Connect with us

Hrvatska

Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u listopadu porasla za 229 milijuna eura

Objavljeno

-

Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) na kraju listopada ove godine dosegnula je 22.7 milijardi eura, što je za 228.7 milijuna eura ili jedan posto više u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavljeno u utorak.

OMF-ovi su krajem listopada ukupno imali 2.321.855 članova, odnosno 4.410 članova ili 0.19 posto više u odnosu na rujan. U listopadu su OMF-ovi imali 6.864 nova člana, pri čemu ih je veliku većinu, 94.9 posto, automatizmom rasporedio Regos (Središnji registar osiguranika).

Zbog odlaska u mirovinu ili smrti, u listopadu je prestalo članstvo za 2.454 osiguranika.

U listopadu su ukupni neto doprinosi uplaćeni u obvezne mirovinske fondove iznosili 133.1 milijuna eura, a ukupni iznosi isplata po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova 48 milijuna eura ili 13.4 milijuna eura više u odnosu na prethodni mjesec.

Prema podacima Hanfe, nominalni mjesečni prinosi Mirexa na kraju listopada za A kategoriju iznosili su 0.9 posto, 0.7 posto za kategoriju B i 0.2 posto za kategoriju C. Godišnji prinosi također su imali pozitivni predznak u sve tri kategorije – u kategoriji A je zabilježen rast od 17 posto, u kategoriji B za 12.3 posto, a u kategoriji C za 5.5 posto. Nadalje, prinosi od početka godine iznosili su 11.3 posto za kategoriju A, 7.8 posto za kategoriju B i 2.8 posto za kategoriju C, a anualizirani prinosi od početka rada OMF-ova 7.7 posto za Mirex A, 5.4 posto za Mirex B i 3.4 posto za Mirex C, naveli su iz Hanfe.

Inače, krajem listopada se u kategoriji B nalazilo 78 posto članova, u kategoriji A 17.8 posto, a u kategoriji C 4.2 posto ukupnog broja članova OMF-ova.

Obveznice su na kraju listopada i dalje bile dominantan oblik ulaganja u strukturi OMF-ova, s 13.8 milijardi eura i udjelom od 60.8 posto, pri čemu se taj udjel smanjio za 0.3 postotna boda na mjesečnoj razini.

Istovremeno, za 0.1 postotni bod povećala se zastupljenost ulaganja u dionice te su ona krajem rujna iznosila 5.2 milijarde eura, odnosno 23 posto imovine OMF-ova.

Od ostalih oblika ulaganja najzastupljenija su ulaganja u investicijske fondove, s 2.3 milijarde eura i udjelom od 10.2 posto na razini svih obveznih mirovinskih fondova, podaci su Hanfe za drugi stup mirovinske štednje (individualna kapitalizirana štednja).

Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova veća za 10.7 milijuna eura
Na kraju listopada u Hrvatskoj je poslovalo i osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF), koji su imali 412.459 članova te 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond (ZDMF), s 49.148 članova.

Ukupne mjesečne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove (DMF) iznosile su 10.2 milijuna eura, što je povećanje za 0.3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Ukupne mjesečne isplate iz DMF-ova su iznosile 4.4 milijuna eura, što je za 3.1 posto više na mjesečnoj razini.

Neto imovina DMF-ova u listopadu je tako iznosila 1.4 milijarde eura, uz porast za 10.7 milijuna eura ili 0.8 posto na mjesečnoj razini.

I kod ulaganja DMF-ova najveći dio portfelja čine obveznice, s udjelom od 56.2 posto u ukupnoj neto imovini, zatim dionice s 25.6 posto te investicijski fondovi s 10.1 posto.

Dobit leasing društava veća za 8.9 posto
Između ostalih, Hanfa je objavila i podatke o leasing društvima, a ukupna aktiva njih 15 je na kraju trećeg tromjesečja iznosila 4.1 milijardu eura, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 18.9 posto. Istodobno je i ukupna dobit leasing društava uvećana na godišnjoj razini za 8.9 posto i iznosila je 54.2 milijuna eura.

U trećem tromjesečju 2024. poslovala je i 21 pravna osoba ovlaštena za pružanje investicijskih usluga, odnosno šest investicijskih društava, 11 kreditnih institucija i četiri društva za upravljanje investicijskim fondovima.

Na godišnjoj je razini vrijednost imovine kojom upravljaju investicijska društva povećana za 26.1 posto, društva za upravljanje investicijskim fondovima za 12 posto, dok je kod kreditnih institucija zabilježen pad za 7.4 posto.

Ukupna imovina pod skrbništvom investicijskih društava iznosila je u rujnu 2024. godine milijardu eura, što je na tromjesečnoj razini rast za 0.8 posto, dok je imovina pod skrbništvom kreditnih institucija povećana za 1.7 posto i iznosi 20 milijardi eura.

Iz Hanfe su izvijestili i da je ukupna neto imovina 115 UCITS fondova (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom), koliko ih je u listopadu poslovalo u Hrvatskoj, krajem mjeseca iznosila tri milijarde eura te je bila za 72.4 milijuna eura ili 2.4 posto veća nego prethodni mjesec.

Neto imovina Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na kraju listopada iznosila je 196 milijuna eura, uz mjesečni rast od 8.9 posto, pri čemu je mjesečni prinos fonda iznosio devet posto, podaci su Hanfe.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Inovativni zahvat u Osijeku: Liječnici spasili život pacijentu s rupturom aorte

Objavljeno

-

Liječnici Kliničkog bolničkog centra Osijek izveli su inovativan i minimalno invazivan zahvat kojim su spasili život pacijentu koji je doživio rupturu torakoabdominalne aorte, ozbiljno stanje koje nosi visok rizik od smrti.

Pacijent, kojem je prethodno dijagnosticirana ruptura aorte, hitno je zatražio medicinsku pomoć zbog simptoma koji su ukazivali na ovo životno ugrožavajuće stanje. Ruptura aorte u tom dijelu tijela izaziva masivne unutarnje krvarenja, a bez brzog i učinkovitog liječenja može biti smrtonosna.

Uobičajeni tretman za ovakvo stanje u prošlosti uključivao je otvorenu kirurgiju koja zahtijeva složeniji oporavak i nosi brojne rizike. Međutim, liječnici su odlučili primijeniti moderniji, minimalno invazivan pristup, prenosi HRT.

“Radi se o tome da se naprave premoštenja krvnih žila na vratu kojima se opskrbljuje mozak krvlju, ruke i gornji dio tijela, a luk se zamijeni jednom protezom koja se plasira kroz ubod ili rez na arteriji u preponi”, pojasnio je Tomislav Ištvanić, pročelnik Zavoda za vaskularnu kirurgiju, KBC Osijek.

Ubrzan i oporavak
Korištenjem endovaskularne metode, tim je uspio implantirati stent-graft, medicinsko pomagalo koje je omogućilo stabilizaciju oštećene aorte bez potrebe za velikim kirurškim rezovima. Ovaj zahvat ne samo da smanjuje operativne rizike, nego i ubrzava oporavak pacijenta, koji je već u vrlo kratkom vremenu pokazao znakove oporavka. Voditelj tima, specijalist za vaskularnu kirurgiju, istaknuo je važnost stručnosti i timskog rada koji je omogućio uspješan ishod. “Ovakvi zahvati zahtijevaju visok stupanj stručnosti, ali također i veliku koordinaciju među liječnicima različitih specijalizacija, kako bi pacijent dobio najbolju moguću skrb,” rekao je.

Pacijent, koji je zaprimljen u vrlo kritičnom stanju, sada se uspješno oporavlja i očekuje se da će se potpuno oporaviti, vraćajući se normalnim svakodnevnim aktivnostima.

“Mi smo se u zadnjih četiri,pet godina koliko se bavimo endovaskularnom kirurgijom educirali po Poljskoj i učili od najjačih kolega, a drugo je naše, iskustvo”, kazao je Vedran Farkaš, Zavod za vaskularnu kirurgiju, KBC Osijek.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Velika akcija USKOK-a i policije: U tijeku su uhićenja u pet županija!

Objavljeno

-

By

USKOK provodi novu akciju. U tijeku su uhićenja u pet županija. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provode Služba kibernetičke sigurnosti Uprave kriminalističke policije i Policijska uprava splitsko-dalmatinska, javlja USKOK.

Navedene radnje se u Hrvatskoj provode na području više policijskih uprava (splitsko-dalmatinske, zagrebačke, primorsko-goranske, požeško-slavonske i istarske) u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su sastavu zločinačkog udruženja počinile kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva i kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka.

USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju o čemu će pravodobno obavijestiti javnost.

Dokazne radnje se osim u Hrvatskoj provode i u više drugih država u sklopu međunarodne koordinirane akcije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Umirovljenika koji rade sada je više od 33.000: Evo na kojim poslovima raste broj zaposlenih

Objavljeno

-

By

Zaposlenih umirovljenika prvi put više je od 33.000, a brojka kontinuirano raste i nakon završetka turističke sezone. Premda se u djelatnostima vezanima za turizam bilježi pad od oko 350 zaposlenih, ukupno je za toliko više onih koji rade uz mirovinu do polovine radnog vremena. Pojačano zapošljavanje događa se na najzastupljenijim poslovima poput trgovine, građevine, prerađivačke industrije, ali i stručnih djelatnosti. Isto tako, sve je više umirovljenika koji rade u zdravstvu i obrazovanju.

Turistička sezona sada je već daleko iza nas, no sve je više umirovljenika koji rade unatoč završetku sezonskih poslova. Naime, broj zaposlenih na pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine prvi put prešao je 33.000. Točnije, 33.061 korisnik starosne, prijevremene i obiteljske mirovine bilo prema općim bilo prema posebnim propisima odlučio se na rad u mirovini krajem listopada, pokazuju posljednji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, piše Mirovina.hr.

Pad u turizmu, ali rast u trgovini, preradi, građevini…
Kada govorimo u sezonskim poslovima, sezonaca je među umirovljenicima krajem kolovoza bilo 2.838 i to baš na poslovima pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane. Već u rujnu ta je brojka pala na 2.494 njih da bi krajem listopada u tim djelatnostima ostalo 2.126 umirovljenika. Riječ je o oko 700 radnika manje pa ipak radnika u mirovini ima više nego ikad. Naime, do pojačanog zapošljavanja dolazi u ostalim djelatnostima i to ne više samo u onim najtraženijima, poput trgovine, prerađivačke industrije i građevine. Umirovljenici su sve traženija ‘roba’ i u zdravstvu i u školstvu.

Kako je u rujnu počela nova školska, odnosno akademska godina, više je zaposlenih u obrazovanju, uz porast sa 611 umirovljenika u kolovozu na 795 njih u rujnu, da bi ta brojka sada dosegnula 856 umirovljenih učitelja i profesora aktivnih na tržištu rada. Rezultat je to i zakonskih izmjena prema kojima nastavnici mogu nastaviti raditi i nakon 65. godine.

Radi sve više umirovljenih liječnika, ali i učitelja
Zaposlenih je oko 350 više nego u mjesecu ranije, pri čemu se dogodio jednaki pad samo u turističkim djelatnostima. Međutim, taj se gubitak ne samo izjednačio, nego doveo i do pozitivnog trenda zahvaljujući pojačanom zapošljavanju u ostalim granama. Najviše umirovljenika do polovine radnog vremena zaposleno je u trgovini, njih 5.568, odnosno oko stotinu više nego u rujnu. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija s 4.275 zaposlenih umirovljenika, gdje se također bilježi rast od 150 novozaposlenih u samo mjesec dana. Na trećem su mjestu stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 4.185 radnika. Slijede administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti sa 3.625 zaposlenih, a potom i građevina s 3.500 zaposlenih, odnosno oko stotinu više u listopadu nego u rujnu. U prijevozništvu i skladištenju radi 2.951 umirovljenik uz trend rasta.

Dakle, sve djelatnosti bilježe rast zaposlenih umirovljenika pa tako i one u kojima ih nema na tisuće. To se najbolje vidi u obrazovanju s već spomenutih 856 umirovljenika, ali i u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s 1.970 radnika u mirovini. Broj liječnika u mirovini stalno raste, a trenutačno u mirovini radi 681 liječnik. Onih koji imaju 60 i više godina je 2.702.

Na burzi za umirovljenike najtraženiji trgovci
Ove trendove prati i potražnja za radnicima na stranici za zapošljavanje umirovljenika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tamo se traži 109 prodavača, 62 čistačice, 44 čuvara, 33 medicinske sestre, odnosno tehničara, 25 njegovatelja, 28 vozača te, uz ostalo, po 19 kuhara i konobara.

Inače, oko dvije trećine zaposlenih u mirovini čine muškarci koji je 21.505 u odnosu na 11.556 žena. Gotovo trećina umirovljenika radi na području Grada Zagreba, njih oko 9.500, dok među županijama prednjači Splitsko-dalmatinska s 3.636 zaposlenih. Iduća je Primorsko-goranska na čijem području radi 3.245 umirovljenika, a po brojnosti slijede Istarska s 2.463 i Zagrebačka s 2.013 umirovljenika koji rade uz primanje punog iznosa mirovine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu