Zdrava prehrana ključna je za zdravo tijelo – osobito kada je riječ o upravljanju težinom. Iako na metabolizam utječe niz različitih čimbenika, hrana koju konzumiramo također može igrati važnu ulogu. No, nije riječ samo o očitim krivcima poput čipsa i sladoleda; postoji nekoliko vrsta kruha na koje stručnjaci upozoravaju ako želimo zadržati vitak struk i brz metabolizam, uključujući i one koji bi nas mogli zavarati svojim izgledom.

Bijeli kruh je zloglasni krivac, a mnoge vrste višezrnatog kruha nisu bolje, tvrde nutricionistice. Evo na koje vrste kruha su upozorile.

Bijeli kruh
Bijeli kruh je ukusan i nezaobilazan u mnogim kuhinjama. Međutim, nutricionistica Lisa Richards tvrdi da je važno ograničiti unos ovog prerađenog ugljikohidrata ako pokušavamo smršaviti.

“Bijeli kruh sadrži rafinirane ugljikohidrate i nema vlakana ni drugih korisnih hranjivih tvari. Rafinirani ugljikohidrati izrazito su upalni i brzo se pretvaraju u šećer, uzrokujući nagli porast glukoze”, objasnila je za SheFinds. Sve te rafinirane komponente prepune su kalorija, ali tijelu ne treba puno energije da ih preradi, što s vremenom može ozbiljno utjecati na metabolizam.

Uz to, prerađena hrana poput bijelog kruha praktički nema nutritivnu vrijednost i neće nas dugo držati sitima što vjerojatno dovodi do prejedanja kasnije tijekom dana – a to, naravno, može ugroziti ciljeve mršavljenja.

Proizvodi od cjelovitih žitarica (poput višezrnatog kruha)
Većina ljudi već zna da je bijeli kruh najlošija opcija, ali to ne znači da smo sigurni ako u svoju košaricu dodamo višezrnati kruh. Na policama trgovina postoje mnogi kruhovi koji djeluju kao da su napravljeni od cjelovitih žitarica, ali zapravo mogu biti beskorisni za zdravlje.

“Višezrnati kruhovi tvrde da sadrže više vrsta žitarica. Ključno pitanje glasi: jesu li te žitarice cjelovite? Često su višezrnati kruhovi puni prerađenih verzija zobi, pšenice i ječma”, ističe nutricionistica i dijetetičarka Erin McCarthy.

Kao i bijeli kruh, konzumacija ovih prerađenih žitarica može uzrokovati skokove šećera i inzulina u krvi što dugoročno može negativno utjecati na metabolizam. Kako bismo bili sigurni da biramo zaista zdrav kruh, McCarthy savjetuje da biramo kruhove označene kao “100% cjelovite žitarice” ili “100% cjelovita pšenica”.

“Proizvodi od cjelovitih žitarica ne smiju biti navedeni kao obogaćeni jer cjelovite žitarice i dalje sadrže sve svoje hranjive tvari. Također, prirodno će imati više vlakana”, zaključila je McCarthy.

Novo istraživanje otkrilo je koje su najopasnije zemlje za posjetiti 2025. godine. Prema The Independentu, zemlje se procjenjuju na temelju niza faktora, uključujući sigurnost, medicinske rizike, klimatske promjene i mentalno zdravlje državljana, nudeći uvid u potencijalne prijetnje putnicima.

International SOS, globalna tvrtka za zdravstvene i sigurnosne usluge, dodjeljuje ocjene rizika koje odražavaju utjecaj razornih događaja kao što su sukobi, zarazne bolesti i ekstremni vremenski uvjeti. Razine rizika ocjenjuju se na ljestvici od “niskih” do “vrlo visokih” za medicinske rizike, i od “neznatnih” do “ekstremnih” za sigurnosne rizike.

Utjecale su geopolitičke napetosti
Sally Llewellyn, direktorica globalne sigurnosti u International SOS-u, naglasila je da su geopolitičke napetosti značajno utjecale na ocjene ove godine.

“Ni jednoj zemlji nije smanjena ocjena sigurnosnog rizika. Geopolitičke napetosti bile su najistaknutiji okidač, s promjenama u ocjenama rizika za lokacije poput Sudana i Libanona, gdje intenzitet i širenje sukoba sada utječu na više naseljenih centara i ukupna ocjena rizika je porasla”, rekla je Llewellyn.

Najopasnije zemlje za putovanja
Somalija, Sudan, Južni Sudan i Srednjoafrička Republika na vrhu su ljestvice najopasnijih zemalja zbog ekstremnih sigurnosnih rizika, prema karti koju je sastavio International SOS. Ostale zemlje označene kao izuzetno rizične su Jemen, Libija, Irak, Afganistan, Sirija i Ukrajina.

Zemlje s “visokim” sigurnosnim rizicima – jednu razinu ispod “ekstremnih”, uključuju Mali, Etiopiju, Nigeriju, Demokratsku Republiku Kongo, Pakistan, Mianmar, Papuu Novu Gvineju, Venezuelu, Haiti i Honduras. Studija je istaknula regije u kojima su sigurnosni rizici eskalirali tijekom 2024., uključujući sukobe u Sudanu, Libanonu, Izraelu i Mianmaru. Uočeno je da su se zone visokog ili ekstremnog rizika proširile u tim područjima zbog kontinuiranog nasilja.

Najsigurnije zemlje za putovanja
Ujedinjeno Kraljevstvo je, nasuprot tome, dobilo “nisku” ocjenu rizika u svim kategorijama osim mentalnog zdravlja, gdje je oko 15 posto stanovništva prijavilo probleme, što je drugi najviši rezultat na globalnoj razini.

Zemlje koje se smatraju najsigurnijima na svijetu iz perspektive sigurnosnog rizika uključuju Kanadu, Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolsku, Francusku, Maroko i Vijetnam.

Biti dobar roditelj jedan je od ciljeva mnogim majkama i očevima. Oni svojim primjerom i savjetima žele odgojiti ljude na koje će se ponositi, ne samo zbog njihova uspjeha, već zbog toga kakvi su odrasli ljudi izrasli. Baš kao i djeca, roditelji neprestano uče, razvijaju se i prilagođavaju.

Iz portala The Times of India izdvojili su šest primjera ponašanja roditelja koji su prava definicija dobrog roditeljstva. Rezultat “dobrog” roditeljstva često se vidi na sretnoj, dobroj i uspješnoj djeci koja su imala pravu podršku i roditelje kojima su se mogla obratiti za pomoć i savjet.

Uključivanje u život djeteta
Sudjelujte u životu svog djeteta. Biti pažljiv roditelj zahtijeva trud i vrijeme te često od roditelja zahtijeva preispitivanje i reorganizaciju svojih prioriteta. To često podrazumijeva stavljanje potreba djeteta ispred vlastitih želja. Psiholozi savjetuju: “Budite prisutni i fizički i mentalno. Sudjelovanje ne znači obavljanje ili popravljanje djetetovih zadaća.”

Pratite razvoj djeteta
Budite u tijeku s razvojem svog djeteta koje svakim danom sve više odrasta. Razmislite o tome kako se ponašanje djeteta mijenja s godinama. Ista želja za neovisnošću koja tjera vaše trogodišnje dijete da stalno govori “ne”, motivira ga i da nauči koristiti toalet. Vaše trinaestogodišnje dijete možda je za večerom prkosno upravo zbog intelektualnog razvoja koji ga čini znatiželjnim i zainteresiranim u školi, prenosi The Times of India.

Prihvatite svoju djecu u potpunosti kakva jesu
Dijete se osjeća sigurno kada je prihvaćeno bezuvjetno. To se svodi na jednu ključnu lekciju koju trebamo prenijeti djeci: “Volim te jer si moje dijete, a ne zbog onoga što radiš ili postižeš.” Naša ljubav i privrženost ne bi trebale ovisiti o njihovim postignućima, ponašanju ili ocjenama.

Stvorite okolinu u kojoj će sigurno i sretno odrastati
Ako već imate dijete, sve što trebate učiniti jest osigurati poticajnu, podržavajuću i stimulativnu okolinu. Zapravo, ne morate ništa posebno učiti. Vrijeme učenja dolazi s djetetom. Djeca možda ne razumiju što je dobro, što je opasno i slične koncepte.

“Kao roditelj, imate uvid u svijet oko sebe koji njima nedostaje. Ako vidite da idu prema opasnosti, usmjerite ih. Inače, djeca često znaju živjeti sretnije od nas. Učite od njih”, piše The Times of India.

Pokažite zahvalnost
Izražavanjem zahvalnosti, dijete se osjeća važno. Jedan od najsnažnijih poticaja za moralno djelovanje je zahvalnost. Djeca će biti sklonija dobro se ponašati ako ih “uhvatimo” u dobrom djelu i pokažemo im koliko to cijenimo. Na primjer, možete reći: “Hvala što si mi pomogao s mlađim bratom.” Pisanje kratke poruke ohrabrenja još je jedan način da pokažete koliko cijenite svoje dijete.

Postavite jasne granice i prezentirajte posljedice
Kako piše The Times of India, djeca napreduju kada imaju jasno postavljene granice. Uspostavljanje jasnih pravila i posljedica ima snažan utjecaj na njihovo ponašanje i način na koji reagiraju na različite situacije. Granice, također, pružaju strukturu njihovoj rutini te pomažu djeci da se osjećaju sigurno i ugodno. Osim toga, granice ih uče razlikovati ispravno od pogrešnog.