magazin
Koje je najplaćenije zanimanje na svijetu: Najbolji odnos plaće i uloženog rada
Ako je rad stvorio čovjeka, što je onda lijenčina u uredu? To je najplaćenija profesija na svijetu. Koliko god zabušanti bili plaćeni, preplaćeni su jer ne rade gotovo ništa. A ponekad su jako dobro plaćeni da se ne miješaju u svoj posao. Zabušanti “od karijere” iznimno su socijalno inteligentni, no najveće zasluge za to što opstaju, pa čak i napreduju na poslu nauštrb onih koji zapravo rade – pripada menadžmentu.
Kod nas se javnom sektoru najviše spočitava da tijekom radnog vremena obavlja razne privatne poslove, kupuje na tržnici, kuha zimnicu ili honorarno radi za drugu tvrtku, daje savjete ni za što i izmišlja fantomske i dobro plaćene poslove. Naprotiv, sagorijevanje na poslu postalo je praktički sinonim za rad u privatnim tvrtkama.
Kako mogu izgledati svjetski standardi, o kojima se ovdje šuti, vrlo zorno dočarava knjiga “Živi mrtvaci” Davida Bolchovera, koja je postala svjetski bestseler.
Ovaj britanski poslovni savjetnik i pisac tvrdi da u današnjem korporativnom svijetu postoje stotine tisuća ljudi koji godinama provode u svojim uredima ne radeći praktički ništa. Provlače se kroz pukotine u ogromnim sustavima velikih kompanija, kojima se loše i neučinkovito upravlja.
Ono što je najzanimljivije u ovoj knjizi je to što se dobrim dijelom temelji na iskustvu samog autora.
Kaže da se nakon završenog fakulteta zaposlio u jednoj maloj osiguravajućoj kući, gdje su svi jako puno radili, te je zato počeo tražiti posao u velikim tvrtkama.
“Pokazalo se da u velikim tvrtkama mogu jako malo raditi, za puno bolju plaću”, navodi Bolchover.
Poslodavci zaboravili na mene
Posebno ističe primjer velike korporacije, gdje je prvih godinu dana radio najviše nekoliko sati tjedno.
U početku mu se svidjelo, ali kasnije mu je počelo dosaditi. Otišao je svom nadređenom s pričom da bi želio napredovati i više doprinijeti tvrtki, pitajući ga želi li tvrtka platiti njegov MBA studij?
Poslodavci su prihvatili njegov prijedlog, uz dogovor da mu nakon dodatnog stručnog osposobljavanja dodijele novo radno mjesto na kojem će moći primijeniti stečeno znanje.
“Pred kraj mog usavršavanja pozvali su me direktori nekoliko odjela u tvrtki na razgovor, ali sve je završilo samo na priči. Mjesecima nisam radio doslovno ništa i shvatio sam da su me poslodavci zaboravili. Čitao sam knjige, išao u kino, ručao s prijateljima, putovao po Europi i posjećivao nogometne utakmice jer jako volim nogomet. Zaista sam uživao, ali moja obitelj i bliski prijatelji bili su manje oduševljeni i uvjerili su me da potražim drugi posao,” kaže Bolchover.
Napokon, nakon tri godine dobro plaćenog nerada, i sam je shvatio da takva idila ne može trajati vječno.
“Moglo bi se reći da je to bio najbolji poslodavac kojeg sam ikada imao, ali kad se objektivno pogleda, jasno je da ovakvi slučajevi svima nanose golemu štetu”, zaključuje Britanac koji sada radi za sebe tako što savjetuje menadžere kako da izbace lijenčine iz ureda, piše poslovne knjige i naravno – one o nogometu.
“Kao da sam cijelo vrijeme na odmoru”
Njegovo iskustvo nije iznimka, što potvrđuju i druga istraživanja, poput onog koje je proveo Joseph Fuller, profesor menadžmenta na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Harvard.
Fuller je nekoliko godina proučavao fenomen “plaćenih besposličara” u multinacionalkama diljem svijeta i došao do zaključka da je on zapanjujuće rasprostranjen.
Profesor navodi primjer zaposlenika koji održava informatički sustav u velikoj automobilskoj tvrtki i koji radi samo nekoliko sati tjedno. On to može jer nitko ne razumije njegov posao i praktički svima nije bitno što i koliko stvarno radi, sve dok sustav do kojeg mu je stalo funkcionira. Zato tijekom radnog vremena ima dovoljno vremena za druženje s djecom, planinarenje, plivanje, igranje video igrica i gledanje serija.
“Kao da sam cijelo vrijeme na odmoru i samo ga povremeno moram prekinuti da nešto obavim”, opisuje ovaj IT stručnjak.
Neradnik možete biti i u velikim tehnološkim tvrtkama, ako ste te sreće da vas angažiraju na nekom razvojnom projektu, gdje često ima puno praznog hoda jer nije baš jasno koja je čija uloga u tome, a ni gdje se trenutačno tko od inovativnih genijalaca nalazi. U jednom trenutku su u Africi, pa u Aziji, pa skoknu do Europe, a sve u svrhu istraživačkog rada na projektu.
Fuller opisuje i ispovijest političkog analitičara u konzultantskoj tvrtki, koji priznaje da na poslu ima toliko vremena da ga ispunjava sviranjem violine. Budući da jako voli glazbu, počeo je razmišljati o tome da tijekom radnog vremena nauči svirati neki drugi instrument, no u izboru ga koči to što ne smije biti nespretna osoba, jer inače kako će to dovesti do ured? Ni njegovi kolege iz istog odjela ne ubijaju se od posla, zahvaljujući tome što i njihovi nadređeni rijetko dolaze na posao.
Urođeni talent za odugovlačenje
Psiholozi tvrde da ne treba podcjenjivati lijenčine na poslu, odnosno da se radi o ljudima koji su izrazito obdareni socijalnom inteligencijom, doduše isključivo za vlastitu korist, a na štetu drugih. Puni su vještina koje niti jedan poslodavac ne traži, uključujući i sposobnost da prevare i najsofisticiraniju umjetnu inteligenciju za regrutiranje kadrova u koje su tvrtke uložile ogromne svote novca kako bi se obranile od nepodobnih radnika.
Talentirana lijenčina nastoji se uključiti u sve nove projekte, ali samo na razini “korisnih ideja”. Mukotrpnu provedbu prepušta drugima, jer je uvijek “ukrštan” između mnoštva projekata, vječito je zatrpan sastancima, pripremama za sastanke i sastancima na kojima se sklapaju zaključci upravo održanog sastanka. S ekrana njegovog računala neprestano blješte komplicirane tablice, kad mu netko od kolega pokuša “ugurati” konkretan posao, on odmah trči rješavati iznenadnu “kriznu situaciju” i gnjavi sve svojim mailovima u gluho doba noći, ne bi li to pokazalo da “više ne zna gdje bi od posla”.
Ovu i slične fraze ponavlja iz dana u dan, ali nekako uvijek nađe vremena za višesatno druženje uz aparat za kavu ili u restoranu tvrtke, gdje s drugima “neformalno” razmjenjuje informacije dokle su stigli “zajednički” projekt. Ne propušta se raspitati o zdravlju svojih kolega i kako mu ide privatni život, jer se u hladnom korporativnom svijetu predstavlja kao osjetljivo biće koje istinski brine za ljude. No, njegov najveći talent je da zasluge za tuđe rezultate, s puno šarma i “skromnosti”, pripisuje sebi tamo gdje je najpotrebnije – svojim nadređenima.
Upravo u tom grmu leži zec, odnosno u upravljanju, tvrdi Gleb Tsipurski iz konzultantske tvrtke Disaster Avoidance Experts.
Loše postavljen sustav i direktori koji ne rade svoj posao kako treba najodgovorniji su za to što lijenčine opstaju u tvrtkama i kada dolazi do masovnih otpuštanja, pa čak i napredovanja na račun onih koji zapravo rade.
Američki stručnjak za prevenciju katastrofa upozorava da u SAD-u, koji se diči zemljom radoholičara, produktivnost već godinama opada.
Njegov izračun pokazuje da se u tvrtki sa 100 zaposlenih i prosječnom plaćom od 60.000 dolara godišnje, ako je petina zaposlenih neproduktivno 20 posto radnog vremena, “u jednoj godini u vodu baci 240.000 dolara”, a sa skrivenim troškovima, taj gubitak može doseći gotovo milijun dolara.
Magazin
Šest primjera ponašanja majki i očeva koji se smatraju dobrim roditeljima
Biti dobar roditelj jedan je od ciljeva mnogim majkama i očevima. Oni svojim primjerom i savjetima žele odgojiti ljude na koje će se ponositi, ne samo zbog njihova uspjeha, već zbog toga kakvi su odrasli ljudi izrasli. Baš kao i djeca, roditelji neprestano uče, razvijaju se i prilagođavaju.
Iz portala The Times of India izdvojili su šest primjera ponašanja roditelja koji su prava definicija dobrog roditeljstva. Rezultat “dobrog” roditeljstva često se vidi na sretnoj, dobroj i uspješnoj djeci koja su imala pravu podršku i roditelje kojima su se mogla obratiti za pomoć i savjet.
Uključivanje u život djeteta
Sudjelujte u životu svog djeteta. Biti pažljiv roditelj zahtijeva trud i vrijeme te često od roditelja zahtijeva preispitivanje i reorganizaciju svojih prioriteta. To često podrazumijeva stavljanje potreba djeteta ispred vlastitih želja. Psiholozi savjetuju: “Budite prisutni i fizički i mentalno. Sudjelovanje ne znači obavljanje ili popravljanje djetetovih zadaća.”
Pratite razvoj djeteta
Budite u tijeku s razvojem svog djeteta koje svakim danom sve više odrasta. Razmislite o tome kako se ponašanje djeteta mijenja s godinama. Ista želja za neovisnošću koja tjera vaše trogodišnje dijete da stalno govori “ne”, motivira ga i da nauči koristiti toalet. Vaše trinaestogodišnje dijete možda je za večerom prkosno upravo zbog intelektualnog razvoja koji ga čini znatiželjnim i zainteresiranim u školi, prenosi The Times of India.
Prihvatite svoju djecu u potpunosti kakva jesu
Dijete se osjeća sigurno kada je prihvaćeno bezuvjetno. To se svodi na jednu ključnu lekciju koju trebamo prenijeti djeci: “Volim te jer si moje dijete, a ne zbog onoga što radiš ili postižeš.” Naša ljubav i privrženost ne bi trebale ovisiti o njihovim postignućima, ponašanju ili ocjenama.
Stvorite okolinu u kojoj će sigurno i sretno odrastati
Ako već imate dijete, sve što trebate učiniti jest osigurati poticajnu, podržavajuću i stimulativnu okolinu. Zapravo, ne morate ništa posebno učiti. Vrijeme učenja dolazi s djetetom. Djeca možda ne razumiju što je dobro, što je opasno i slične koncepte.
“Kao roditelj, imate uvid u svijet oko sebe koji njima nedostaje. Ako vidite da idu prema opasnosti, usmjerite ih. Inače, djeca često znaju živjeti sretnije od nas. Učite od njih”, piše The Times of India.
Pokažite zahvalnost
Izražavanjem zahvalnosti, dijete se osjeća važno. Jedan od najsnažnijih poticaja za moralno djelovanje je zahvalnost. Djeca će biti sklonija dobro se ponašati ako ih “uhvatimo” u dobrom djelu i pokažemo im koliko to cijenimo. Na primjer, možete reći: “Hvala što si mi pomogao s mlađim bratom.” Pisanje kratke poruke ohrabrenja još je jedan način da pokažete koliko cijenite svoje dijete.
Postavite jasne granice i prezentirajte posljedice
Kako piše The Times of India, djeca napreduju kada imaju jasno postavljene granice. Uspostavljanje jasnih pravila i posljedica ima snažan utjecaj na njihovo ponašanje i način na koji reagiraju na različite situacije. Granice, također, pružaju strukturu njihovoj rutini te pomažu djeci da se osjećaju sigurno i ugodno. Osim toga, granice ih uče razlikovati ispravno od pogrešnog.
Magazin
Studija: Ispijanje kave ujutro ima više prednosti od drugih doba dana
Jutarnje ispijanje kave moglo bi imati više zdravstvenih koristi od konzumacije napitka tijekom dana, prema novom istraživanju, piše u srijedu njemačka agencija DPA.
Istraživači su htjeli vidjeti utječe li doba dana u kojem ljudi ispijaju kavu na njihovo zdravlje. Proučavali su više od 40.000 odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama u sklopu dugoročnih studija koje se bave zdravljem, prehranom i životnim stilom.
Otkrili su dva različita uzorka ispijanja kave: oni koji kavu piju prijepodne i oni koji je piju tijekom cijelog dana. Više od trećine (36 posto) sudionika kavu je ispijalo ujutro, a 14 posto njih tijekom cijelog dana.
Tim istraživača predvođen stručnjacima sa Sveučilišta Tulane u SAD-u promatrao je sudionike gotovo deset godina. Tijekom daljnjeg praćenja, umrlo je 4295 sudionika. Uzevši u obzir razne čimbenike, istraživači su ustanovili da su osobe koje su kavu pile ujutro imale 16 posto manje šanse da umru od onih koji kavu nisu pili uopće. Također, imale su 31 posto manje šanse da umru od srčane bolesti.
Za osobe koje su tijekom cijelog dana pile kavu, nije bilo smanjenja rizika u usporedbi s onima koji nisu pili kavu.
“Ispijanje kave ujutro možda je snažnije povezano s nižim rizikom od smrtnosti nego ispijanje kave kasnije tijekom dana”, napisali su istraživači u časopisu European Heart Journal.
Nije važno samo pijemo li kavu i koliko, već i doba dana kada je pijemo
Glavni autor studije, Lu Qi sa Sveučilišta Tulane, rekao je: “Dosadašnje istraživanje upućuje na to da ispijanje kave ne povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila, a čini se da i smanjuje rizik od nekih kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2.”
“S obzirom na učinke koje kofein ima na naša tijela, željeli smo vidjeti utječe li doba dana kada pijemo kavu na zdravlje srca.”
“Naši nalazi upućuju na to da nije važno samo pijete li kavu i koliko, već i doba dana kada je pijete. U pravilu, ne dajemo savjete o tajmingu u našim preporukama za dijetu, no možda bismo to trebali razmotriti u budućnosti”, dodao je.
Naglasio je da ovo istraživanje ne otkriva zašto ispijanje kave smanjuje rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti.
“Moguće objašnjenje jest da bi konzumacija kave poslijepodne mogla poremetiti cirkadijani ritam i razine hormona poput melatonina. To pak dovodi do promjena u kardiovaskularnim rizičnim čimbenicima, poput upala i krvnog tlaka.”
Magazin
Čaša mlijeka dnevno smanjuje rizik od jedne vrste raka za gotovo petinu
Konzumiranje čaše mlijeka dnevno smanjuje rizik od razvoja raka crijeva za gotovo petinu, pokazala je dosad najveća provedena studija ovog tipa. Istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu kažu da su pronašli dosad najjači dokaz o tomu da kalcij štiti od razvoja ove smrtonosne bolesti. Tim je otkrio i da svakodnevno konzumiranje čaše vina povećava rizik od razvoja raka crijeva za 15 posto.
Stručnjaci koji su proveli studiju podsjećaju da bi ljudi trebali voditi računa o uravnoteženoj prehrani, održavati zdravu tjelesnu težinu i, ako puše, trebali bi prestati – sve to kako bi smanjili rizik od razvoja raka crijeva. Od te bolesti u Velikoj Britaniji svake godine oboli 44.000 ljudi.
Rezultati njihova istraživanja ukazuju na to da će svakoj dvadesetoj ženi i svakom sedamnaestom muškarcu u Velikoj Britaniji tijekom života biti dijagnosticiran rak crijeva.
Više od polovine takvih slučajeva moguće je spriječiti. Znanstvenici tvrde da ih je 13 posto prouzročeno konzumiranjem mesnih prerađevina, a 11 posto prekomjernom težinom i pretilošću.
Najnovije istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Communications, proučavalo je 97 prehrambenih čimbenika i njihov utjecaj na rizik od razvoja raka crijeva među 542.778 žena koje su sudjelovale u studiji o zdravlju žena u svijetu koja se provodi pod nazivom Million Women Study. Riječ je o jednoj od najvećih prospektivnih studija o zdravlju žena u svijetu. U njoj je u razdoblju od 1996. do 2001. uključeno više od 1,3 milijuna žena iz Ujedinjenog Kraljevstva i od tada se vodi evidencija o zdravstvenim ishodima. Studija je započeta s ciljem dobivanja pouzdanih informacija o rizicima povezanim s različitim vrstama hormonske terapije u menopauzi, no svrha joj je pružiti informacije o učincima brojnih drugih faktora koji bi mogli utjecati na zdravlje žena s povećanjem njihove životne dobi.
Za vrijeme praćenja u trajanju od gotovo 17 godina u 12.251 žene razvio se rak crijeva, pri čemu su manjak kalcija i konzumiranje alkohola imali najsnažniji učinak na razvoj promjena povezanih s razvojem raka crijeva u odnosu na sve ostale proučavane prehrambene faktore.
Znanstvenici su ustanovili da je prosječno dodatnih 300 mg kalcija dnevno, što odgovara velikoj čaši mlijeka od 240 ml ili nekoliko čašica jogurta, rezultiralo 17-postotnim smanjenjem od opasnosti od razvoja raka crijeva.
Studija je otkrila i da kalcij slično djeluje na sprečavanje razvoja raka crijeva bez obzira na to konzumira li se iz mliječnih ili nemliječnih izvora, što ukazuje na to da je glavni faktor smanjenja rizika upravo – kalcij. U studiji se nije ispitivao učinak suplemenata kalcija.
Istraživači kažu da je u obzir uzeta konzumacija kalcija iz mlijeka (uključujući i onog dodanog u čaj i kavu), kalcija iz jogurta, povrća i ostalih izvora, no povezanost s proizvodima od sira i sladoledom nije jasno navedena u studiji. Ipak tvrde da ne postoji poseban razlog zbog kojega se u obzir na bi uzeli i proizvodi od sira, kao i sladoled. Možda sudionici studije jednostavno nisu konzumirali veće količine ni jedne ni druge namirnice.
Istraživači su su otkrili i to da 20 grama alkohola dnevno (što je jednako srednje velikoj čaši vina ili količini od pola litre piva) povećava rizik od razvoja raka crijeva za 15 posto.
Studijom su potvrđeni i otprije poznati podaci po kojima mesne prerađevine i crveno meso povećavaju rizik od razvoja raka crijeva, preciznije, konzumiranje 30 g tih namirnica dnevno povezano je s povećanjem rizika od 8 posto.
Voditeljica studije, dr. Keren Papier, rekla je da treba provesti dodatna istraživanja, ali je istaknula da je “riječ o najopsežnijoj ikada dosad provedenoj pojedinačnoj studiji o odnosu između prehrane i razvoja raka crijeva koja ističe zaštitnu ulogu kalcija u potencijalnom razvoju ove bolesti.”
Istraživači tvrde da bi zaštitna uloga kalcija mogla biti povezana sa sposobnošću ovoga najzastupljenijeg minerala u ljudskom organizmu da se veže za žučnu kiselinu i slobodne masne kiseline u jednome dijelu crijeva, smanjujući na taj način njihov učinak na poticanje razvoja raka.
I eksperimentalni rad na štakorima pokazao je da više razine kalcija u prehrani mogu pridonijeti zaštiti strukture crijeva, kažu znanstvenici s oksfordskog sveučilišta.
Tvrde kako nema razloga da i muškarci imaju istu korist od kalcija poput žena, s obzirom na to da su ranije provedene studije u kojima je sudjelovala i muška populacija pokazale sličan učinak mliječnih proizvoda na smanjenje rizika od raka crijeva.
-
Hrvatska2 dana prije
KRAJ BOŽIĆNIH BLAGDANA / Danas slavimo blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
MORATE U SPIZU? / Većina trgovačkih centara danas je zatvorena; u ponedjeljak ne radi nitko!
-
Hrvatska4 dana prije
Ovo je pet najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj: Vrh popisa neće nikoga iznenaditi
-
Hrvatska4 dana prije
Sve je više viroza, liječnici upozoravaju: Najviše dominiraju ove infekcije