Naplaćivanje laganih plastičnih vrećica u trgovačkim centrima počelo je 1. siječnja 2025. godine. Konzum i Studenac kazali su kako će cijena po komadu u njihovim prodavaonicama iznositi jedan cent.

Možemo li u trgovinu ponijeti svoje plastične vrećice? Naime, kako će blagajnica znati jesmo li vrećice donijeli ili uzeli s police? Ovo pitanje Mirovina.hr je uputila Potrošačkom centru iz Rijeke iz kojega su rekli kako “odgovor najbolje može dati trgovac”.

Plastične vrećice u trgovačkim centrima se od 1. siječnja 2025. godine naplaćuju. Njihove cijene još nisu poznate u svim trgovinama. Poznato je da se u Konzumu i Studencu lagane plastične vrećica koje viđamo na odjelima voća i povrća naplaćuju jedan cent po komadu.

Kako će na blagajni znati da je vrećica od kuće?

Ono što me interesira, a nadam se da znate odgovor, je pitanje što ako od kuće ponesem plastične vrećice kojih imam na desetine od dosadašnjih kupnji. Kako će blagajnica na blagajni znati je li vrećica donesena ili uzeta u prodavaonici i stoga treba biti naplaćena?, upitao je čitatelj.

“Od 1. siječnja 2025. stupio je na snagu novi pravilnik kojim su obuhvaćene i male, lagane vrećice koje smo koristili za voće i povrće. Odgovor na postavljeno pitanje najbolje može dati trgovac, jer se njemu potrošač mora javiti i prijaviti stvari za koje nema račun, a nalaze se u redovnoj prodaji trgovca. Potrošač može koristiti kvalitetnije vrećice umjesto tankih jednokratnih vrećica”, odgovorili su iz Potrošačkog centra Rijeka, piše Mirovina.hr.

S prvim danom ove godine, Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPE) Hrvatska elektroprivreda (HEP) u obvezi su obračunavati nove tarife na prijenos i distribuciju električne energije zbog kojih će biti za oko 3,7 posto veći računi za struju koju plaćaju građani.

Nove tarife za prijenos i distribuciju električne energije veće su za 12 posto od tarifa koje su vrijedile do kraja prošle godine. “Ukupan prosječni račun kućanstva, na godišnjoj će se razini povećati 3,7 posto u odnosu na sadašnji račun, odnosno oko 10 posto u odnosu na razdoblje prije 1. studenog 2024. Konkretno, za kućanstvo s potrošnjom od 3.000 kWh, ukupno povećanje iznosit će manje od 4 eura mjesečno”, pišu Energetici-net iz HEP-a.

Odluku o novim tarifama za prijenos i distribuciju električne energije donijela je početkom prosinca prošle godine Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Poskupljenje spomenutih tarifa nadovezuje se na raniju odluku Vlade da se HEP-u, u sklopu novog energetskog paketa pomoći građanima i dijelu pravnih osoba, odobri poskupljenje od deset posto u dva obroka, od kojih je prvi nastupio s 1.studenoga prošle godine u visini 6,5 posto. To je, kada se doda rast “mrežarine”, ukupno poskupljenje od – 10,2 posto, prenosi Jutarnji list.

Iz povećanih mrežarina i HOPS i HEP bi trebali ispuniti investicijske planove obnove i proširenja mreže što je postao imperativ nakon ekspanzije solarnih elektrana i vjetroparkova u proteklih nekoliko godina. Prema odluci HERA-e, HOPS je postavio svoj zahtjev za nove iznose tarifa, no odbijen je.

Vlada je poskupljenje struje jesenas odobrila kako HEP ne bi ponovo došao u financijsku situaciju iz 2022. koja je iziskivala dokapitalizaciju i novo zaduživanje kompanije. Banski dvori su objavili izračun prema kojem bi kućanstvo s potrošnjom od 3000 kilovatsati primjenom tržišnih cijena plaćalo 584 eura računa, a s Vladinim ograničavanjem poskupljenja plaćati će 482 eura.

Dok infekcije od tri virusa – ljudskog metapneumovirusa (HMPV), ptičje gripe i norovirusa – nastavljaju rasti, stručnjaci za zarazne bolesti i zdravlje stanovništva govorili su za Newsweek o nedavnom porastu slučajeva, mjerama prevencije i onome što bi moglo uslijediti.

Zašto je važno

Ptičja gripa (H5N1) prenosi se sa životinja na ljude u Sjedinjenim Državama, dok su slučajevi HMPV-a u porastu u Kini. U međuvremenu, norovirus, nerespiratorni virus, dosegao je najviše razine za ovo doba godine u više od desetljeća, prema najnovijim podacima CDC-a.

Virusi uzrokuju tisuće smrtnih slučajeva godišnje, iako je većina slučajeva manje teška.

Tipični zimski respiratorni virusi – gripa, COVID-19 i RSV – također kruže, što dodatno povećava neizvjesnost javnog zdravlja.

Što treba znati

“U zimskim mjesecima obično dolazi do porasta respiratornih infekcija. Ova godina nije iznimka”, rekao je za Newsweek dr. Jatin Vyas, profesor zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Columbia. Iako norovirus nije respiratorni virus, najviše je zabilježen zimi i u rano proljeće.

Međutim, rekao je da iako su “pacijenti s već postojećim respiratornim stanjima pod povećanim rizikom od komplikacija”, za širu javnost “nema potrebe za značajniju zabrinutost”.

Dr. J. Ken Wickiser, profesor na Medicinskom centru Irving Sveučilišta Columbia, ponovio je slično mišljenje. “Mi nismo posebno zabrinuti zbog bilo kojeg pojedinog patogena koji kruži SAD-om u ovom trenutku”, rekao je za Newsweek.

Ptičja gripa

H5N1 je soj ptičje gripe koji je posljednjih mjeseci doživio nagli porast infekcija kod ptica, goveda, ljudi i drugih vrsta.

Šezdeset i šest osoba pozitivno je testirano na virus od početka 2024. godine, od čega je 40 bilo posljedica izlaganja zaraženoj stoci, dok su 23 ostale povezane s farmama peradi, prema CDC-u.

Do sada nije bilo slučajeva koji su bili posljedica prijenosa s čovjeka na čovjeka. Međutim, postoji zabrinutost da bi ptičja gripa H5N1 uskoro mogla mutirati i postati prenosivija među ljudima.

Od siječnja 2022., svih 50 država SAD-a bilo je pogođeno ptičjom gripom, s 1374 prijavljena izbijanja koja su zahvatila više od 1,29 milijuna ptica, prema CDC-u.

HMPV

S obzirom na izvješća o HMPV-u koja kruže Kinom i izvan nje, neki su zabrinuti jer trenutno nema dostupnog cjepiva ili liječenja.

Predstavnički ured Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Kini rekao je za Newsweek: “Kao što se i očekivalo za ovo doba godine, postoji porast akutnih respiratornih infekcija iz mjeseca u mjesec, uključujući sezonsku gripu, RSV i ljudski metapneumovirus (HMPV).”

Simptomi HMPV-a uključuju kašalj, groznicu i curenje ili začepljen nos. Može napredovati do upale pluća ili bronhitisa među ranjivim pojedincima, poput male djece, starijih osoba i onih s oslabljenim imunološkim sustavom.

Norovirus

Norovirus je vodeći uzrok bolesti izazvanih hranom u SAD-u, odgovoran za gotovo 58 posto infekcija izazvanih hranom godišnje.

CDC je izvijestio o 91 izbijanju tijekom tjedna od 5. prosinca, u odnosu na prosječnih 65 u istom razdoblju od 2012. do 2020. godine.

Budući da bolest uzrokuje prosječno 900 smrtnih slučajeva godišnje, uglavnom među starijim osobama, uz 109 000 hospitalizacija i 19 do 21 milijun slučajeva u SAD-u svake godine, mjere prevencije mogu spasiti život.

Simptomi su često kratki, ali intenzivni, sa zaraženim pojedincima koji obično osjećaju 24 do 48 sati nelagode, počevši s mučninom, povraćanjem i nakon toga, među ostalim simptomima, proljevom.

Većina ljudi se oporavi u roku od jednog do tri dana, s izuzetkom starijih osoba, osoba oslabljenog imuniteta i neke djece. Dehidracija je glavna briga za osjetljive skupine.

Mjere prevencije

Preventivne mjere za smanjenje izloženosti i ublažavanje širenja uključuju cijepljenje, pravilno pranje ruku sapunom i vodom, dezinfekciju površina i ostanak kod kuće ako se ne osjećate dobro.

Saskia Popescu, docentica epidemiologije i javnog zdravlja na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Maryland je objasnila: “Isprobane i istinske metode prevencije infekcije djeluju. Za sezonske respiratorne viruse, cijepljenje, nošenje maske, higijena ruku itd. je od vitalnog značaja. Za norovirus, pranje ruku i rutinsko čišćenje/dezinfekcija su važni, a ako ste zabrinuti zbog H5N1, educirajte se o čimbenicima rizika, poput nepijenja sirovog mlijeka i izbjegavanja izravnog kontakta s divljim pticama i zaraženim kravama.”

Što se tiče cijepljenja povezanog s cirkulirajućim respiratornim bolestima, dr. William Schaffner, profesor zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt, rekao je za Newsweek: “Nije prekasno za cijepljenje, ali nemojte odugovlačiti – primite ga danas… Budite oprezni da sva ta cjepiva najbolje djeluju u prevenciji ozbiljnih bolesti; ne mogu spriječiti svaku blažu infekciju.”

Vyas je dodao da je pravilno pranje ruku ključno: “Važno je često prati ruke sapunom i vodom najmanje 20 sekundi, izbjegavati dodirivanje očiju, nosa ili usta neopranim rukama i izbjegavati bliski kontakt s bolesnim ljudima . Osobe sa simptomima sličnim prehladi trebaju pokriti usta i nos prilikom kašljanja i kihanja i često prati ruke (sapunom i vodom najmanje 20 sekundi).”

Postoji li rizik od pandemije?

Dok se neki brinu zbog mogućnosti nove pandemije nakon krize s koronavirusom, liječnici su za Newsweek rekli da je takav ishod malo vjerojatan.

“Na temelju dostupnih podataka u ovom trenutku, ne vidim elemente nadolazeće pandemije. Trenutno nema podataka koji bi upućivali na to”, rekao je Vyas i dodao: “Postoji potreba za pojačanim oprezom među javnozdravstvenim stručnjacima kako bi otkrili promjene uvjeta koji predstavljaju povećani rizik za opću populaciju.”

Wickiser je uvjerio da: “Slijedeći standardne smjernice koje promoviraju pružatelji zdravstvenih usluga i CDC, uključujući primanje najnovijih cjepiva, pranje ruku i izolaciju ili održavanje odgovarajuće udaljenosti kada se osjećate bolesno, smatramo da će to biti prosjek godine za zarazne bolesti za većinu nas.”