Hrvatska
Profesor već osam godina bilježi doslovno svaki trošak. Rezultati su fascinantni

Profesor je u jednoj školi u Slavonskom Brodu, a ima zanimljiv hobi: od početka 2017. godine u posebnu aplikaciju unosi svaki trošak koji ostvari njegovo kućanstvo, i tako već više od osam godina detaljno bilježi kako obitelj raspolaže svojim budžetom.
“Mnogi misle da sam čudak ili da je to neka vrsta maltretiranja. Ali meni to zaista nije nikakav problem, a dobro dođe. Evo, baš je neki dan doma bila nestašica sapuna pa sam išao provjeriti u aplikaciju kada sam ga posljednji put kupio. I otkrio da smo ga kupili nedavno, ali smo ga zametnuli”, kroz smijeh za Jutarnji.hr priča mi 41-godišnji Tomislav Aračić.
Unosi, naravno, u taj sustav i sve prihode, a ponosan je na to što je obitelj u osam godina uvijek u plusu, iako zarađuju prosječne hrvatske plaće, a imaju uz to i troje djece.
Zanimljivo, pojašnjava kako mu motivacija uopće nije bila štednja.
Ničega se nije odricao
“Ja jednostavno volim statistiku, i to me zabavlja. Ne trošim ništa manje zato što vodim podatke o svim troškovima – nisam se morao, primjerice, odreći kava, jer na njih nisam niti prije išao. Ne naručujem hranu jer kuhamo kod kuće, ovo mi više dođe kao neka zanimacija, a bude i korisno, jer mi aplikacija dopušta razne vrste izračuna pa mogu troškove pratiti prema različitim parametrima”, priča.
Razvrstao je i 20-ak glavnih kategorija prema kojima vodi troškove: to su hrana, režije, automobili, kultura, odjeća i obuća, kozmetika, zdravlje, darovi, po jednu kategoriju nosi svako dijete, zatim okućnica, tehnika, prijevoz, humanitarno, alati, održavanje kuće, rekreacija, pas, patke, turizam i ostalo.
“Dakle, čak i ako je u pitanju paketić žvaka, unosim ga u aplikaciju. Ne gnjavim ukućane s time, to je moj hobi, molim ih samo da mi daju sve račune, kako bih mogao unijeti troškove, i dalje s time više nemaju nikakve veze”, kaže Aračić.
Najveći dio budžeta, logično, u prosjeku im odlazi na hranu, izuzev nekih godina kada su imali izvanredne troškove ili neke veće investicije.
Najgori skok bio 2022.
Gledajući prema godinama, zanimljivo je pratiti kako je, kad je u pitanju hrana, izgledala inflacija u obitelji Aračić.
Kad je počeo voditi troškove, obitelj je u cijeloj godini na hranu potrošila 1700 eura, godinu kasnije trošak je narastao na dvije tisuće, a 2019. taj se iznos popeo na 2215 eura.
Već sljedeću godinu na hranu troše 2790 eura, u 2021. penje se na 2839, a najgori je skok u 2022. godini, kad trošak hrane iznosi 3845 eura.
Doduše, iznosi se ne mijenjaju isključivo zbog inflacije, nego i kako dolaze djeca, a 2023. godinu završili su čak s kojim eurom troška manje u odnosu na godinu ranije.
Prošla godina, logično, bila je najskuplja – na hranu je utrošeno 4244 eura, dva i pol puta više nego prije osam godina, s time da su u tom razdoblju ipak porasli i prihodi, no brojne su namirnice poskupjele 100 i više posto.
Aračića su pitali je li takvo strukturirano vođenje troškova recept za sve one koji ne znaju s novcem – kako bi možda osvijestili svoje troškove, organiziranije pristupili pitanju osobnih financija, shvatili kako novcem trebaju upravljati, umjesto da im samo prolazi kroz ruke.
Ne razumiju odnose valuta
Kaže da bi to u teoriji i moglo biti tako, ali i kako ne vjeruje da bi u praksi postiglo uspjeh.
“Ljudi koji ne znaju s novcem zapravo nemaju interesa voditi računa o novcu, pa ne vjerujem da bi imali volje bilježiti i paziti na svoje troškove. Tijekom godina shvatio sam da ljudi zapravo uopće ne razumiju financije, a dodatno ih je onda zbunio i prelazak na euro, pa više ne razumiju ni odnose između valuta, niti mogu shvatiti koliko je što poskupjelo”, kaže surovu istinu.
Pored aplikacije za vođenje ukupnih troškova, Aračić ima još jednu, u kojoj zasebno vodi troškove automobila i goriva.
I u njoj je pronašao neke zanimljivosti – tipa, da njegov stari automobil iz 1994. godine troši manje od novog iz 2013., a bolji je i kad ga usporedi s današnjim hibridnim modelima, što mu ukazuje kako je cijela priča o održivijim vrstama prijevoza u najmanju ruku malo nategnuta.
Kao i mnoga naša vjerovanja o štednji.
Hrvatska
Ministarstvo poslalo važno upozorenje: “Ne putujte u Srbiju ako nije nužno”

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je preporuke svim hrvatskim državljanima uoči prosvjeda koji se organizira u Srbiji.
“Zbog prosvjeda najavljenog u subotu, 15. ožujka 2025., svim hrvatskim državljanima koji se u petak, 14. ožujka, i na sam dan održavanja prosvjeda nađu u Beogradu, posebno se savjetuje izbjegavati prilazne pravce mjestima okupljanja i većim skupinama građana, ali i sama mjesta okupljanja uz smanjenje nepotrebnog kretanja po gradu prije, za i neposredno nakon prosvjeda.
Tijekom prosvjeda za očekivati je poremećaje u prometu kao i usmjeravanje prometa od strane policije na mjestima u blizini okupljanja i prometnim pravcima koji vode do mjesta okupljanja.
- Preporučuje se odgoda svih putovanja koja nisu nužna, oprez, praćenje aktualne situacije i detaljnije informiranje prije puta zbog zabilježenih neprimjerenih i neosnovanih postupanja tijela Republike Srbije prema hrvatskim državljanima.
- Hrvatskim državljanima savjetujemo izbjegavanje mjesta okupljanja većeg broja osoba.
- U slučaju potrebe, u svakom trenutku hrvatski državljani imaju pravo zatražiti kontakt s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Srbiji.
- Preporuka o nošenju maski u zatvorenim prostorima ostaje na snazi u zdravstvenim ustanovama.”
Hrvatska
Porezna uprava objavila vodič za nekretnine: Tko plaća, koliko iznosi, tko je izuzet od plaćanja…

Porezna uprava objavila je veliki vodič o porezu na nekretnine.
Porez na nekretnine utvrđuje se u skladu sa Zakonom o lokalnim porezima te odlukama o gradskim i općinskim porezima. Porez na nekretnine uveden je 1. siječnja 2025. kao zamjena za porez na kuće za odmor.
Što se smatra nekretninom za potrebe oporezivanja?
Nekretnina je:
- svaka stambena zgrada ili
- stambeni dio stambeno-poslovne zgrade ili
- stan te
- svaki drugi samostalni funkcionalni prostor namijenjen stanovanju
Što se ne smatra nekretninom?
Gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora te nekretnine za koje se, prema odluci o komunalnoj naknadi, određuje koeficijent namjene za proizvodni ili neproizvodni poslovni prostor.
Tko plaća porez na nekretnine?
Porez na nekretnine plaća:
- vlasnik nekretnine – pravna i fizička osoba (domaća/strana).
- korisnik nekretnine – ako je na njega obveza plaćanja komunalne naknade prenesena pisanim ugovorom, ako se nekretninom koristi bez pravne osnove ili ako se ne može utvrditi vlasnik.
Koliko iznosi porez na nekretnine?
- Porez se plaća godišnje u iznosu od 0,60 do 8,00 eura/m2 korisne površine nekretnine.
- Iznos poreza utvrđuje se ovisno o lokaciji nekretnine, a može se povećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine kao što su starost nekretnine ili prisutnost sadržaja (ali u tom slučaju ne može iznositi više od 8,00 eura/m2).
- Odluku o visini poreza donosi grad odnosno općina na čijem se području nalazi nekretnina.
Što treba napraviti?
Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nije dužan podnijeti porezni obveznik za nekretninu za koju plaća komunalnu naknadu.
Podatke koje porezni obveznik treba dostaviti nadležnomu poreznom tijelu do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na nekretnine jesu:
- promjena obračunske površine nekretnine
- promjena namjene nekretnine
- dokaz o iznajmljivanju nekretnine na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji nije prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine (najmodavac ili zakupodavac pravna osoba)
- dokaze koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine, a koji nisu poznati poreznom tijelu (navedeno u točkama 4.–8., niže u tekstu).
Koja su izuzeća od plaćanja poreza na nekretnine?
Porez na nekretnine ne plaća se na nekretnine:
- koje služe za stalno stanovanje
- koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje (najmanje 10 mjeseci)
- koje domaćinu određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost služe za stalno stanovanje
- kada je onemogućena stambena namjena nekretnine (npr., nekretnina je bez infrastrukture, bez krova, narušene statike i slično)
- kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda
- javne namjene i nekretnine namijenjene institucionalnom smještaju osoba
- koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao nekretnine namijenjene prodaji ako je od dana unosa u poslovne knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci
- preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja ako je od dana preuzimanja do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci
- u vlasništvu općine ili grada koje se nalaze na njihovu području
- u vlasništvu osoba koje se, prema odlukama gradova odnosno općina, smatraju socijalno ugroženim građanima.
Kome se trebamo obratiti?
Za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine obratite se nadležnomu poreznom tijelu – gradu odnosno općini na čijem se području nalazi nekretnina ili nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Nadležno porezno tijelo definirano je prema odlukama gradova odnosno općina koje su dostupne u dijelu Regulativa/Propisi.
Važno!U općinama i gradovima koji dosad nisu imali porez na kuće za odmor i ne donesu odluku o visini poreza na nekretnine porez na nekretnine iznosi 0,60 eura po metru četvornom.U gradovima odnosno općinama koji su u 2024. imali odluku o visini poreza na kuće za odmor, a ne donesu odluku o porezu na nekretnine, porez na nekretnine istog je iznosa kao dotadašnji porez na kuće za odmor. |
Hrvatska
Liječnici najavili prosvjed: “HZZO je odgovoran za raspad obiteljske medicine”

Obiteljski liječnici prosvjedovat će u subotu u središtu Zagreba protiv samovolje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za koji kažu da ih kontrolira i prijeti im sudom te poručuju da neće potpisati ugovore za ovu godinu koje im taj zavod jednostrano nameće.
“HZZO je odgovoran za raspad obiteljske medicine u Hrvatskoj i mora osigurati hitne pregovore o novim uvjetima rada!”, poručuje Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) čiji Izvršni odbor organizira prosvjed točno u podne ispred direkcije HZZO-a u Margaretskoj ulici.
KoHOM koji okuplja 1100 obiteljskih liječnika očekuje da će se na prosvjed odazvati liječnici iz svih krajeva Hrvatske, a nadaju se da će ih podržati srodne udruge i pacijenti.
Traže da postanu ravnopravni partneri u pregovaranju novih ugovora s HZZO-om, traže administrativno rasterećenje, trećeg člana tima (pored liječnika i jedne medicinske sestre) koji bi na sebe preuzeo dio administrativnog posla i traže manji broj pacijenata u timu.
Trenutačno je standardni broj pacijenata po timu 1700, a maksimalni 2125, rekla je Hini predsjednica KoHOM-a Zrinka Huđek Leskovar. Zahtjev je KoHOM-a da standardni broj pacijenata po timu ne prelazi 1500.
Iako su plaće rasle u obiteljskoj medicini, Huđek Leskovar kaže da se one kreću oko 2700 eura kod domskih liječnika s 15-ak godina staža. Što se tiče privatnih ugovornih liječnika, oni funkcioniraju kao obrtnici, moraju sve osigurati za pacijente, a uz to su i obveznici poreza na dohodak, objašnjava predsjednica KoHOM-a.
Mladi liječnici ne žele specijalizirati obiteljsku medicinu jer je administrativno preopterećena, financijski obezvrijeđena, stručno i javno podcijenjena i kontinuirano omalovažavana, smatraju u udruzi obiteljskih liječnika.
Uz to ih, kažu, HZZO stalno kontrolira za razliku od bolnica pa je 95 posto svih kontrola upravo u obiteljskoj medicini, u kojoj se dijele opomene i novčane kazne, a najavljene su i prijave prekršajnom sudu liječnika za kojega je HZZO samostalno odluči da je pacijentu pružio nešto što taj zavod misli da nije opravdano.
Traže ravnopravne pregovore o ključnim ugovornim stavkama
“Bolovanja, lijekovi, pomagala, kućne njege, putni nalozi, sanitetski prijevozi – sve što očekujete od svojeg liječnika – njega dovodi u opasnost sudskog prekršajnog procesa, a HZZO pere ruke i šalje liječnike na sud!”, ističe KoHOM.
Obiteljski liječnici s prosvjeda će poručiti da neće potpisati produženje ugovora koje im je jednostrano ponudio HZZO za ovu godinu te traže da se pokrenu ravnopravni pregovori o ključnim ugovornim stavkama.
Domske bi liječnike zastupao UPUZ (Udruga poslodavaca u zdravstvu), a privatne ugovorne liječnike zastupao bi KoHOM. Druga strana u pregovorima bio bi HZZO za kojega u KoHOM-u kažu da je sada “pravi vlasnik i upravitelj hrvatskog zdravstva”.
“Ministarstvo nema snage, ideje ni vizije, a Vlada ne uočava problem raspada temelja javnozdravstvenog sustava”, poručuje Koordinacija u facebook objavi putem koje poziva obiteljske liječnike iz svih krajeva Hrvatske da se odazovu na subotnji prosvjed.
U KoHOM-u tvrde da HZZO licemjerno naziva liječnike partnerima, dok sve odluke donosi jednostrano, u svoja četiri zida.
“Licemjerno se govori o ugovorima, a zapravo se radi o dekretima – potpiši, šuti, trpi i gledaj propasti u oči! Svi razgovori, konstruktivni prijedlozi i apeli za pomoć našli su se pred zidom nečinjenja, a nova opterećenja stižu – sve manjem broju liječnika dolaze i djeca zbog nedostatka primarnih pedijatara, a povećava se i broj strane radne snage.
Svi turisti usmjeravaju se u obiteljsku medicinu, a istovremeno je liječnika sve manje. Ne mogu se naći niti zamjene bolesnim i odsutnim liječnicima pa oni sve više trpe!”, neka su od upozorenja KoHOM-a uoči subotnjeg prosvjeda.
-
magazin1 tjedan prije
Čista je srijeda – počinje korizma. Što je zapravo blagdan Pepelnice?
-
magazin6 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
(VIDEO) Erlić otvorio TikTok kanal “100postoZadar” / Prva objava: Ante Ćurković kandidat za zamjenika gradonačelnika Zadra!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…