poljskoj. Poznata blagdanska odredišta poput Kopenhagena, Beča i Berlina i dalje su istaknuta, ali su kod njih cijene znatno više od onih na prvih pet najjeftinijih tržišta”, zaključuju iz Conde Nast Travellera.