Hrvatska
Kako do stana? Sve manje građana može dobiti kredit, a situacija će uskoro postati još gora

Nakon što je s kamatnom stopom od 2,89 posto na stambene kredite, znatno nižom od tržišnog prosjeka, izašla Hrvatska poštanska banka, sada je s novom ponudom stambenih kredita s kamatom od 2,85 posto istupila najveća banka u Hrvatskoj, Zagrebačka banka. Riječ je o akcijskoj ponudi koja je dostupna do 11. travnja ove godine. Efektivna stopa (EKS) iznosi 3,17 posto, a u Zabi kažu da su u ponudi i gotovinski krediti uz sniženu kamatnu stopu od 5,69 posto (EKS 5,85 posto) fiksno bez ugovaranja životnog osiguranja te 5,19 posto (EKS 6,67 posto) uz životno osiguranje otplate kredita.
“Cilj nam je podržati klijente u kupnji ili gradnji svog doma te im nudimo najnižu godišnju nominalnu kamatnu stopu na stambene kredite na tržištu. Ponudu mogu iskoristiti klijenti svih banaka za kupnju ili izgradnju nekretnine, kao i za refinanciranje postojećih stambenih kredita”, kažu u Zabi. Putem m-zabe
Omogućeno je i pokretanje ugovaranja gotovinskog kredita do 40 tisuća eura bez dolaska u poslovnicu putem m-zabe, a gotovinski kredit u iznosu do 15 tisuća eura moguće je u cijelosti realizirati putem m-zabe. Navode i reprezentativni primjer za stambeni kredit osiguran zalogom na stambenoj nekretnini: uz fiksnu kamatnu stopu od 2,85 posto godišnje, za cijelo razdoblje otplate kredita, rok otplate 30 godina, 360 mjesečnih anuiteta, otplatu u anuitetima s uključenim troškovima premija osiguranja nekretnine od požara i police osiguranja korisnika kredita od posljedice nesretnog slučaja te vođenje tekućeg računa, za kredit u iznosu od 70 tisuća eura EKS iznosi 3,17 posto, mjesečni anuitet 289,50 eura, a ukupni iznos koji klijent treba platiti je 107.952,91 eura.
Izgleda da je to sada najpovoljnija kamata na tržištu, uz onu HPB-ovu. Konkretno, Erste banka je na svojoj stranici kao povoljan oglasila stambeni kredit uz fiksnu stopu od 3,80 posto (EKS 4,38 posto), dostupan do 31. ožujka, dok OTP nudi fiksno od 3,69 do 4,09 posto. Na internetskoj stranici PBZ-a nudi se 4,08 posto, navodi Novi list. U skladu s očekivanjima, kamate na stambene kredite krenule su naniže, jer Europska središnja banka već je znatno snizila ključne stope te najavila i daljnja sniženja.
Međutim, banke u Hrvatskoj se, neovisno o kretanju cijene kapitala u europodručju, nalaze pred mogućim padom potražnje za stambenim kreditima, s obzirom na to da je sve manje građana uopće više kreditno sposobno.
Refinanciranje kredita
Jasno je onda da neke od njih kreću u bitku za još rijetke klijente koji uopće zadovoljavaju procjenu kreditne sposobnosti, i to prije nego na snagu stupe HNB-ove mjere.
I niže kamate doprinose priuštivosti, jer smanjuju ratu kredita i ukupni iznos koji se vraća, no premalo je to u odnosu na to kolike su cijene kvadrata, u uvjetima relativno niskih plaća koje prima većina građana. Isto tako, pokušavaju se sada i »preoteti« klijenti drugih banaka jer se poziva na refinanciranje već postojećih kredita i slično.
Cijene kvadrata stana i dalje su pak vrlo visoke, pogotovo u odnosu na plaće, a banke su u obvezi pratiti i životni minimum koji se naravno usklađuje s rastom inflacije.
Već samim time sve manje građana može uopće dobiti kredit, a uz to je Hrvatska narodna banka od 1. travnja najavila i strože kriterije za dobivanje kredita, što će dodatno onemogućiti dijelu klijenata da zadovolje te uvjete i dođu do stana.
Teško se na tržištu većih gradova može naći odmah useljiv stan, pogotovo u novogradnji, jeftiniji od primjerice 150 tisuća eura, osim onih jako male kvadrature, a za to ipak treba imati plaću veću od hrvatskog prosjeka, odnosno svakako veću od medijana, koji prema najnovijim podacima iznosi 1.162 eura. Polovica zaposlenih prima mjesečni dohodak niži od tog iznosa što im u startu umanjuje mogućnost podizanja stambenog kredita. S obzirom na cijene kvadrata, primjer od 70 tisuća eura izračuna ne čini se baš reprezentativan.
Imućniji nagrađeni
Nova pak HNB-ova pravila zahtijevat će i da omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite, dok omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Moći će se dakle dobiti kredit samo u visini 90 posto vrijednosti nekretnine, što znači da će trebati imati učešće u gotovini, a što je onda svakako dodatni “diskvalificirajući faktor” za mnoge. Pitanje je dakle tko će uopće moći biti kreditno sposoban da bi dobio kredit – pa i ovaj povoljniji, te riješio stambeno pitanje, a kamoli primjerice ostvario i neke pogodnosti iz repertoara Vladinih mjera poput povrata polovice iznosa PDV-a, ako kupi novogradnju, navodi Novi list.
Onaj tko bude mogao dići kredit – znači da je već među imućnijima u društvu, a onda će ga država nagraditi i povratom PDV-a. Vjerojatno će pak dio klijenata iskoristiti ovu mogućnost da podignu kredit bar do 1. travnja, jer će nakon toga biti još teže. Iako su zapravo HNB-ove mjere prvenstveno usmjerene prema smanjenju potrošačkog kreditiranja, pogodit će i stambeno. Vjerojatno će se stoga, do primjene mjera, kreditiranje u ovih mjesec i pol još i intenzivirati.
Hrvatska
HRVATSKA NA UDARU / Stiže veliko zahlađenje, evo gdje će biti najgore

Hrvatsku za vikend očekuje značajna promjena vremena koja će donijeti izraženo zahlađenje, jake vjetrove i mogućnost snijega, osobito u kopnenim krajevima. Prema prognozama meteorologa Državnog hidrometeorološkog zavoda, hladna fronta nadvladat će naše krajeve već u nedjelju, donoseći sa sobom prodor polarnog zraka koji će osjetno sniziti temperature.
Petak će još donijeti relativno stabilne vremenske uvjete. Bit će djelomično sunčano uz promjenjivu naoblaku, a ponegdje u unutrašnjosti i na jugu zemlje mogući su povremeni pljuskovi. Vjetar će u kontinentalnim predjelima biti slab do umjeren, većinom sjeveroistočnog smjera. Na Jadranu će tijekom noći i jutra podno Velebita puhati jaka bura, koja će popustiti tijekom dana, kada će prevladavati sjeverozapadni i jugozapadni vjetar. Najviše dnevne temperature kretat će se između 15 i 20 stupnjeva Celzijevih, dok će u Gorskoj Hrvatskoj biti nešto svježije.
Subota će započeti pretežno sunčanim vremenom, uz mogućnost umjerene naoblake u pojedinim krajevima. Temperature će biti usporedive s prethodnim danima ili čak blago više. No, već u drugom dijelu dana sjever zemlje očekuje naoblačenje, a navečer i tijekom noći stiže nova kiša. Vjetrovi će se pojačavati – na Jadranu će popodnevni sati donijeti jačanje sjeverozapadnjaka i zapadnjaka, dok će u unutrašnjosti navečer zapuhati jak, lokalno i olujan vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera.
Prava promjena nastupa u nedjelju. Očekuje se vrlo nestabilno i znatno hladnije vrijeme, uz izraženije oborine. Kiša će povremeno padati, najviše u Dalmaciji, dok bi u unutrašnjosti moglo doći i do snježnih oborina, osobito prema večernjim satima i na istoku zemlje. Snažan sjeverni i sjeveroistočni vjetar dodatno će pojačati osjećaj hladnoće, a uz obalu će bura povremeno dosezati i olujne udare.
U ponedjeljak se očekuje smirivanje vremena na Jadranu, uz pretežno sunčane uvjete, dok će u unutrašnjosti i dalje biti više oblaka te mogućnosti snijega, posebno u obliku kratkotrajnih pljuskova. Vjetar će ostati umjeren do jak, a bura će i dalje dominirati obalom. Jutra će biti osjetno hladnija, a u kopnenim predjelima mogući su i prvi mrazovi.
Prema podacima Istrameta, u drugom dijelu vikenda nad naše područje nadvire iznimno hladna zračna masa polarnog podrijetla. Ova masa, u usporedbi s dugogodišnjim prosjecima, nosi ekstremno niske temperature za travanj – i do 15 stupnjeva niže od uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine. Na visini od 850 hPa, što odgovara približno 1500 metara nadmorske visine, temperature bi mogle biti niže čak i od prosjeka za siječanj.
Ovakav scenarij nosi ozbiljan rizik za poljoprivredu. Voćari i pčelari posebno su ugroženi, jer se očekuje da će temperaturni pad u nedjelju donijeti razliku i do 16 stupnjeva u odnosu na prethodni dan. Najveće zahladnjenje prognozira se u kontinentalnim dijelovima zemlje, gdje bi uz oborine lokalno mogao pasti i snijeg.
Prizemni mraz bit će česta pojava, a točne vrijednosti temperature zraka na dva metra visine ovisit će o nizu čimbenika, uključujući konfiguraciju terena, prisutnost oblaka i brzinu vjetra. Hladnoća će se zadržati i u prvoj polovici sljedećeg tjedna, a rizik od šteta uzrokovanih mrazom potrajat će najmanje tri dana.
Hrvatska
Sindikati objavili koliko je zaposlenika sudjelovalo u štrajku i najavili nove aktivnosti

Sindikati koji organiziraju cirkularni štrajk u obrazovanju i visokom školstvu izvijestili su u srijedu kako očekuju veliki odaziv na sutrašnji štrajk u pet slavonskih županija te najavili nove aktivnosti nakon Uskrsnih blagdana, uključujući i mogućnost višednevnog štrajka.
Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić rekao je na konferenciji za novinare kako je ugodno iznenađen odazivom na štrajk u četiri dalmatinske županije, u kojem je sudjelovalo 7200 članova i nečlanova sindikata.
U pet slavonskih županija djelujemo u 189 od ukupno 253 ustanove, a već sada vidimo da će se štrajkati u svim ustanovama u kojima djeluje naš sindikat, kao i tamo gdje ne djeluje ili smo zastupljeni s jednim ili dva člana, ustvrdio je Stipić.
Reagirajući na izjavu premijera Andreja Plenkovića da štrajk u obrazovanju nije primjeren jer su im jako povećane plaće glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin upozorio je na “dva eklatantno nezakonita štrajka sudaca”, koje je Vlada nagradila povećanjem plaća za 25 posto.
Je li primjereno da početna plaća općinskog suca početnika bude veća od najviše plaće u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, upitao je Kroflin dodajući kako o tome je li štrajk primjeren najbolje govori broj ljudi koji se odazivaju na štrajk, bez obzira na Vladino plašenje neplaćanjem dnevnica.
Naš resorni ministar, kada se trebao “laktariti” za poziciju naših koeficijenata i boriti se za naš sustav, taj posao nije radio već ga je prespavao, a zaposlenima u znanosti i visokom obrazovanju dosta je da budu “zadnja rupa na svirali,” rekao je Kroflin.
Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija ocijenio je kako je ministar Radovan Fuchs postao “baba-roga” obrazovnog sustava, kojeg ne razumije, za kojeg nema empatiju i iz kojeg je odavno trebao otići.
Govreći o jučerašnjom štrajku u srednjim škoama u četiri dalmatinske županije, Turalija je kazao kako tamo njegov sindikat ima 89 podružnica, od kojih je štrajkalo 85.
Od 5128 zaposlenih u 85 škola imamo 2405 članova, a štrajkalo je njih 79,63 posto. Po našoj evidenciji, u štrajku je sudjelovalo i 1075 djelatnika koji nisu članovi sindikata, pa dolazimo do broja od ukupno 2990 osoba, koje su sudjelovale u štrajku, rekao je Turalija.
Najavio je da će sindikati odraditi cirkularne štrajkove do Uskrsa, nakon čega će nastaviti s akcijama, a ako bude trebalo organizirat će i višednevni štrajk.
Hrvatska
Stručnjak za sigurnost o Thompsonovom koncertu u Zagrebu: “Bilo bi lakše da su dva ili tri termina”

Podatak da je u manje od 24 sata prodano rekordnih 280 tisuća ulaznica za koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu 5. srpnja ove godine, među pjevačevim obožavateljima vjerojatno izaziva euforiju, a javnim službama zadaje glavobolje jer treba takav događaj organizirati i osigurati.
Uostalom, u utorak je sam ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potvrdio da je kontakt s Perkovićevim menadžmentom uspostavljen, dok mediji pišu da će uskoro biti oformljen i sigurnosni stožer.
“Vremena ima, ali mora se početi odmah”, kazao je Božinović novinarima.
Iznimno velik i izazovan događaj
Na zagrebačkom Hipodromu održan je već niz velikih koncerata na kojima se skupilo i 70 do 80 tisuća ljudi. Prvi takav bio je koncert grupe The Rolling Stones 1998. godine, a zadnji u nizu nastup Eda Sheerana u ljeto prošle godine. Ti su koncerti brojem gledatelja bili značajno veći od 30.000 koliki je službeni kapacitet Hipodroma. Koncert Marka Perkovića Thompsona po svemu sudeći brojnošću publike nadmašit će taj kapacitet čak devetorostruko.
Ipak podsjetimo da je najviše ljudi na tom prostoru – čak milijun – bilo 1994. godine kada je ondje mislu služio papa Ivan Pavao II. prilikom svog prvog posjeta Hrvatskoj.
“Bit će to iznimno velik događaj, time i izazovan sa sigurnosnog stajališta. No, uvijek volim reći da je naš sektor sigurnosti – a to osim javnih službi, policije i sigurnosne agencije uključuje i zaštitarske tvrtke – može kvalitetno udovoljiti tom izazovu”, smatra stručnjak za sigurnost Bono Marjanović.
“Hipodrom je zahvalan za organizaciju takvog događaja”
Pritom je najizazovnije to što će skoro tristo tisuća ljudi u jednom trenutku biti na istoj lokaciji. No, Marjanović napominje da ne treba promatrati samo mikrolokaciju Hipodroma.
“Pod posebnom paskom bit će cijeli grad, sve prilazne ceste i ulice. Bit će potrebna posebna regulacija prometa. Sve je to vrlo zahtjevno, ali ufajući se u iskustvo nadležnih tijela, mislim da će sve biti dobro odrađeno.”
Hipodrom je, dodaje Marjanović, zahvalan za organizaciju takvog događaja jer, iako u gradu, ipak je disociran.
“Nije unutar samog naselja, prostran je, a ima omeđene pristupe dijelom i po prirodnoj konfiguraciji. Uz pretpostavku kvalitetne organizacije unutarnjeg prostora događanja, ondje se, na određen način, može napraviti sterilna zona. Odnosno, kad se postave punktovi i sve to regulira, da se uspostavi režim sigurnosti i da svatko tko ulazi unutra može biti pregledan”, ističe Marjanović dodajući da je koncert sa sigurnosnog aspekta još zahtjevniji jer se sam Thompson često spominje u kontekstu koji izaziva polemike.
“Već neka jača petarda može izazvati stampedo”
“Dobro znamo što u tim okolnostima znači toliki broj ljudi, što znače evakuacijski putevi i dobra kontrola ulaska u štićeni prostor. Već u slučaju eksplozije neke jače petarde mogao bi se dogoditi stampedo. To su te neke izazovne stvari koje će, vjerujem, organizator sustava sigurnosti imati u vidu”, dodaje.
Marjanovića smo pitali bi li bilo jednostavnije ili možda kompliciranije da ipak budu dva koncerta. Uostalom, sam izvođač i njegov tim tražili su dva termina, isprva i tri, a dobili jedan.
“Sama logika kaže da bi bilo mudrije, a sa sigurnosnog aspekta i lakše, da su dva ili tri termina i da manji broj ljudi u isto vrijeme bude tamo. No, mislim da je u pitanju nešto drugo. Da je koncert pred 80 tisuća ljudi, a ne pred 280 tisuća, tada to ne bi odjeknulo u cijelom svijetu, nego ipak malo uže. Na ovaj način to će biti svojevrsni rekord pa je intersantno da se ta vijest širi svijetom. Ipak, mislim da bi sigurnosni zahtjevi bili zadovoljeni i u jednoj i u drugoj varijanti”, napominje Marjanović.
Pritom objašnjava kako će zbog dolaska skoro 300 tisuća ljudi, a možda i više, biti potrebno osigurati dovoljno pristupnih pravaca, smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, parkirališnog prostora, sanitarnih čvorova… I da će to, u smislu veličine događaja, biti značajan dan za Zagreb, ali i za cijelu Hrvatsku.
-
magazin1 tjedan prije
FOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
-
magazin1 tjedan prije
“PROLJETNO BUĐENJE” / Veliki popust u zadarskom E-shape centru. Evo detalja…
-
magazin4 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
UZ SVJETSKI DAN ZDRAVLJA / U utorak i srijedu javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje u ŠC Višnjik