Drugi dio redovnog mjesečnog istraživanja Crobarometar pokazuje kako oko prvog kruga predsjedničkih izbora nema velikog sukoba među generacijama.

Među mladima je i dalje najpopularniji Zoran Milanović sa 27 posto podrške, manje nego prošlog mjeseca. Na drugo se mjesto u ovoj dobnoj skupini probila Ivana Kekin sa 17 posto, Marija Selak Raspudić pala je na 16 posto, a Primorac čak na 13, piše Dnevnik Nove TV.

U populaciji od 31 do 44 godina opet je prvi Milanović, iako sa 26 posto slabiji nego u listopadu, Primorac je rastao na 24 posto, a Selak Raspudić na 9 posto. Kekin je na 8 posto, a Miro Bulj – kao i u prošloj skupini – ima zanemarivu podršku.

U skupini od 45 do 60 godina Milanović je prvi sa 32 posto, Primorac je na 24 posto podrške, Kekin i Selak Raspudić su izjednačene, a Bulj je na tri posto podrške.

A i kod starijih od 60 ovaj je mjesec Milanović prvi, a Primorac drugi – prošli mjesec bilo je obratno i gotovo izjednačeno, no sada se Milanović odvojio i došao na 39 posto podrške. Primorac je na 27, a svi ostali ispod 5 posto.

Birači Možemo skloniji Milanoviću

Velike stranke su manje više odane svojim kandidatima, no iz preferencija ovih manjih se da naslutiti da su – neovisno o lijevom ili desnom predznaku – češće sklonije Milanoviću, nego Primorcu.

Doduše, samo 7 posto birača HDZ-a bi mu bilo sklono, njih 80 posto ipak je za Primorca, dva posto za Selak Raspudić i 1 posto za Miru Bulja – Ivana Kekin ih ne zanima, ostali bi ili za nekog drugog ili ne znaju.

SDP čvršće stoji oko Milanovića nego HDZ oko Primorca – 86 posto je uz njega, podrška ostalima je zanemariva, a dio SDP-ovaca još ne zna kome su skloni.

Zanimljivo, birači stranke MOŽEMO! i ovaj su mjesec skloniji Milanoviću nego Ivani Kekin, i to još snažnije nego u listopadu – podržava ga 44 posto, nju 39 posto, svi ostali su ovdje na dva ili 6 posto.

A i birači Mosta nisu baš sasvim neskloni Milanoviću: iako bi ih najviše, očekivano, dalo glas Miri Bulju – 35 posto – Milanović je na 27 posto njihove podrške, dvostruko bolje od Marije Selak Raspudić, koja je na 13 posto, ili Primorac i Kekin koji su na 2 odnosno 4.

Konačno, i u podršci koju bi im dali birači Domovinskog pokreta Milanović i Primorac gotovo su izjednačeni, Milanović je na 18, a Primorac na 20 posto podrške birača stranke koja ga i službeno podržava. Selak Raspudić je na 16 posto, ostali zanemarivi uz jako visok broj neodlučnih.

Kako stoje u drugom krugu

Čak 10 posto birača HDZ-a u drugom krugu bilo bi za Milanovića, 85 posto za Primorca, jedan posto bi ostalo kod kuće, a 4 posto ne zna kome bi dali glas. SDP i ovdje motiviraniji, 91 posto njihovih birača bilo bi za Milanovića, samo 2 posto za Primorca, kod kuće ne ostaje nitko, a 7 posto još nema stav.

Gotovo 80 posto Mostovih birača u drugom bi krugu bilo za Milanovića naspram 15-ak posto koji su skloniji Primorcu – 5 posto apstinira a dva posto ne zna. Glasači MOŽEMO!, pak, u drugom krugu su još snažnije uz Milanovića: gotovo 90 posto, dok bi po 4 posto bilo za Primorca ili ostalo kod kuće, a 5 posto ne zna.

U Domovinskom bi pokretu bilo najviše apstinenata u drugom krugu – njih 28 posto – ali bi čak 44 posto dalo glas Milanoviću, a samo 20 posto Primorcu.

Konačno, Milanović stoji bolje i među onima koji iz nekog razloga ne žele na birališta – 57 posto spram Primorčevih 19 posto – što naravno neće činiti razliku na biralištima jer tih ljudi na biralištima neće biti, ali pomaže shvatiti da je javnost mjesec dana prije izbora ipak znatno sklonija Milanoviću, nego Primorcu.

Europska komisija u utorak je pozitivno ocijenila hrvatski Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje 2025.-2028. (NSFSP) i nacrt proračunskog plana za 2025. godinu. Komisija je u utorak u Strasbourgu na svojoj zadnjoj sjednici u ovom mandatu objavila u okviru jesenskog paketa europskog semestra svoje ocjene srednjoročnih fiskalnih i strukturnih planova država članica.

Po pravilima novog, revidiranog Okvira za ekonomsko upravljanje EU, koji je stupio na snagu 30. travnja ove godine, države članice dužne su dostaviti Komisiji svoje nacrte proračunskih planova za sljedeću godinu te srednjoročne fiskalne i strukturne planove. Od 20 država članica europodručja, njih 17 dostavilo je Komisiji svoje nacrte proračunskog plana za sljedeću godinu.

Tri države članice, Austrija, Belgija i Španjolska, zbog unutarnjopolitičkih razloga još nisu u svojim parlamentima donijele proračunske planove za sljedeću godinu.

Osam od 17 u skladu
Od tih 17 nacrta proračunskih planova za sljedeću godinu, Komisija je ocijenila da su njih osam (Hrvatska, Grčka, Cipar, Latvija, Slovenija, Slovačka, Italija i Francuska) u skladu s preporukama unutar novog fiskalnog okvira EU-a.

Za proračunske planove Estonije, Njemačke, Finske i Irske ocijenjeno je da “nisu u potpunosti” u skladu s fiskalnim preporukama koje je dobila svaka od njih, jer će njihovi neto-rashodi biti iznad odgovarajućih gornjih granica. Ujedno, Komisija je ocijenila da Luksemburg, Malta i Portugal nisu u potpunosti u skladu s preporukama iako su njihovi neto rashodi predviđeni unutar gornjih granica, međutim takvu su ocjenu dobili jer ne ukidaju hitne mjere energetske potpore do zime 2024.-2025., kako im je preporučeno. Negativne ocjene dobila je Nizozemska jer su njezini planirani neto-rashodi iznad gornjih granica, a jednako je ocijenjena i Litva.

Hrvatska je među većinom država članica čiji su srednjoročni fiskalno-strukturni planovi ocijenjeni pozitivno. To znači da njihovi planovi ispunjavaju zahtjeve iz novog Fiskalnog okvira i da je njima utvrđen vjerodostajan fiskalni smjer koji jamči smanjenje duga ili njegovo zadržavanje na razboritim razinama

Manjak ispod tri, a dug ispod 60 posto BDP-a
Hrvatska je, kao zemlja čiji je proračunski manjak ispod gornje dopuštene granice od tri posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, dobila u lipnju tzv. Tehničku informaciju koja definira njen fiskalni cilj za 2028. godinu u terminima primarnog strukturnog salda (-0,4 posto) BDP-a), a koji osigurava da i 10 godina nakon završetka razdoblja NSFSP-a, proračunski manjak i javni dug vjerodostojno ostanu ispod utvrđenih referentnih vrijednosti.

NSFSP je dokument koji obuhvaća razdoblje od 4 godine, uz njegovo moguće produženje za još 3 godine. Uključuje prikaz makro-fiskalnog okvira s naglaskom na fiskalnu prilagodbu i fiskalne ciljeve te odgovarajućih reformskih i investicijskih politika koje je potrebno provesti u svrhu ostvarenja spomenutih ciljeva. O provedbi dokumenta države članice bit će dužne izvještavati jednom godišnje.

Komisija ocjenjuje hoće li na temelju tih planova neto putanja rashoda osigurati da javni dug ostane ispod 60 posto BDP-a do 10 godina nakon razdoblja prilagodbe ili će se dug staviti pod vjerojatnu silazna putanja do kraja razdoblja prilagodbe.

Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) na kraju listopada ove godine dosegnula je 22.7 milijardi eura, što je za 228.7 milijuna eura ili jedan posto više u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavljeno u utorak.

OMF-ovi su krajem listopada ukupno imali 2.321.855 članova, odnosno 4.410 članova ili 0.19 posto više u odnosu na rujan. U listopadu su OMF-ovi imali 6.864 nova člana, pri čemu ih je veliku većinu, 94.9 posto, automatizmom rasporedio Regos (Središnji registar osiguranika).

Zbog odlaska u mirovinu ili smrti, u listopadu je prestalo članstvo za 2.454 osiguranika.

U listopadu su ukupni neto doprinosi uplaćeni u obvezne mirovinske fondove iznosili 133.1 milijuna eura, a ukupni iznosi isplata po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova 48 milijuna eura ili 13.4 milijuna eura više u odnosu na prethodni mjesec.

Prema podacima Hanfe, nominalni mjesečni prinosi Mirexa na kraju listopada za A kategoriju iznosili su 0.9 posto, 0.7 posto za kategoriju B i 0.2 posto za kategoriju C. Godišnji prinosi također su imali pozitivni predznak u sve tri kategorije – u kategoriji A je zabilježen rast od 17 posto, u kategoriji B za 12.3 posto, a u kategoriji C za 5.5 posto. Nadalje, prinosi od početka godine iznosili su 11.3 posto za kategoriju A, 7.8 posto za kategoriju B i 2.8 posto za kategoriju C, a anualizirani prinosi od početka rada OMF-ova 7.7 posto za Mirex A, 5.4 posto za Mirex B i 3.4 posto za Mirex C, naveli su iz Hanfe.

Inače, krajem listopada se u kategoriji B nalazilo 78 posto članova, u kategoriji A 17.8 posto, a u kategoriji C 4.2 posto ukupnog broja članova OMF-ova.

Obveznice su na kraju listopada i dalje bile dominantan oblik ulaganja u strukturi OMF-ova, s 13.8 milijardi eura i udjelom od 60.8 posto, pri čemu se taj udjel smanjio za 0.3 postotna boda na mjesečnoj razini.

Istovremeno, za 0.1 postotni bod povećala se zastupljenost ulaganja u dionice te su ona krajem rujna iznosila 5.2 milijarde eura, odnosno 23 posto imovine OMF-ova.

Od ostalih oblika ulaganja najzastupljenija su ulaganja u investicijske fondove, s 2.3 milijarde eura i udjelom od 10.2 posto na razini svih obveznih mirovinskih fondova, podaci su Hanfe za drugi stup mirovinske štednje (individualna kapitalizirana štednja).

Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova veća za 10.7 milijuna eura
Na kraju listopada u Hrvatskoj je poslovalo i osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF), koji su imali 412.459 članova te 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond (ZDMF), s 49.148 članova.

Ukupne mjesečne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove (DMF) iznosile su 10.2 milijuna eura, što je povećanje za 0.3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Ukupne mjesečne isplate iz DMF-ova su iznosile 4.4 milijuna eura, što je za 3.1 posto više na mjesečnoj razini.

Neto imovina DMF-ova u listopadu je tako iznosila 1.4 milijarde eura, uz porast za 10.7 milijuna eura ili 0.8 posto na mjesečnoj razini.

I kod ulaganja DMF-ova najveći dio portfelja čine obveznice, s udjelom od 56.2 posto u ukupnoj neto imovini, zatim dionice s 25.6 posto te investicijski fondovi s 10.1 posto.

Dobit leasing društava veća za 8.9 posto
Između ostalih, Hanfa je objavila i podatke o leasing društvima, a ukupna aktiva njih 15 je na kraju trećeg tromjesečja iznosila 4.1 milijardu eura, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 18.9 posto. Istodobno je i ukupna dobit leasing društava uvećana na godišnjoj razini za 8.9 posto i iznosila je 54.2 milijuna eura.

U trećem tromjesečju 2024. poslovala je i 21 pravna osoba ovlaštena za pružanje investicijskih usluga, odnosno šest investicijskih društava, 11 kreditnih institucija i četiri društva za upravljanje investicijskim fondovima.

Na godišnjoj je razini vrijednost imovine kojom upravljaju investicijska društva povećana za 26.1 posto, društva za upravljanje investicijskim fondovima za 12 posto, dok je kod kreditnih institucija zabilježen pad za 7.4 posto.

Ukupna imovina pod skrbništvom investicijskih društava iznosila je u rujnu 2024. godine milijardu eura, što je na tromjesečnoj razini rast za 0.8 posto, dok je imovina pod skrbništvom kreditnih institucija povećana za 1.7 posto i iznosi 20 milijardi eura.

Iz Hanfe su izvijestili i da je ukupna neto imovina 115 UCITS fondova (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom), koliko ih je u listopadu poslovalo u Hrvatskoj, krajem mjeseca iznosila tri milijarde eura te je bila za 72.4 milijuna eura ili 2.4 posto veća nego prethodni mjesec.

Neto imovina Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na kraju listopada iznosila je 196 milijuna eura, uz mjesečni rast od 8.9 posto, pri čemu je mjesečni prinos fonda iznosio devet posto, podaci su Hanfe.