Hrvatska
Hrvatska turistička industrija cvjeta: Evo koji dijelovi zemlje su bili omiljeni među turistima

Francuska predvodi globalni turistički procvat sa stotinu milijuna posjetitelja tijekom 2024., dok Španjolska, Italija, Grčka, Portugal, Hrvatska, Japan, Tajland i Brazil bilježe nezaustavljiv rast.
Francuska je i dalje najposjećenija zemlja na svijetu, a u 2024. je postavljen novi rekord sa 100 milijuna međunarodnih posjetitelja. Ovo povijesno postignuće naglašava trajnu privlačnost ove zemlje koja je ponovno potvrdila status vrhunske turističke destinacije, piše Travel and tour world.
Nekoliko je čimbenika pridonijelo velikom turističkom priljevu Francuske. Jedan je svakako tzv. “Olimpijski učinak”, odnosno iščekivanje Ljetnih olimpijskih igara u Parizu 2024., što je privuklo brojne ljubitelje sporta. Drugi razlog je ponovno otvaranje katedrale Notre Dame nakon razornog požara 2019., a treći je proslava 80. godišnjice Normandije koja je privukla brojne ljubitelje povijesti i obitelji veterana. No, svakako ne treba zanemariti ni privlačnost raznih kultnih znamenitosti, živahne gradove, izvrsnu kuhinju i bogatu kulturnu baštinu.
Hrvatska turistička industrija cvjeta
Ovaj turistički portal navodi da podaci pokazuju da Hrvatska turistička industrija također cvjeta. Hrvatska je imala iznimnu turističku godinu, ugostivši 21,3 milijuna posjetitelja. Dalmatinska obala, Dubrovnik i Plitvička jezera ostaju glavne atrakcije za europske i međunarodne turiste.
Mediteranska konkurencija
Španjolska je s 94 milijuna posjetitelja prošle godine srušila vlastiti rekord i tako se približila Francuskoj. Uspjeh Španjolske potiču raznolike atrakcije (od Sagrade Familie u Barceloni do muzeja Prado u Madridu), divne obale (obalne regije poput Costa del Sol, Kanarski otoci i Balearski otoci i dalje su velika turistička atrakcija), ali i gastronomija i kultura.
Ključna metrika u kojoj Španjolska već vodi je turistička potrošnja. Naime, Španjosla je prošle godine od turizma uprihodila 80 milijardi eura, a Francuska 71 milijardu eura.
Od ostalih konkurentnih država Hrvatskoj svakako treba izdvojiti i Italiju i Grčku. Italija je zabilježila povijesni porast turizma, ugostivši 65,8 milijuna posjetitelja 2024. godine. Najpopularnija odredišta bili su Rim, Firenca i Venecija. Otoci Sicilija i Sardinija također su plijenili pažnju, a treba spomenuti i obalu Amalfi koja je i dalje vrlo popularna među turistima.
Ipak, treba spomenuti i da u Italiji sve više raste zabrinutost zbog prekomjernog turizma, zbog čega lokalni dužnosnici raspravljaju o mogućim ograničenjima broja posjetitelja kako bi se uravnotežile ekonomske koristi s održivim turizmom.
Grčku je posjetilo 35 milijuna posjetitelja, što je povećanje od 10% u odnosu na 2022., a Portugal je također postavio rekord s preko 30 milijuna međunarodnih turista, što ga čini jednim od najbrže rastućih europskih turističkih odredišta.
Protekla 2024. bila je povijesna godina za turizam, a Francuska, Španjolska, Italija, Grčka, Japan, Maroko i Brazil postigli su rekordne brojke. Uz snažna ulaganja u turističku infrastrukturu, kulturne atrakcije i inicijative za održiva putovanja, globalni turizam je spreman za nastavak rasta u nadolazećim godinama, navodi ovaj portal.
Hrvatska
HEP upozorava građane: Stiže velika promjena u obračunu struje

U noći na nedjelju završava zimsko i počinje ljetno računanje vremena pomicanjem sata za jedan sat unaprijed, odnosno s dva na tri sata.
Prema Vladinoj Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2025. ljetno će računanje vremena započeti 30. ožujka, a trajat će do 26. listopada.
Prelaskom na ljetno vrijeme struja utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi, a u razdoblju od 22 do 8 sati prema nižoj, napominje HEP.
Vozači automobila još će malo trebati danju paliti svjetla jer ih prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama treba koristiti od 1. studenoga do 31. ožujka.
Ljetno računanje vremena ljudima će omogućiti više danjeg svjetla i smanjiti izdatke za struju, no stručnjaci već odavno upozoravaju da gubitak sata sna kod nekih ljudi može izazvati poremećaje vezane uz spavanje barem u prvim danima kao i neke druge zdravstvene tegobe.
Iako je Europska komisija prije nekoliko godina predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata, države članice o tome se još nisu dogovorile, a čini se da u dogledno vrijeme ni neće.
Odluka o tome hoće li neka država uzeti kao trajno ljetno ili zimsko vrijeme ovisi o njezinu zemljopisnom položaju pa sezonsko pomicanje sata, uz sve nedostatke, čini se ostaje najbolji kompromis.
Uvođenje ljetnog računanja vremena predložio je 1784. godine ‘otac’ SAD-a Benjamin Franklin, a koji je bio poznat po tome da je rado duže spavao. Međutim predložio je to kao vic. No o njegovom smislu i besmislu raspravljalo se više od dva stoljeća.
Različiti propisi o ljetnom računanju vremena standardizirani su u Europskoj uniji 1996. godine i od tada se promjena vremena primjenjuje u svim državama članicama (osim prekomorskih teritorija) za oko 512 milijuna građana EU-a te za milijune susjeda u drugim zemljama Europe.
Hrvatska
Svaki peti građanin u riziku od siromštva: Objavljeno gdje je situacija najgora, a gdje najbolja

Porazni podaci ankete Državnog zavoda za statistiku: čak 20 posto Hrvata živi u riziku od siromaštva. Treća je to godina zaredom da postotak raste.
Svaki peti Hrvat živi u riziku od siromaštva – šokantni su to podaci Zavoda za statistiku o dohotku stanovništva. Svaki pojedinac koji živi sam, a na godinu uprihodi manje od 7407 eura, statistički je siromašan, baš kao i četveročlana obitelj koja na mjesec zarađuje manje od 1300 eura, piše Dnevnik.hr.
Najbolje žive Zagrepčani, gdje je rizik od siromaštva oko 10 posto, na sjeveru zemlje je oko 17,5 posto, uz obalu iznosi 21 posto, a najgore je u Panonskoj hrvatskoj – gdje je gotovo svaki treći u riziku od siromaštva.
U Hrvatskoj je najgore biti samac jer svaki je drugi u riziku od siromaštva. 35 posto svih anketiranih u Hrvatskoj ne može podmiriti neočekivani financijski izdatak poput kvara uređaja ili automobila niti si može priuštiti godišnji odmor izvan kuće.
U zadnje tri godine broj ugroženih od siromaštva skočilo je s 18, preko 19,3 te na aktualnih 20,3 posto.
Hrvatska
Ministarstvo objavilo koliko zarađuju učitelji, nastavnici i profesori

Iz Ministarstva obrazovanja već su ranije najavili da dane provedene u štrajku učiteljima, nastavnicima i profesorima neće platiti, a učenicima će se nastavna godina produljiti za onoliko dana koliko je trajao štrajk.
Učitelji, nastavnici i profesori osnovnih i srednjih škola, fakulteta, zaposlenici znanstvenih instituta i potpornih ustanova u znanosti i visokom obrazovanju idu u štrajk, najprije jednodnevni u srijedu, a ne ispune li se njihovi zahtjevi, barem tri od traženih pet, štrajk će se nastaviti koliko god trebalo, pa takve najave nesumnjivo podsjećaju na one s kojima je prije šest godina započeo do tada najveći štrajk u obrazovnim ustanovama, piše Večernji list.
“Štrajk će biti jednodnevan, a nakon njegova završetka bit ćete informirani o nastavku naših aktivnosti. Ne mislimo stati na tom štrajku upozorenja, planiramo progresivan štrajk tako da svaki sljedeći biti širi ili dublji, u svakom slučaju drukčiji. Što prije uspostavimo dijalog oko prihvaćanja poštenih, pravednih, opravdanih i izvedivih zahtjeva, to ćemo prije stati s našim aktivnostima”, poručio je Željko Stipić iz sindikata Preporod.
U resornom ministarstvu pak smatraju kako razloga za štrajk nema.
Štoviše, poručuju da su zaposleni u sustavu obrazovanja ostvarili više od 60 posto kumulativnog povećanja. Drugim riječima, učitelju u osnovnoj školi koji je bez napredovanja prosječna plaća od 2019. godine narasla je 67 posto te ona sada iznosi 1481 euro. Isti taj učitelj, računajući prosječne plaće, 2019. godine imao je 886 eura, godinu kasnije 955 eura, a 2021. godine njegova prosječna plaća iznosila je 1028. Plaća je nastavila rasti, bez obzira na to što učitelj od 2019. godine nije napredovao, pa je 2023. godine ona iznosila 1257 eura, a 2024. godine 1487 eura. Za razliku od učitelja koji nije napredovao u sustavu, onaj učitelj osnovne škole koji je od 2019. godine do danas napredovao do učitelja savjetnika, zadnjeg stupnja napredovanja, bilježi rast prosječne plaće od 70 posto. Naime 2019. godine učitelju savjetniku prosječna plaća iznosila je 1133 eura, godinu kasnije 1228 eura, 2023. godine prosječna plaća savjetnika iznosila je 1602 eura, a ove godine u siječnju učiteljima savjetnicima isplaćena je prosječna plaća od 1928 eura, piše Večernji list.
U srednjim školama od 2019. godine do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te sada iznosi 1589 eura, nastavniku mentoru rasla je 70 posto pa je prosječna isplaćena plaća u siječnju ove godine iznosila 1790 eura, a nastavniku savjetniku u srednjoj školi 71 posto – pa sada prosječna plaća iznosi 1995 eura. U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju danas iznosi 3178 eura. Lani je redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna plaća iznosila 3152 eura, a medijalna 3135 eura. Istom redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna isplaćena plaća 2019. godine iznosila je 2162 eura. Prosječna plaća asistenta na fakultetima 2019. godine iznosila je 882 eura, 2020. godine 897 eura, lani je prosječna plaća bila 1367, a danas prosječna plaća asistenta iznosi 1389 eura.
“Čak i za vrijeme korona-krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. Ako sada govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto, što nam pokazuje da je usprkos inflaciji povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno. Uz to, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, poručuju iz Ministarstva obrazovanja.
-
magazin1 tjedan prije
(PREDIZBORNA) SUBOTNJA ŠPICA
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Sport1 tjedan prije
OBAVIJEST: Dan sporta se prebacuje u Dvoranu Krešimira Ćosića
-
Svijet1 tjedan prije
Ova je žena pobijedila Facebook na sudu, to bi moglo promijeniti društvene mreže svima