Hrvatska
Ne morate biti u Saboru da bi sudjelovali u kreiranju zakona. Možete to i od kuće

Zakone i akte poput državnog proračuna u Hrvatskoj donosi Hrvatski sabor kao zakonodavno tijelo, što zna svatko tko i ovlaš prati rad Sabora i rasprave zastupnika. No i običan građanin, promatrač saborskih rasprava u kojima se raspravlja o predloženim zakonima, izmjenama i dopunama istih ili podzakonskim aktima poput uredbi i pravilnika, aktivno može sudjelovati u tom procesu putem aplikacije e-Savjetovanja u sustavu e-Građani. Kako stoji na vladinim stranicama, savjetovanje sa zainteresiranom javnošću dio je procesa donošenja novih zakona, drugih propisa ili akata, a omogućuje uključivanje u javna savjetovanja u postupku donošenja istih. Jednostavnije rečeno, svatko tko smatra da ima nešto konstruktivno za reći o predloženim zakonima, može to učiniti putem aplikacije dok je savjetovanje otvoreno.
Više od 800 savjetovanja godišnje
Inače je propisano trajanje savjetovanja 30 dana, ali ono po potrebi može biti i skraćeno. Primjerice, nedavno savjetovanje o prijedlogu Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena zbog hitnosti njegova donošenja u Saboru trajalo je samo sedam dana.
Kako se uključiti i sudjelovati u e-Savjetovanjima možete pročitati OVDJE. Prema posljednjem dostupnom godišnjem izvješću, onom za 2023. godinu, koje je lani u rujnu predstavljeno na sjednici Vlade, te je godine provedeno 822 savjetovanja tijela državne uprave i državnih tijela putem portala e-Savjetovanja te 22 savjetovanja koje je provela Hrvatska narodna banka putem svoje internetske stranice.
Najveći broj savjetovanja s javnošću proveli su Ministarstvo poljoprivrede (182) i Ministarstvo financija (92). I ranijih godina najviše savjetovanja otvaralo je Ministarstvo poljoprivrede. U savjetovanjima je, dajući svoje prijedloge i primjedbe, sudjelovalo 6.445 fizičkih i pravnih osoba,a ukupno su ostavili 19.991 komentar.
Koji su zakoni izazvali najveći interes?
Od 2015. godine, kada je pokrenut središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću, do danas je ukupno je bilo kreirano 8019 savjetovanja. Trenutno je otvoreno 61 savjetovanje, a 75 čeka na odobravanje izvještaja.
Dosad najveći interes privuklo je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je bilo otvoreno tijekom travnja 2018. godine. U tih mjesec dana zainteresirani građani dali su čak 5043 komentara na nacrt tog prijedloga zakona. Osim tog, jako velik interes izazvalo je i savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, otvorenom u prosincu 2017. godine. U tom savjetovanju građani su dali 3305 komentara. Naravno, uz opasku da nije riječ o komentarima kakvi se najčešće mogu čitati ispod tekstova na portalima ili na društvenim mrežama, nego onima stručnog sadržaja i konstruktivnih primjedbama.
Stotine savjetovanja bez ijednog komentara
Više od tisuću komentara dosad je bilo na još pet savjetovanja: o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (2021. godine, 2748 komentara); o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi (2021. godine, 2809 komentara); o Nacrtu prijedloga Zakona o osobnoj asistenciji (2022. godine, 1283 komentara); o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (od 13. siječnja do 12. veljače ove godine, 1173 komentara) te o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (2022. godine, 1152 komentara).
S druge strane 491 savjetovanje imalo je samo jedan komentar, a stotine savjetovanja prošla su bez ijednog komentara.
Po savjetovanjima u samom europskom vrhu
Interes javnosti za savjetovanja varira između pojedinih tema. Od onih nedavno provedenih i onih koji su još u tijeku najviše interesa, a time i primjedbi i prijedloga, privuklo je savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji sa 119 komentara. Zatim svjetovanje s javnošću o Zakonu o grobljima, i to ponajprije zbog “spomenika koji veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu”, što je i navedeno kao najbitniji razlog za donošenje tog zakona. To je savjetovanje imalo 118 komentara. Također i već spomenuto savjetovanje o prijedlogu Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, budući da su inflacija i visoke cijene u posljednje vrijeme glavna tema u javnosti i medijima.
Sustav e-Savjetovanja tehnološki je poboljšan 2022. godine te je proširen i na jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave. Tada je istaknuto da je Hrvatska u provedbama savjetovanja s javnošću iznad europskog prosjeka, a prema tadašnjem izvješću OECD-a, čak pri samom europskom vrhu.
Hrvatska
Izašao prijedlog kalendara za sljedeću školsku godinu: Stiže velika promjena s praznicima!

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika.
Školska godina 2025./2026. vjerojatno će donijeti značajne promjene kad je riječ o školskom kalendaru odnosno praznicima. Naime, kako je objavljeno u e-Savjetovanju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika, koje zapravo podsjeća na stanje kakvo je bilo prijašnjih godina.
Tako je u javnoj raspravi ministarstvo predložilo da više nema kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika te bi se oni provodili u jednom dijelu.
Prema prijedlogu nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno 22. svibnja 2026. godine za maturante. Pvo polugodište bi trajalo od 8. rujna do 23. prosinca 2025. godine, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. godine, odnosno za maturante do 22. svibnja, piše Dnevnik.hr.
Praznici u 2025./2026. bili bi u sljedećim terminima:
– zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. godine i traju do 9. siječnja 2026. godine, a nastava počinje 12. siječnja 2026. godine.
– proljetni praznici počinju 30. ožujka 2026. godine i završavaju 6. travnja 2026. godine, a nastava počinje 7. travnja 2026. godine.
– ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine.
Zadnji dan nastave bi bio u petak 12. lipnja, a službeno ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine, osim za učenike koji imaju razredni ispit ili dopunsku nastavu, završni rad ili ispite državne mature, kao i za strukovnjake koji su na praksi.
Javno savjetovanje oko školskog kalendara za 2025./2026. možete pogledati OVDJE.
Državni praznici tijekom školske godine 2025./2026.
1. studenog (subota) – Svi sveti
18. studenog (utorak) – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca (četvrtak) – Božić
26. prosinca (petak) – Sveti Stjepan
1. siječnja (četvrtak) – Nova godina
6. siječnja (utorak) – Sveta tri kralja
5. travnja (nedjelja) – Uskrs
6. travnja (ponedjeljak) – Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja (petak) – Praznik rada
30. svibnja (subota) – Dan državnosti
4. lipnja (četvrtak) – Tijelovo
Hrvatska
Stiže hladna fronta, znatno će zahladnjeti, evo gdje je moguć snijeg

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je jutros duž obale, dok je u unutrašnjosti uglavnom oblačno, lokalno ima i slabe kiše prema istoku zemlje.
Slaba oborina moguća je i u nastavku četvrtka lokalno u unutrašnjosti, i to češće prema istoku i u Gorskoj Hrvatskoj. Prolazni pljusak moguć je i na krajnjem jugu Jadrana. Bura će puhati još u prvom dijelu dana, pojačano na udare pod Velebitom, dok će poslijepodne okretati na sjeverozapadnjak.
Posve stabilno neće biti niti tijekom petka. Lokalno slaba oborina naizglednija je u Gorskoj Hrvatskoj i na području Dalmacije.
Subota će većim dijelom biti pretežno suha, no navečer će nailaskom hladne fronte sa sjevera stići jače naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kako će temperature padati, kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju, u noći na nedjelju i tijekom nedjelje.
Koja pahulja tek je prolazno moguća u nižim predjelima.
Opet će ojačati sjeverni vjetar koji će prolazno na udare biti i jak, moguće i olujan. Osjetno će zahladnjeti, temperature će u unutrašnjosti pasti lokalno za više od 10 stupnjeva.
Zahladnjet će i na moru gdje će zapuhati jaka i olujna bura, što će rezultirati i problemima u prometu.
Hrvatska
Kreće se u snimanje cijele Hrvatske, evo o čemu se radi

Do 2034. godine cijelo područje Hrvatske bit će obuhvaćeno aerofotogrametrijskim snimanjem i zračnim snimanjem LIDAR-om te izrađene službene državne karte Hrvatske, proizlazi iz prijedloga programa službene državne kartografije o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u srijedu.
Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034., koji su zastupnici jednoglasno podržali, ima za cilj osiguravanje pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje Hrvatske i izradu službenih državnih karata mjerila: 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000, 1:250 000.
Provedbom aktivnosti iz programa, građanima, javnom i privatnom sektoru osigurat će se ažurirani geoprostorni podaci Hrvatske koji su ključni za prostorno planiranje, upravljanje prostorom, krizne situacije, zaštitu prirode i okoliša te održivi razvoj, kazala je državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš.
Nositelj programa je Državna geodetska uprava, a potrebna sredstva za provedbu programa iznose 36,8 milijuna eura s PDV-om, pri čemu će se iz državnog proračuna osigurati 28,5 milijuna eura, a 8,3 milijuna eura iz drugih izvora financiranja.
Očekujemo financiranje iz europskih fondova, a snimanje LIDER-om financirat će se zajmom Svjetske banke, pojasnila je Magaš na upit Marije Lugarić (SDP) što se misli pod drugi izvori financiranja.
Ante Babić (HDZ) posebno je istaknuo važnost kvalitetnih i ažurnih karata za učinkovitu reakciju u kriznim situacijama kao što su poplave i potresi, a Predrag Štromar (HNS) pohvalio omogućavanje distribucije podataka putem mrežnih usluga odnosno pristup podacima u stvarnom vremenu.
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
-
magazin3 dana prije
“PROLJETNO BUĐENJE” / Veliki popust u zadarskom E-shape centru. Evo detalja…
-
magazin6 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U KUPOVINU? / Danas rade sljedeći marketi u Zadru…