Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u svojoj božićnoj čestitci za 2024. godinu pozvao je vjernike i sve ljude dobre volje na obnovu odnosa s Bogom, bližnjima i samima sobom, ističući kako je Božić trajni izvor mira, jamstvo slobode i zalog nade. 

U poruci nadbiskup naglašava kako je Božić prilika za prepoznavanje Božje prisutnosti u svijetu te poziv na življenje u duhu evanđelja, osobito uoči Svete jubilarne 2025. godine.

Božić – izvor mira

– Božić nije tek sjećanje na daleku prošlost, već trajni izvor Božjeg mira u sadašnjosti, poručio je nadbiskup Kutleša. Naglasio je da se istinski mir postiže samo u blizini Boga te da se vjernici ne bi smjeli zagledati u prošlost, nego prepoznati Božju ljubav u sadašnjem trenutku.

Božić – jamstvo slobode

Podsjećajući na riječi anđela u svetoj noći Isusova rođenja, nadbiskup je istaknuo kako smo svi miljenici Božji te da je obitelj ključno mjesto gdje se rađa istinska sloboda. Kada roditelji molitvom, ljubavlju i zajedništvom grade svoj dom, stvaraju prostor za slobodu djece Božje, rekao je Kutleša, pozvavši vjernike na strahopoštovanje prema životu kao temelju prave slobode.

Božić – zalog nade

Božićno dijete, koje simbolizira Božju snagu u malenosti i slabosti, potiče vjernike na izgradnju svijeta ispunjenog ljubavlju i dobrotom. Dajmo se izazvati milinom Božje ljubavi i prepoznajmo znakove nade u svojoj sredini, pozvao je nadbiskup, naglašavajući važnost otvorenosti budućnosti i zalaganja za evanđeoske vrijednosti.

Poziv na zajedništvo i obnovu

– Dragi vjernici, sveto božićno vrijeme nije samo vrijeme slavlja, nego i prilika za obnovu našeg odnosa s Bogom, s drugima i sa samima sobom. Pred jaslicama, u ozračju gostoljubivosti Marije i Josipa, jednostavnosti pastira i mudrosti kraljeva, u Bogu koji je postao čovjekom prepoznajmo izvor pravoga mira, jamstvo naše slobode i čvrst temelj nade koja nas otvara budućnosti. Otvorimo svoja srca božanskom Djetetu, dopustimo da nas njegova ljubav preobrazi te budemo nositelji nade u svijetu koji često tone u tjeskobu i besmisao. U ovom duhu svima želim blagoslovljen Božić te radosnu i mirom ispunjenu jubilarnu 2025. godinu, poručuje zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.