Prve zahtjeve za povrat 50 posto poreza na dodanu vrijednost za kupnju stana u novogradnji, u skladu novom stambenom politikom, država bi trebala početi zaprimati u ožujku, do kada bi trebale biti na snazi zakonske izmjene i pravilnik koji će omogućiti provođenje te mjere, no na povrat PDV-a pravo će imati svi koji su takav stan kupili od Nove godine, jer će se zakonom propisati i njegovo povratno djelovanje. Najavio je to ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade Branko Bačić, gostujući u programu Večernji TV-a, gdje je govorio o mjerama iz Nacionalnog plana stambene politike, koji je ovih dana pušten u e-savjetovanje. Od Nove godine od poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine ponovo su oslobođeni mlađi od 45 godina, što je mjera koja je na snazi bila do 2018. godine, kada je ukinuta. Uz to, država je odustala od subvencioniranja stambenih kredita, a najavljuje se i snažniji povratak zanemarenoj poticanoj stanogradnji (POS). Ministar, međutim, odbija tezu da je riječ o svojevrsnom priznanju države da je do sada krivo radila.

“Stambena politika se prilagođava potrebama građana, situaciji na tržištu i ekonomskoj poziciji države u datom trenutku pa smo i mi, od stvaranja suverene i samostalne Hrvatske, prilagođavali stambenu politiku trenutnim potrebama i mogućnostima hrvatskih građana”, objašnjava Bačić.

Tumači da je POS stao u trenutku kad je na tržištu bio ogroman broj neprodanih novoizgrađenih stanova, zbog čega se krenulo u subvencioniranje stambenih kredita, kako bi se potaknula prodaja i dao novi zamah novogradnji, koja je u tom trenutku bila potpuno zaustavljena.

Naglašava da je kroz te mjere prodano oko 35 tisuća stanova, dok je kroz POS prodano njih 8500, jer je kupce tada destimuliralo to što se radi o svojevrsnoj getoizaciji, budući da je riječ o stanovima na istom mjestu. Bojazan od getoizacije sada bi, očekuje, trebalo otkloniti novo pravilo po kojem će se polovica tih stanova davati u dugoročni najam.

“S obzirom da danas bilježimo rast cijena nekretnina i da je priuštivo stanovanje sve manje dostupno našim građanima, odlučili smo se na izradu prvog strateškog krovnog nacionalnog dokumenta, koji mi se čini kvalitetnim odgovorom na situaciju, posebno s obzirom da je usuglašen i s drugim krovnim strateškim dokumentima kojima je rok do 2030. godine”, rekao je ministar.

Kao ciljeve nacionalnog plana, uz priuštivo, ističe i održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja, jer, kaže, nije stvar samo u dostupnosti i priuštivosti stanova, već i u njihovoj kvaliteti.

Nacionalni plan predvidio je, između ostaloga, dodatnih nešto više od 20.000 stambenih jedinica na tržištu do 2030. godine, dok procjene agencija govore da ih nedostaje više od 200.000. Bačić, međutim, odbija tezu da se moglo ići i ambicioznije. Pojašnjava da se brojka od 20.000 odnosi isključivo na ono što će se direktno financirati iz proračuna, a da su uz to predviđene i brojne druge mjere kojima je cilj podići dostupnost stanova.

Naplaćivanje laganih plastičnih vrećica u trgovačkim centrima počelo je 1. siječnja 2025. godine. Konzum i Studenac kazali su kako će cijena po komadu u njihovim prodavaonicama iznositi jedan cent.

Možemo li u trgovinu ponijeti svoje plastične vrećice? Naime, kako će blagajnica znati jesmo li vrećice donijeli ili uzeli s police? Ovo pitanje Mirovina.hr je uputila Potrošačkom centru iz Rijeke iz kojega su rekli kako “odgovor najbolje može dati trgovac”.

Plastične vrećice u trgovačkim centrima se od 1. siječnja 2025. godine naplaćuju. Njihove cijene još nisu poznate u svim trgovinama. Poznato je da se u Konzumu i Studencu lagane plastične vrećica koje viđamo na odjelima voća i povrća naplaćuju jedan cent po komadu.

Kako će na blagajni znati da je vrećica od kuće?

Ono što me interesira, a nadam se da znate odgovor, je pitanje što ako od kuće ponesem plastične vrećice kojih imam na desetine od dosadašnjih kupnji. Kako će blagajnica na blagajni znati je li vrećica donesena ili uzeta u prodavaonici i stoga treba biti naplaćena?, upitao je čitatelj.

“Od 1. siječnja 2025. stupio je na snagu novi pravilnik kojim su obuhvaćene i male, lagane vrećice koje smo koristili za voće i povrće. Odgovor na postavljeno pitanje najbolje može dati trgovac, jer se njemu potrošač mora javiti i prijaviti stvari za koje nema račun, a nalaze se u redovnoj prodaji trgovca. Potrošač može koristiti kvalitetnije vrećice umjesto tankih jednokratnih vrećica”, odgovorili su iz Potrošačkog centra Rijeka, piše Mirovina.hr.

S prvim danom ove godine, Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPE) Hrvatska elektroprivreda (HEP) u obvezi su obračunavati nove tarife na prijenos i distribuciju električne energije zbog kojih će biti za oko 3,7 posto veći računi za struju koju plaćaju građani.

Nove tarife za prijenos i distribuciju električne energije veće su za 12 posto od tarifa koje su vrijedile do kraja prošle godine. “Ukupan prosječni račun kućanstva, na godišnjoj će se razini povećati 3,7 posto u odnosu na sadašnji račun, odnosno oko 10 posto u odnosu na razdoblje prije 1. studenog 2024. Konkretno, za kućanstvo s potrošnjom od 3.000 kWh, ukupno povećanje iznosit će manje od 4 eura mjesečno”, pišu Energetici-net iz HEP-a.

Odluku o novim tarifama za prijenos i distribuciju električne energije donijela je početkom prosinca prošle godine Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Poskupljenje spomenutih tarifa nadovezuje se na raniju odluku Vlade da se HEP-u, u sklopu novog energetskog paketa pomoći građanima i dijelu pravnih osoba, odobri poskupljenje od deset posto u dva obroka, od kojih je prvi nastupio s 1.studenoga prošle godine u visini 6,5 posto. To je, kada se doda rast “mrežarine”, ukupno poskupljenje od – 10,2 posto, prenosi Jutarnji list.

Iz povećanih mrežarina i HOPS i HEP bi trebali ispuniti investicijske planove obnove i proširenja mreže što je postao imperativ nakon ekspanzije solarnih elektrana i vjetroparkova u proteklih nekoliko godina. Prema odluci HERA-e, HOPS je postavio svoj zahtjev za nove iznose tarifa, no odbijen je.

Vlada je poskupljenje struje jesenas odobrila kako HEP ne bi ponovo došao u financijsku situaciju iz 2022. koja je iziskivala dokapitalizaciju i novo zaduživanje kompanije. Banski dvori su objavili izračun prema kojem bi kućanstvo s potrošnjom od 3000 kilovatsati primjenom tržišnih cijena plaćalo 584 eura računa, a s Vladinim ograničavanjem poskupljenja plaćati će 482 eura.