Parentifikacija, poznatije kao preuzimanje uloge roditelja, događa se kada djeca preuzmu ulogu skrbnika. Djeca postaju odgovorna za emocionalne potrebe roditelja, a ponekad i mlađe braće i sestara, često pružajući podršku i utjehu.

“Osim toga, preuzimaju i roditeljske zadatke poput upravljanja kućanstvom i donošenja odluka. Ovaj disfunkcionalni obrazac najčešće se javlja zbog nedostatka zdrave roditeljske skrbi i može ostaviti trajne posljedice na djecu, osobito kćeri koje se često suočavaju s pretjeranom odgovornošću i emocionalnim opterećenjem”, objasnila je terapeutkinja Kaytee Gillis za Psychology Today.

Također, kćeri koje u ranom djetinjstvu preuzmu uloge roditelja, mogu razviti određene navike i osobine. Prema Gillis, ovo je šest najčešćih osobina kćeri koje su prošle kroz takvu situaciju kao djevojčice.

Pretjerana odgovornost i oslanjanje na sebe
“Parentificirane kćeri često osjećaju odgovornost daleko veću od svojih godina. Postaju izrazito samostalne jer su rano naučile oslanjati se samo na sebe”, kaže Gillis.

Teškoće s ranjivošću
Naučene uvijek biti “jake”, ove žene teško pokazuju slabost ili traže pomoć. To ih može opterećivati tjeskobom pri pomisli da ovise o drugima.

Perfekcionizam
Zbog pritiska da ispune očekivanja, kćeri koje su preuzele ulogu roditelja razvijaju težnju za savršenstvom. “Često se preopterećuju i iscrpljuju pokušavajući uspjeti u svim područjima života”, dodaje terapeutkinja.

Problemi s postavljanjem granica
“Zbog rane izloženosti odraslim odgovornostima, djevojčice koje su kroz to prolazile u djetinjstvu teško razlikuju vlastite potrebe od potreba drugih, što otežava brigu o sebi i postavljanje zdravih granica”, pojasnila je Gillis.

Potreba da pomažu ili “popravljaju” druge
“Parentificirane kćeri osjećaju stalnu potrebu za brigom o drugima, često na štetu vlastitog blagostanja”, kaže terapeutkinja. To ih može dovesti do odnosa u kojima stalno preuzimaju ulogu roditelja.

Teškoće s povjerenjem
“Ako su djevojčice u djetinjstvu preuzele sve ove obaveze, u odrasloj dobi često ulaze u odnose s emocionalno nedostupnim partnerima. Mogu osjećati nesigurnost u intimnim vezama i truditi se dokazati svoju vrijednost. Na kraju, ako se borite s posljedicama oporavka od traume iz djetinjstva, potražite podršku terapeuta koji vam može pomoći”, zaključila je Gillis.

Brojni muškarci povremeno imaju problema s postizanjem ili održavanjem erekcije. Često je uzrok stres, umor ili previše alkohola. Iako se oni muškarci koji su više puta doživjeli erektilnu disfunkciju brzo okreću medicinskim intervencijama, pa i lijekovima, liječnica obiteljske medicine dr. Kathryn Basford otkriva kako postoji nekoliko jednostavnih vježbi koje mogu smanjiti simptome ovog neugodnog problema, prenosi net.hr.

“Erektilna disfunkcija često izaziva zabrinutost kod muškaraca, ali ona nikako nije razlog za sram. Uključivanje promjena u načinu života poput Kegelovih vježbi jednostavan je korak koji svi muškarci mogu poduzeti kako bi smanjili simptome erektilne disfunkcije”, kaže dr. Basford, a prenosi The Sun.

Više od petine muškaraca doživi erektilnu disfunkciju, a njih 30 posto ima simptome svaki put kada imaju odnose, pokazala su najnovija istraživanja. No samo 14 posto muškaraca isprobalo je vježbe za donji dio zdjelice koje dokazano pozitivno utječu na simptome erektilne disfunkcije, a više od 47 posto njih uočilo je promjenu na bolje u svega mjesec dana ili manje. Kegelove vježbe pomažu ojačati mišiće dna zdjelice. Pomažu nakon poroda i operacija, a velika su pomoć i u liječenju inkontinencije. Dobile su ime po dr. Arnoldu Kegelu, ginekologu koji ih je i osmislio. Vježbe nisu zahtjevne, njihovo izvođenje ne oduzima puno vremena, a kako su od velike pomoći ženama tako mogu biti i muškarcima. Posebno kod erektilne disfunkcije.

Dr. Basford kaže kako jednostavne vježbe za dno zdjelice ili Kegelove vježbe mogu biti jednako učinkovite kao i uzimanje lijekova za liječenje erektilne disfunkcije jer jačaju mišiće koji kontroliraju erekciju. “Odvojite samo 15 minuta na dan za vježbe i to je već dobar početak. Ako simptomi potraju, trebali biste posjetiti liječnika obiteljske medicine koji vam može predložiti tretmane poput lijekova ili injekcija.”

Vodič za vježbe
S ove četiri jednostavne vježbe možete ojačati dno zdjelice i liječiti simptome erektilne disfunkcije.

Ponovite svaku vježbu 10 do 15 puta na dan, stišćući mišiće dna zdjelice svaki put po tri sekunde.

Stajanje: Stanite sa široko raširenim nogama i stisnite mišiće dna zdjelice
Most: Lezite na leđa i podignite kukove dok stišćete mišiće dna zdjelice
Čučnjevi: Čučnite i stisnite mišiće dna zdjelice dok se ponovno uspravljate
Unutarnji stisak bedra: Stavite malu loptu ili jastuk između bedara i stisnite dok istovremeno stežete mišiće dna zdjelice

Dobar dio muškaraca nesklono je izvođenju ovih vježbi. Njih 19 posto misli da su one samo za žene dok 12 posto muškaraca kaže da mu je neugodno izvoditi ih. Čak 14 posto muškaraca je izjavilo kako bi radije uzelo lijekove nego izvodilo vježbe za jačanje mišića dna zdjelice. Istraživanje je pokazalo da je samo 18 posto muškaraca isprobalo ove vježbe za kontrolu simptoma erektilne disfunkcije.

Važno je istaknuti kako zdrava prehrana i redovita tjelovježba, poput plivanja ili trčanja, mogu povećati dotok krvi u penis, što olakšava postizanje erekcije. No istraživanje je pokazalo da manje od polovice (45 posto) muškaraca koji pate od impotencije redovito vježbaju. Osim toga oko petina (17 posto) muškaraca koji trenutačno pate od tog problema vježba manje od jednom na tjedan.

Fizički uzroci erektilne disfunkcije
Četiri su glavne vrste fizičkog stanja koje može uzrokovati impotenciju kod muškaraca:

Vaskulogeni poremećaji poput kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa utječu na dotok krvi u penis i mogu uzrokovati erektilnu disfunkciju.
Neurogena stanja koja utječu na živce, a uključuju poremećaje poput Parkinsonove bolesti i multiple skleroze.
Hormonalni poremećaji utječu na hormone i također mogu dovesti do impotencije.
Anatomsko stanje je također nešto što utječe na tkivo ili strukturu penisa i četvrti je fizički uzrok impotencije. I starenje se ponekad može povezati s impotencijom.

Svjetski dan WC-a obilježava se 19. studenog kako bi se skrenula pozornost na sanitarnu krizu za milijarde ljudi diljem svijeta koji žive bez pristupa sigurnoj defekaciji.

Važnost čistih i sigurnih zahoda
Ako mislite da je ovaj datum beznačajan, varate se. Naime, bez čistih i sigurnih zahoda te osiguravanja ljudskog otpada možemo ugroziti izvore hrane i vode, čime dodatno ugrožavamo okoliš i vlastito zdravlje.

Kad ljudi nemaju pristup zahodima kakve danas poznajemo i koristimo, nuždu obavljaju u prirodi. To se zove otvorena defekacija. Prema podacima UN-a iz 2021., više od 3,6 milijardi ljudi živi bez pristupa sanitarnim čvorovima. To često uzrokuje širenje bolesti, navodi klix. Zahodi također štite dostojanstvo, sigurnost i zdravlje žena, posebice tijekom menstruacije i trudnoće. Za svaki dolar uložen u osnovne sanitarne uvjete vraća se do pet dolara u obliku ušteđenih medicinskih troškova i povećane produktivnosti, a radna mjesta se otvaraju duž cijelog lanca usluga.

Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, gotovo 1000 djece diljem svijeta umre svaki dan od proljeva koji je povezan s lošim sanitarnim uvjetima i kontaminiranim izvorima vode. Sigurni sanitarni uvjeti, dobra higijena i sigurna opskrba vodom mogu spasiti živote više od 300.000 djece godišnje.

Stoga je Svjetski dan zahoda idealna prilika da naučimo više o higijeni i tako podignemo svijest o globalnoj sanitarnoj krizi. Organizacija World Toilet Day želi ukazati na alarmantne statistike. S tim u vezi zalaže se da svaka osoba ima pravo na sigurnu nuždu do 2030. godine.