Svijet
Odluka je pala: Europska zemlja podiže ograničenje brzine na 150 km/h

Prva dionica na kojoj će vrijediti veće ograničenje brzine bit će dio češke autoceste D3 između Tábora i České Budějovica.
Češka Uprava za ceste i autoceste (ŘSD) trenutno provodi natječaj za dobavljača nove prometne signalizacije. Ugovor s odabranim ponuđačem trebao bi biti potpisan u ožujku ili travnju, a postavljanje znakova trajat će oko dva mjeseca. Očekuje se da će novi znakovi biti postavljeni krajem lipnja ili početkom srpnja, prenosi Metropolitan.si.
Brzina od 150 km/h neće uvijek biti dopuštena. Ograničenje će ovisiti o vremenskim uvjetima i gustoći prometa, što će biti prikazano fleksibilnom prometnom signalizacijom koja omogućuje brzu izmjenu informacija.
Direkcija za ceste i autoceste već proučava ostale dionice na kojima bi se moglo povećati ograničenje brzine. Među potencijalnim kandidatima su autocesta D1 između Přerova i Ostrave i D11 kod Hradec Královéa. Međutim, prvo će analizirati rezultate testa na D3 prije donošenja daljnjih odluka.
Češki ministar prometa Martin Kupka istaknuo je u razgovoru za češku televiziju ČT24 da će procijeniti kako javnost prihvaća veće ograničenje brzine i hoće li to utjecati na povećanje broja prometnih nesreća.
Uvođenje veće brzine na autocestama omogućile su zakonske izmjene iz 2023. Posljednja promjena brzine na češkim autocestama dogodila se 1997. godine, kada je ograničenje podignuto sa 120 km/h na 130 km/h.
Rezultati testa na autocesti D3 bit će ključni za buduće odluke o uvođenju većih brzina i na ostalim dionicama. Cilj ispitivanja je utvrditi je li viša granica kompatibilna sa sigurnošću i učinkovitošću cestovnog prometa.
Svijet
Evo koliku mirovinu možete očekivati u Njemačkoj ako samo radite mali posao

Bilo kao posao na odmoru za studente ili tijekom mirovine: mali-poslovi su popularni u Njemačkoj. Gotovo 16 posto svih poslova plaćeno je prema minimalnoj satnici koja je osnova za ograničenje mini poslova. Od 2025. godine minimalna plaća po satu iznosi 12,82 eura, pišu njemački mediji. Od 2025. godine onima koji rade mali posao je dopušteno zaraditi 556 eura mjesečno bez plaćanja poreza. Međutim, poslovi nisu u potpunosti oslobođeni poreza. Prema informacijama Njemačkog zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovinsko osiguranje općenito je obvezno za takvo zapošljavanje, piše fenix magazin.
Obvezno osiguranje i za male poslove
Kakav utjecaj to ima na mirovine? “Razdoblje zaposlenja na malom poslu koji podliježe obveznom osiguranju uzima se u obzir i u razdoblju čekanja za starosnu mirovinu i za invalidsku mirovinu”, objašnjava Njemačko mirovinsko osiguranje. Poslodavci obično plaćaju paušal za male poslove. Osigurana osoba sama mora platiti participaciju. Prema mirovinskom osiguranju, to je trenutno 20,02 eura mjesečno ako se posao plaća punih 556 eura.
Konkretan utjecaj na mjesečnu mirovinu ima i primanje od 556 eura. Svatko tko godinu dana u potpunosti iskoristi granicu prihoda za male poslove, kao umirovljenik dobiva 5 eura više mjesečno. Ako to ekstrapolirate na uobičajenih 45 godina rada, to iznosi 225 eura mjesečno koji su dostupni isključivo kroz mini-posao, pišu njemački mediji.
Mirovinski bodovi za male poslove: Ovoliko dobivaju radnici
No, bodovi zarade određuju i mirovinu. Svaki radnik prima godišnje mirovinske bodove na temelju svojih primanja. U tu svrhu koristi se prosječni godišnji prihod Nijemaca.
Tablica pokazuje kako će se kretati mirovinski bodovi u 2025. godini. Za ljude koji rade samo mini posao, to bi bilo oko 0,125 mirovinskih bodova godišnje. No, pri izračunu mirovine uzimaju se u obzir i razdoblja provedena u školovanju i odgoju djece.
Ako vam mirovina nije dovoljna, u mirovini možete raditi male poslove kako biste dodatno zaradili.
Iako su “mini-jobberi” općenito obavezni sklopiti osiguranje, postoji i mogućnost da budu oslobođeni te obveze. No, to je moguće samo unaprijed i ne može se promijeniti do isteka radnog odnosa.
Svijet
Razgovarali Xi i Putin

Kineski predsjednik Xi Jinping danas je u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom potvrdio “bezgranično” partnerstvo, izvijestili su kineski državni mediji na treću godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu. I dok dvojica čelnika razgovaraju telefonom, američki se predsjednik Donald Trump zalaže za što skoriji dogovor o okončanju ukrajinskog rata, što povećava izglede da bi upravo Washington mogao razdvojiti Xija i Putina i fokusirati se na natjecanje s drugom najvećom svjetskom ekonomijom.
No čini se da je svrha telefonskog razgovora bila onemogućiti takve izglede, s obzirom na to da su dvojica čelnika istaknula trajnost i “dugoročnu” prirodu svojega savezništva, koju karakterizira vlastita “unutarnja dinamika” na koju ne bi mogla utjecati nikakva “treća strana”. “Kinesko-ruski odnosi imaju snažnu unutarnju pokretačku snagu i jedinstvenu stratešku vrijednost te nisu usmjereni prema bilo kakvoj trećoj strani niti su pod njezinim utjecajem”, rekao je Xi, kako stoji u službenom tekstu koji su objavili kineski državni mediji.
“Razvojne strategije i vanjska politika Kine i Rusije dugoročne su”, istaknuo je Xi. Kina i Rusija su proglasile strateško partnerstvo “bez ograničenja” samo nekoliko dana prije nego što je Putin poslao više desetaka tisuća vojnika u Ukrajinu u veljači 2022.
U zadnjih deset godina Xi se s Putinom sastao više od 40 puta, a Putin posljednjih mjeseci Kinu naziva svojim “saveznikom”. Peking je odbio osuditi Moskvu zbog rata u Ukrajini, što je rezultiralo zategnutijim odnosima s Europom i Sjedinjenim Državama.
Svijet
Investicijska grupa gradi vodeću platformu za dostavu hrane u Europi

Multinacionalna investicijska grupa Prosus objavila je u ponedjeljak da namjerava kupiti Just Eat Takeaway.com kako bi izgradila vodeću digitalnu platformu za dostavu hrane u Europi. Prosus planira kupiti Just Eat TakeaWay za 4,1 milijardu eura u gotovini kupnjom dionica na amsterdamskoj burzi.
Ponudili su 20,30 eura po dionici i osigurali jednoglasnu podršku uprave i nadzornog odbora Just Eat Takeawaya.
Dogovor bi trebao biti zaključen krajem godine, izvijestili su.
Prosus već ima 28 posto udjela u vodećoj globalnoj tvrtki za dostavu hrane Delivery Hero, te četiri posto udjela u kineskoj kurirskoj tvrtki Meituan i 25 posto u indijskoj internetskoj tvrtki Swiggy. Njihov portfelj uključuje i Uber, Uber Eats, Deliveroo, Bolt te kompanije za dostavu namirnica Gorillas i Flink.
“Vrijednost svjetskog tržišta dostave hrane više je nego utrostručena od 2017. godine, premašivši 150 milijardi dolara”, stoji u izvješću na internetskoj stranici Prosusa.
Gotovo tri milijarde ljudi širom svijeta naručilo je lani dostavu obroka i namirnica putem interneta, a Azija je zadržala poziciju najvećeg tržišta s 1,84 milijarde korisnika tih usluga. Europa je na drugom mjestu s približno 355 milijuna, navode.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
TEŠKA PROMETNA U BILJANIMA / U bolnici preminula 31-godišnjakinja
-
magazin6 dana prije
Stavite lovorov list u limun i iznenadit ćete se što će vam se dogoditi u kući