U nastavku donosimo božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:

“Draga braćo i sestre!

Božić 2024. godine radosno očekujemo zbog milosnog početka Jubilejske godine koju papa Franjo svečano započinje otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Rimu na Badnjak. Blagdan Isusova rođenja također je poput trajno, širom otvorenih Svetih vrata kroz koja nam se pruža veličanstveni pogled prema Božanskom Srcu iz kojeg proizlazi sigurnost naše nade da nas Bog ljubi. Iza ovih Svetih vrata Božića „Njegovo otvoreno srce nam prethodi i bezuvjetno nas čeka, ne zahtijevajući od nas ništa kako bi nas ljubilo i nudi nam svoje prijateljstvo: on nas je prvi ljubio (usp. 1 Iv 4, 10)“ (Delixit nos, br. 1). Božić nam otvara Sveta vrata kroz koja možemo proći i približiti se Srcu koje kuca za nas, doći bliže Bogu koji je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našega spasenja (usp. simbol Vjere). Božić jest poput trajno otvorenih Svetih vrata preko kojih nam se prenosi sveta vatra Duha kojim trebamo nanovo zapaliti plamen vjere i ljubavi koji se ne gasi i nade koja ne razočarava.

Božić je snažno Božje svjedočanstvo da nas On ljubi. Upravo iz Božje ljubavi prema čovjeku, koja je očitovana u božićnom događaju, proizašla je radost da se Bog trajno nastanio među nama, da je postao Emanuel – Bog s nama, da je njegovim rođenjem započela Godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4,19), koja se ne umanjuje prolazom dana i sati; da je svanuo novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi, očitovan u Jubilejskoj godini, u nama raspiruje i vatra milosti oprosta ne gasi. „Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našemu životu (Spes non confundit, br. 3).

Kako možemo živjeti ovo vrijeme milosti, milosrđa, ljubavi i svijetla? Kako živjeti ovaj Božić i Jubilejsku, Svetu godinu? Kako očuvati goruću baklju Duha koji će prosvjetljavati našu nadu, do njezinog punog ostvarenja?

Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga i Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, njegovim djelom otkupljenja, sada se nastavlja po spomenu i životu Crkve i u Crkvi, djelovanjem istoga Božjega Duha. Duh Sveti je onaj koji želi iznova djelovati u našem životu, poput izvora koji daje da sve oko njega živi i raste. Važno je, stoga, da u našim životima ponovno otkrijemo djelovanje Duha Svetoga, Duha koji djeluje u svakoj osobi, svakom vremenu, cijeloj povijesti. Duh Sveti je treća Božanska Osoba po kojoj Bog sve stvara i uzdržava, Osoba koja govori jezikom ljubavi, priopćuje ljubav, stvara jedinstvo, daruje mir, zacjeljuje rane, potiče i održava nadu koje ne razočarava (usp.  Rim 5, 5), osigurava novost života za kojom čeznemo.

Važno nam je, također, ovog Božića i tijekom milosne Jubilejske godine, živom vjerom prihvatiti da se Duh Sveti „razlijeva u našim srcima“ (usp. Rim 5, 5), kako bi osvježio nadu od koje i za koju živimo, kako bi nas sâm Duh vodio u novost života koji dolazi Isusovim rođenjem.

Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života.

Kada Duh Sveti djeluje u nama, Bog će stvoriti u našim srcima novi poredak vrijednosti u različitim područjima osobnog, obiteljskog, društvenog života, u našem radu i svakodnevnoj brizi za materijalna i vječna dobra.

U ovo vrijeme ratova i nemira koji uzimaju mnoge živote, u vremenu velikih društvenih previranja, velikih političkih podjela, beskrupuloznog sijanja mržnje i netolerancije, rastu radikalizma; u vremenu snažnih diktatura relativizma i ravnodušnosti, u promicanju `kulture smrti`; u vremenu nastajanja bezbožničke civilizacije, u sve većem rascjepu siromašnih i bogatih, u vremenu gaženja ljudskog dostojanstva i svetosti života i obitelji i tolikim drugim oblicima negativnih događanja u sadašnjem svijetu – Bog nam šalje nevino, malo Dijete, svoga Sina! Bog nam otvara Sveta vrata Srca svoga Sina, da bude naš Spasitelj, spasitelj čovječanstva, spasitelj čovjeka. Bog nam nudi novo i drugačije, pozitivno i veličanstveno. Bog nam šalje svoga Sina da naša nada bude ispunjena, vjera djelotvorna, ljubav neprolazna.

Prođimo kroz Sveta vrata Božića i Jubliejske godine, zagrlimo Isusa i primimo njegov veliki dar Duha Svetoga. Gradimo novi život, Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, svojim obiteljima, na našem radnom mjestu, u našoj Domovini, u vremenu i prostoru u kojem živimo i djelujemo.

Čestit Vam i sretan Božić te blagoslovljena Jubilejska 2025. godina!”

+ Milan Zgrablić,

zadarski nadbiskup

U nastavku donosimo DEKRET 0 JUBILEJSKIM MJESTIMA I OPROSTIMA U JUBILEJSKOJ 2025. GODINI U ZADARSKOJ NADBISKUPIJI:

        Sveti Otac, papa Franjo, 9. svibnja 2024., bulom Spes non confundit, proglasio je Redoviti jubilej 2025. godine. Jubilejska godina će započeti u Rimu obredom koji će predvoditi papa Franjo i otvaranjem Svetih vrata u bazilici sv. Petra, na Badnjak, 24. prosinca 2024. godine. Prema odredbi pape Franje, na blagdan Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 29. prosinca 2024. će započeti Jubilejska godina u partikularnim Crkvama, prigodnim obredom i euharistijskim slavljima u katedralama.

       1. Jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji

       Apostolska pokorničarna (AP) je 13. svibnja 2024. donijela Dekret o podjeli potpunog oprosta tijekom redovite Jubilarne 2025. godine (Dekret). Ovime, sukladno izdanom Dekretu, određujem jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji, gdje će vjernici za cijelo vrijeme trajanja Jubilejske godine, počevši od 29. prosinca 2024. (od otvaranja Jubilejske godine) do 28. prosinca 2025., (do zatvaranja Jubilejske godine), moći zadobiti jubilejsku milost — potpuni oprost. To su sljedeća mjesta i crkve:

        katedrala sv. Stošije u Zadru, 

        župna crkva sv. Šime u Zadru, 

        samostanska crkva sv. Mihovila franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zadru, 

        župna crkva sv. Anselma u Ninu, 

        benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu, na otoku Pašmanu.

          2. Oprosti tijekom Jubilejske godine

        Tijekom jubilejske godine svi ostali prethodno dodijeljeni oprosti ostaju na snazi. „Svi vjernici, koji su istinski raskajani i slobodni od svake naklonosti prema grijehu (…) koji su potaknuti duhom milosrđa i koji su tijekom Svete godine pročišćeni po sakramentu pokore i okrijepljeni svetom pričešću, molili na nakane Vrhovnog svećenika, moći će iz crkvene riznice dobiti potpuni oprost, s odrješenjem i oproštenjem od svih svojih grijeha, a koji se po izboru može primijeniti i za duše u čistilištu“ (AP, Dekret).

         „Vjernici, hodočasnici nade, moći će dobiti jubilejski oprost od Svetog Oca ako pobožno hodočaste: prema bilo kojem svetom jubilejskom mjestu i tamo pobožno sudjeluju na svetoj misi (…), na obrednim misama prigodom podjele sakramenata kršćanske inicijacije ili bolesničkog pomazanja; na slavlju Službe Riječi; na Liturgiji časova (Služba čitanja, Jutarnja, Večernja); na pobožnosti križnog puta; mole krunicu na čast Blažene Djevice Marije; mole himan Akathistos; na pokorničkom slavlju koje završava pojedinačnom ispovijedi pokornika“ (AP, Dekret, Br. I.).

        „Isto tako, vjernici će moći zadobiti jubilejski oprost ako pojedinačno ili u skupini pobožno posjete bilo koje jubilejsko mjesto i tamo se u prikladnom vremenu uključe u euharistijsko klanjanje i meditaciju, a koje će zaključiti s molitvom Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem legitimnom obliku i zazivom Mariji, Majci Božjoj“ (AP, Dekret, Br. II).

         „lstinski raskajani vjernici koji iz ozbiljnih razloga neće moći sudjelovati u svečanim slavljima, hodočašćima i pobožnim pohodima (kao što su, prije svega, klauzurne redovnice i redovnici, starije osobe, bolesnici, zatvorenici, kao i oni koji u bolnici ili na drugim mjestima stalno skrbe o bolesnicima) će dobiti jubilejski oprost pod istim uvjetima ako, sjedinjeni u duhu s prisutnim vjernicima, osobito u trenucima u kojima se riječi Vrhovnog svećenika ili dijecezanskog biskupa prenose putem sredstava komunikacije, izmole Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem obliku u svom domu ili gdje god se nalazili (npr. u samostanskoj kapeli, bolnici, staračkom domu, zatvoru…) i druge odobrene molitve u skladu sa svrhom Svete godine, prinoseći svoje patnje ili teškoće svojih života“ (AP, Dekret, Br. II).

         „Nadalje, vjernici će moći dobiti jubilejski oprost ako pobožno sudjeluju u pučkim misijama, duhovnim vježbama ili tečajevima o tekstovima Drugoga vatikanskog sabora i Katekizmu Katoličke Crkve, koji bi se, po volji Svetoga Oca, trebali održavati u crkvama ili drugim prikladnim mjestima“ (AP, Dekret, Br. III).

         Vjernici koji su učinili djelo milosrđa u korist duša u čistilištu, ako pristupe sakramentu pričesti unutar euharistijskog slavlja drugi put u istom danu, moći će dobiti potpuni oprost dva puta toga istog dana, a može se primijeniti samo za pokojne.

         Potpuni oprost je na osobiti način povezan s djelima milosrđa i pokore, koji svjedoče o pouzdanom obraćenju.

         „Također, vjernici će moći dobiti jubilarni oprost ako u primjereno vrijeme posjete svoju braću i sestre koji su u potrebi ili teškoćama (bolesnici, zatvorenici, usamljene starije osobe, invalidi…), hodočasteći tako prema Kristu koji je prisutan u njima (v. Mt 25,34-36). Pridržavajući se duhovnih, sakramentalnih i molitvenih uvjeta, vjernici će sigurno moći ponavljati takve posjete tijekom Svete godine i tako će svaki puta, pa čak i svakodnevno, dobiti potpuni oprost.

         Jubilejski potpuni oprost može se postići i kroz inicijative koje na konkretan i velikodušan način provode pokornički duh koji je poput duše Jubileja. Tu se posebno misli na ponovno otkrivanje vrijednosti petka: uzdržavanjem, barem na jedan dan, od uzaludnih aktivnosti (stvarnih ili virtualnih, prenošenih putem medija i društvenih mreža), od suvišne konzumacije (primjerice..), kao i izdvajanjem novčanih iznosa za siromašne, podupiranjem vjerskih ili društvenih aktivnosti, osobito u korist obrane i zaštite te kvalitete života u svim njegovim fazama, napuštene djece, mladih ljudi u poteškoćama, starijih Ijudi u potrebi ili usamljenih, migranata iz različitih zemalja…, posvećujući tako prikladan dio svog slobodnog vremena dobrovoljnim aktivnostima, u korist zajednice ili drugim oblicima zalaganja“ (AP, Dekret, Br. III).

3. Poziv i poticaj svećenicima i pastoralnim djelatnicima

     Pozivam sve svećenike „da velikodušnom dostupnošću i predanošću vjernicima pruže najširu mogućnost korištenja sredstva spasenja na način da se objavi vrijeme kada se može pristupiti ispovijedi i pokorničkim slavljima“ (AP, Dekret, Br. III.). Podsjećam svećenike, ovisno o mogućnostima, u skladu s motuproprijem Misericordia Dei, da imaju pastoralnu mogućnost ispovijedanja i tijekom slavlja svete mise.

   Potičem svećenike i sve uključene u pastoral Nadbiskupije da se pobrinu za jasno objašnjavanje vjernicima ovdje navedenih odredbi i načela za posvećenje vjernika.

     Neka nam Jubilejska godina bude milosno vrijeme raspirivanja kršćanske nade koja ne razočarava i zadobivanja jubilejske milosti oprosta koja nas čvršće u Ijubavi sjedinjuje s Bogom, bližnjima i s našim dragim pokojnicima.

Zadar, na spomendan sv. Ivana od Križa, 14. prosinca 2024. Broj: 1249/2024.

Božićno čestitanje na prijemu kod zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića svećenika, redovništva i vjernika laika, djelatnika središnjih ustanova Zadarske nadbiskupije, održano je u Salonu Nadbiskupskog doma u Zadru u subotu, 21. prosinca.

Na susretu su bili i umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima i o. Jeronim Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu i predsjednik Slavenske benediktinske kongregacije.

Na početku susreta, u prigodnom obraćanju prisutnima, mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, govorio je o kategoriji vremena kao ljudskoj i božanskoj odrednici u susretu s utjelovljenim Bogom koje treba odgovorno živjeti, na putu k Vječnosti.

„Isus Krist nije samo smisao našeg vjerničkog života, središte našeg poslanja i predanja. Isus je i središte ljudske povijesti i vremena. Bog se utjelovio u vremenu. Na taj način, Bog je posvetio naše vrijeme. Vrijeme računamo na vrijeme prije Krista i poslije Krista. U vremenu Došašća promišljamo, iščekujemo, slavimo Isusov prvi dolazak u naše vrijeme i iščekujemo, posvješćujemo drugi Kristov slavni dolazak, kada će doći suditi žive i mrtve“, rekao je mons. Sorić, istaknuvši da je Bog stvoritelj vremena.

„Vrijeme nije samo fizička kategorija ili prolazna komponenta, vrijeme je posvećeno. Vrijeme je milosno, darovano od Boga, da bismo u vremenu ostvarivali vlastito spasenje i spasenje bližnjih. Činjenica da je Bog iz vječnosti, iz nadvremenosti, sišao u našu vremenitost, posvješćuje nam koliko je vrijeme zaista sveto za sve nas koji putujemo ovim vremenom i prostorom“, poručio je mons. Sorić, rekavši da ćemo jednom biti pitani o ljubavi i na koji način smo koristili vrijeme, na koji način vrijeme ispunjava naš kršćanski život.

„Da je Bog gospodar vremena, dokazuje i da ne možemo promijeniti svoju prošlost, naše prošlo vrijeme. Možemo o njemu promišljati, možemo iz njega učiti, ali nijedan čovjek ne može mijenjati prošlost“, rekao je generalni vikar. Kraj građanske godine prigoda je promišljati što smo dobra učinili kroz proteklo vrijeme. „Brojne pastoralne inicijative i puno lijepih događaja na razini župe, dekanata i Nadbiskupije bili su naši pokušaji da odgovorimo na milosni Božji dar vremena. Nastojali smo i ove godine svojim talentima i sposobnostima učiniti vrijeme sadržajnim, da Bogu uzvratimo na njegov dar“, rekao je mons. Sorić.

Kada se razmišlja o proteklom vremenu, „vidimo da i zlo djeluje u našem ljudskom vremenu. To pokazuje i tragičan događaj koji se dogodio u OŠ u Prečkom u Zagrebu, koji je potresao cijelu domovinu i šire. Pridružujemo se riječima sućuti zagrebačkog nadbiskupa i pitamo se na koji način odgovoriti na zlo u vremenu. Odgovornim ponašanjem prema osobnom i zajedničkom vremenu možemo puno učiniti u umanjivanju sila zla. Prošlost ne možemo promijeniti, no možemo raditi na sadašnjosti i budućnosti. Budućnost već sada, danas, kreće i nosi prema vječnosti naš trud, naš rad, našu suradnju s Bogom“, poručio je mons. Sorić, rekavši da je Bog postao čovjekom da bi bio blizak svim ljudima.

Specifičnost ovogodišnje svetkovine Božića je otvaranje Godine Jubileja u Katoličkoj Crkvi, a u Zadarskoj nadbiskupiji je to 29. prosinca s početkom u 17 sati, u crkvi sv. Šime, nastavlja se procesijom do katedrale sv. Stošije i misom u prvostolnici. Mons. Sorić je potaknuo svećenike da potaknu vjernike na to zajedničko okupljanje na blagdan Svete Obitelji, kako bi se posvjedočilo obiteljsko zajedništvo Nadbiskupije.

„Pred nama je milosno vrijeme godine Jubileja kad ćemo imati prilike propitivati vrijeme vlastitog života, vrijeme zajedničkog hoda i još više se približiti Bogu tijekom Jubileja. Besplatni Božji darovi Crkve tijekom Jubileja su i potpuni oprosti, kad možemo dobiti razrješenje vremenitih kazni zbog naših grijeha. Jubilejska godina donosi nam i priliku popraviti sve što nije bilo dobro u našoj prošlosti. Čestit Božić, blagoslovljena Nova godina i uspješna Godina milosti“, poručio je mons. Sorić, zamolivši nadbiskupa Zgrablića da povede povjerenu zajednicu svojim pastirskim glasom i primjerom.

Nadbiskup Zgrablić održao je prigodni nagovor u duhu navještaja Evanđelja, Elizabetinih riječi Mariji: „Blažena ti što povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina“. Sv. Ambrozije kaže: „Blaženi ste vi koji ste čuli i povjerovali. Kad god duša uzvjeruje, začinje i rađa Riječ Božju i priznaje njena djela“.

„To blaženstvo odnosi se i na nas. Božja riječ začinje novi, uskrsni život u nama i božićno vrijeme nam to želi posvijestiti. U sebi nosimo veliki dar koji nam je Gospodin darovao, povjerovali smo Božjoj riječi, usprkos našim slabostima. Vjera je najveće bogatstvo i uzrok naše radosti“, istaknuo je mons. Zgrablić. Zahvalio je sudionicima susreta na odazivu Božjoj riječi i izrazio radost zbog blaženstva koje nose u sebi. Nadbiskup je potaknuo da ne gledamo jedni druge samo kroz naše slabosti i negativnosti, što obično činimo, nego da Božjim očima gledamo jedni druge, kao one koji nose u sebi veliko blaženstvo koje smo primili u daru Božje milosti; da smo svjesni da nosimo novi život.

„Taj novi, drugačiji život traži od nas da se radujemo tome što je Gospodin u nama izveo, ali da uvijek budemo svjesni da je novi život kojeg nosimo u sebi naš veliki zadatak i naša velika odgovornost; da možemo kroz naš evanđeoski život rađati Krista kroz sakramente, Riječ Božju, kroz primjer našeg života i tako pomoći onima koji nas promatraju da mogu vidjeti Krista koji se rađa i u njihovom životu“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je svećenicima, redovništvu i vjernicima laicima zahvalio za puno dobra, puno blaženstva koje čine, a puno toga ostaje i skriveno. „I život počinje kao neznatan, skriven, ali u sebi nosi veliki kapacitet. Tako i ispovijed, sakramenti, možda ih nitko nije primijetio osim pojedinca kojem su podijeljeni, a važni su u životu te osobe za njeno blaženstvo, za njen život, za njen odnos s Bogom. Hvala na trudu, služenju i radu koje ste učinili s ljubavlju i vjerom, nekad i uz veliku žrtvu. Hvala na onome što činite u službama koje su vam povjerene i služite Gospodinu. Hvala za poduzete aktivnosti i kada se niste zatvorili u svoja mikro područja, nego ste bili raspoloženi i za događaje na razini mjesne Crkve, a neki i na razini domovinske Crkve. Na svemu što je znano i neznano, ali je primijećeno u Božjim očima, hvala svima“, poručio je nadbiskup Zgrablić. Poželio je svima da se ne umore u radu na Božjoj njivi i ne popuste napasti odustajanja, nego da u poniznosti, njegujući blaženstvo u svom životu i radujući se velikim djelima koja Gospodin čini u našem životu, jedan drugoga možemo promatrati Božjim očima, biti jedan drugome potpora na putu života u lijepim i trenucima slabosti, pada i razočaranja.

„Bog nam daje velike milosti Jubilejske godine. Neka Božje blaženstvo bude u našim srcima i neka ono bude uzrok naše snage u služenju Gospodinu i ljudima. Neka Jubilejska godina pomogne da svi rastemo u Kristu koji nam pomaže da živimo našu svetost. Neka bude plodno nadolazeće vrijeme, blagoslovljen i radostan Božić“, poručio je nadbiskup Zgrablić svećenicima, redovništvu i njihovim zajednicama te vjernicima laicima i njihovim obiteljima. Na kraju susreta, nadbiskup je svima prisutnima osobno pristupio i čestitao Božić.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić