Connect with us

Hrvatska

U saboru rasprava o izbornim jedinicama. “Imamo 500.000 birača više nego stanovnika”

Objavljeno

-

Glas svakog hrvatskog birača jednako vrijedi u svim izbornim jedinicama, rekao je danas u saboru državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Sanjin Rukavina, tijekom rasprave o broju birača, upisanih u registar birača po izbornim jedinicama za prvo i treće tromjesečje 2024.

“Jednako vrijedi glas, i od prve do desete izborne jedinice”, rekao je Rukavina odgovarajući na pitanje zastupnika Možemo! Marinu Živkoviću.

Naime, Živković je rekao da u Hrvatskoj svaki glas ne vrijedi jednako, rekavši da je u 5. izbornoj jedinici trebalo 11.623 glasa u prosjeku za jedan mandat, dok je u 6. izbornoj jedinici za to trebalo 15.619 glasova. “To je razlika u 4000 glasova, što je puno više od onih pet posto jer nam registar birača uvelike odudara od popisa stanovništva”, dodao je.

Živković je u pravu jer je na prošlim izborima HDZ-u za jednog zastupnika bilo potrebno manje od 12.000 glasova, dok je IDS za jednog zastupnika morao dobiti 17.000, a Možemo čak 19.000 glasova.

“Fiktivni birači”
Rukavina je pak rekao i da je Ustavni sud svojom odlukom iz veljače prošle godine rekao da svi birači imaju jednako pravo glasa.

SDP-ova Sanja Radolović upitala je zašto i dalje u registru birača imamo 500.000 birača više nego što je stanovnika sa pravom glasa po Popisu stanovništva, ustvrdivši da na izborima “glasaju fiktivni briači”.

Državni tajnik joj je odgovorio da na izborima ne “glasaju fiktivni birači” jer je registar birača utemeljen na Zakonu o registru birača u kojem se nalaze osobe koje imaju biračko pravo.

HDZ: Vlada odlukom Ustavnog suda uskladila broj birača po izbornim jedinicama
Tijekom rasprave oporba je navodila da u izbornim jedinicama svaki glas ne vrijedi jednako, jer postoji nesrazmjer između broja birača i stanovnika, dok HDZ to demantira.

Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) rekla je da i dalje imamo više od 400.000 birača u registru kojih nema među stanovništvom Republike Hrvatske.

“To proizlazi iz HDZ-ove nevoljkosti da uredi pitanje prebivališta koje omogućava produljenje prijave prebivališta u Hrvatskoj u nedogled. Iako osoba godinama pa i desetljećima živi izvan Hrvatske”, rekla je.

“Glas u Hrvatskoj ne vrijedi jednako”
Smatra dok god se registar birača bude oslanjao na podatke o prebivalištu i ono ne bude uvjetovano stvarnim mjestom prebivanja – glas u Hrvatskoj neće vrijediti jednako

I Ivica Ledenko (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) upozorio je na veliki nesrazmjer u broju birača u registru birača i popisu stanovništva, koji iznosi više od 400.000 birača. “Nesrazmjer u ta dva popisa uvijek će biti prijepor i uvijek će biti kame spoticanja u proglašavanju legalnosti bilo kojih izbora”, dodao je.

Za razliku od oporbe HDZ-ov Ante Babić rekao je da je Vlada RH poštovala odluku Ustavnog suda i donijela novi Zakon o izbornim jedinicama, koji su uskladili broj birača po izbornim jedinicama. Time su, istaknuo je, ostvarili temeljno demokratsko načelo da svaki glas ima jednaku težinu.

Naglasio je da registar birača danas omogućuje brzo i učinkovito ažuriranje podataka što je posebno važno za naše državljane u dijaspori te za birače koji mijenjaju prebivalište.

Rukavina: Broj birača u svih 10 izbornih jedinica u rasponu od plus-minus pet posto birača
Rukavina je uvodno izvijestio kako iz izvješća o broju birača upisanih u registar birača po izbornom jedinicama za prvo i treće tromjesečje proizlazi da je broj birača u svim izbornim jedinicama u zakonskom okviru.

Tako se maksimalna odstupanja od osnove u izbornim jedinicama kreću u rasponu od – 2,22 posto na kraju prvog tromjesečja te od -2,34 posto do 2,23 posto na kraju trećeg tromjesečja.

Kazao je da se broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije razlikovati od plus-minus pet posto od osnove sukladno odredbama zakona kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. “Broj birača u svih deset izbornih jedinica u rasponu od plus-minus pet posto birača od osnove”, istaknuo je.

U Hrvatskoj se već predlagala reforma izbornog zakona koji bi Hrvatsku podijelio na pravednijih šest izbornih jedinica ili pak samo jednu uz modifikaciju praga, no HDZ je to svaki put odbio. Inzistirali su na podjeli Hrvatske na 10 “frankenštajnskih” izbornih jedinica, a u tome ih je podržao i Ustavni sud.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRVATSKA NA UDARU / Stiže veliko zahlađenje, evo gdje će biti najgore

Objavljeno

-

By

Hrvatsku za vikend očekuje značajna promjena vremena koja će donijeti izraženo zahlađenje, jake vjetrove i mogućnost snijega, osobito u kopnenim krajevima. Prema prognozama meteorologa Državnog hidrometeorološkog zavoda, hladna fronta nadvladat će naše krajeve već u nedjelju, donoseći sa sobom prodor polarnog zraka koji će osjetno sniziti temperature.

Petak će još donijeti relativno stabilne vremenske uvjete. Bit će djelomično sunčano uz promjenjivu naoblaku, a ponegdje u unutrašnjosti i na jugu zemlje mogući su povremeni pljuskovi. Vjetar će u kontinentalnim predjelima biti slab do umjeren, većinom sjeveroistočnog smjera. Na Jadranu će tijekom noći i jutra podno Velebita puhati jaka bura, koja će popustiti tijekom dana, kada će prevladavati sjeverozapadni i jugozapadni vjetar. Najviše dnevne temperature kretat će se između 15 i 20 stupnjeva Celzijevih, dok će u Gorskoj Hrvatskoj biti nešto svježije.

Subota će započeti pretežno sunčanim vremenom, uz mogućnost umjerene naoblake u pojedinim krajevima. Temperature će biti usporedive s prethodnim danima ili čak blago više. No, već u drugom dijelu dana sjever zemlje očekuje naoblačenje, a navečer i tijekom noći stiže nova kiša. Vjetrovi će se pojačavati – na Jadranu će popodnevni sati donijeti jačanje sjeverozapadnjaka i zapadnjaka, dok će u unutrašnjosti navečer zapuhati jak, lokalno i olujan vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Prava promjena nastupa u nedjelju. Očekuje se vrlo nestabilno i znatno hladnije vrijeme, uz izraženije oborine. Kiša će povremeno padati, najviše u Dalmaciji, dok bi u unutrašnjosti moglo doći i do snježnih oborina, osobito prema večernjim satima i na istoku zemlje. Snažan sjeverni i sjeveroistočni vjetar dodatno će pojačati osjećaj hladnoće, a uz obalu će bura povremeno dosezati i olujne udare.

U ponedjeljak se očekuje smirivanje vremena na Jadranu, uz pretežno sunčane uvjete, dok će u unutrašnjosti i dalje biti više oblaka te mogućnosti snijega, posebno u obliku kratkotrajnih pljuskova. Vjetar će ostati umjeren do jak, a bura će i dalje dominirati obalom. Jutra će biti osjetno hladnija, a u kopnenim predjelima mogući su i prvi mrazovi.

Prema podacima Istrameta, u drugom dijelu vikenda nad naše područje nadvire iznimno hladna zračna masa polarnog podrijetla. Ova masa, u usporedbi s dugogodišnjim prosjecima, nosi ekstremno niske temperature za travanj – i do 15 stupnjeva niže od uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine. Na visini od 850 hPa, što odgovara približno 1500 metara nadmorske visine, temperature bi mogle biti niže čak i od prosjeka za siječanj.

Ovakav scenarij nosi ozbiljan rizik za poljoprivredu. Voćari i pčelari posebno su ugroženi, jer se očekuje da će temperaturni pad u nedjelju donijeti razliku i do 16 stupnjeva u odnosu na prethodni dan. Najveće zahladnjenje prognozira se u kontinentalnim dijelovima zemlje, gdje bi uz oborine lokalno mogao pasti i snijeg.

Prizemni mraz bit će česta pojava, a točne vrijednosti temperature zraka na dva metra visine ovisit će o nizu čimbenika, uključujući konfiguraciju terena, prisutnost oblaka i brzinu vjetra. Hladnoća će se zadržati i u prvoj polovici sljedećeg tjedna, a rizik od šteta uzrokovanih mrazom potrajat će najmanje tri dana.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sindikati objavili koliko je zaposlenika sudjelovalo u štrajku i najavili nove aktivnosti

Objavljeno

-

By

Sindikati koji organiziraju cirkularni štrajk u obrazovanju i visokom školstvu izvijestili su u srijedu kako očekuju veliki odaziv na sutrašnji štrajk u pet slavonskih županija te najavili nove aktivnosti nakon Uskrsnih blagdana, uključujući i mogućnost višednevnog štrajka.

Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić rekao je na konferenciji za novinare kako je ugodno iznenađen odazivom na štrajk u četiri dalmatinske županije, u kojem je sudjelovalo 7200 članova i nečlanova sindikata.

U pet slavonskih županija djelujemo u 189 od ukupno 253 ustanove, a već sada vidimo da će se štrajkati u svim ustanovama u kojima djeluje naš sindikat, kao i tamo gdje ne djeluje ili smo zastupljeni s jednim ili dva člana, ustvrdio je Stipić.

Reagirajući na izjavu premijera Andreja Plenkovića da štrajk u obrazovanju nije primjeren jer su im jako povećane plaće glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin upozorio je na “dva eklatantno nezakonita štrajka sudaca”, koje je Vlada nagradila povećanjem plaća za 25 posto.

Je li primjereno da početna plaća općinskog suca početnika bude veća od najviše plaće u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, upitao je Kroflin dodajući kako o tome je li štrajk primjeren najbolje govori broj ljudi koji se odazivaju na štrajk, bez obzira na Vladino plašenje neplaćanjem dnevnica.

Naš resorni ministar, kada se trebao “laktariti” za poziciju naših koeficijenata i boriti se za naš sustav, taj posao nije radio već ga je prespavao, a zaposlenima u znanosti i visokom obrazovanju dosta je da budu “zadnja rupa na svirali,” rekao je Kroflin.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija ocijenio je kako je ministar Radovan Fuchs postao “baba-roga” obrazovnog sustava, kojeg ne razumije, za kojeg nema empatiju i iz kojeg je odavno trebao otići.

Govreći o jučerašnjom štrajku u srednjim škoama u četiri dalmatinske županije, Turalija je kazao kako tamo njegov sindikat ima 89 podružnica, od kojih je štrajkalo 85.

Od 5128 zaposlenih u 85 škola imamo 2405 članova, a štrajkalo je njih 79,63 posto. Po našoj evidenciji, u štrajku je sudjelovalo i 1075 djelatnika koji nisu članovi sindikata, pa dolazimo do broja od ukupno 2990 osoba, koje su sudjelovale u štrajku, rekao je Turalija.

Najavio je da će sindikati odraditi cirkularne štrajkove do Uskrsa, nakon čega će nastaviti s akcijama, a ako bude trebalo organizirat će i višednevni štrajk.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stručnjak za sigurnost o Thompsonovom koncertu u Zagrebu: “Bilo bi lakše da su dva ili tri termina”

Objavljeno

-

By

Pixabay

Podatak da je u manje od 24 sata prodano rekordnih 280 tisuća ulaznica za koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu 5. srpnja ove godine, među pjevačevim obožavateljima vjerojatno izaziva euforiju, a javnim službama zadaje glavobolje jer treba takav događaj organizirati i osigurati.

Uostalom, u utorak je sam ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potvrdio da je kontakt s Perkovićevim menadžmentom uspostavljen, dok mediji pišu da će uskoro biti oformljen i sigurnosni stožer.

“Vremena ima, ali mora se početi odmah”, kazao je Božinović novinarima.

Iznimno velik i izazovan događaj

Na zagrebačkom Hipodromu održan je već niz velikih koncerata na kojima se skupilo i 70 do 80 tisuća ljudi. Prvi takav bio je koncert grupe The Rolling Stones 1998. godine, a zadnji u nizu nastup Eda Sheerana u ljeto prošle godine. Ti su koncerti brojem gledatelja bili značajno veći od 30.000 koliki je službeni kapacitet Hipodroma. Koncert Marka Perkovića Thompsona po svemu sudeći brojnošću publike nadmašit će taj kapacitet čak devetorostruko.

Ipak podsjetimo da je najviše ljudi na tom prostoru – čak milijun – bilo 1994. godine kada je ondje mislu služio papa Ivan Pavao II. prilikom svog prvog posjeta Hrvatskoj.

“Bit će to iznimno velik događaj, time i izazovan sa sigurnosnog stajališta. No, uvijek volim reći da je naš sektor sigurnosti – a to osim javnih službi, policije i sigurnosne agencije uključuje i zaštitarske tvrtke – može kvalitetno udovoljiti tom izazovu”, smatra stručnjak za sigurnost Bono Marjanović.

“Hipodrom je zahvalan za organizaciju takvog događaja”

Pritom je najizazovnije to što će skoro tristo tisuća ljudi u jednom trenutku biti na istoj lokaciji. No, Marjanović napominje da ne treba promatrati samo mikrolokaciju Hipodroma.

“Pod posebnom paskom bit će cijeli grad, sve prilazne ceste i ulice. Bit će potrebna posebna regulacija prometa. Sve je to vrlo zahtjevno, ali ufajući se u iskustvo nadležnih tijela, mislim da će sve biti dobro odrađeno.”

Hipodrom je, dodaje Marjanović, zahvalan za organizaciju takvog događaja jer, iako u gradu, ipak je disociran.

“Nije unutar samog naselja, prostran je, a ima omeđene pristupe dijelom i po prirodnoj konfiguraciji. Uz pretpostavku kvalitetne organizacije unutarnjeg prostora događanja, ondje se, na određen način, može napraviti sterilna zona. Odnosno, kad se postave punktovi i sve to regulira, da se uspostavi režim sigurnosti i da svatko tko ulazi unutra može biti pregledan”, ističe Marjanović dodajući da je koncert sa sigurnosnog aspekta još zahtjevniji jer se sam Thompson često spominje u kontekstu koji izaziva polemike.

“Već neka jača petarda može izazvati stampedo”

“Dobro znamo što u tim okolnostima znači toliki broj ljudi, što znače evakuacijski putevi i dobra kontrola ulaska u štićeni prostor. Već u slučaju eksplozije neke jače petarde mogao bi se dogoditi stampedo. To su te neke izazovne stvari koje će, vjerujem, organizator sustava sigurnosti imati u vidu”, dodaje.

Marjanovića smo pitali bi li bilo jednostavnije ili možda kompliciranije da ipak budu dva koncerta. Uostalom, sam izvođač i njegov tim tražili su dva termina, isprva i tri, a dobili jedan.

“Sama logika kaže da bi bilo mudrije, a sa sigurnosnog aspekta i lakše, da su dva ili tri termina i da manji broj ljudi u isto vrijeme bude tamo. No, mislim da je u pitanju nešto drugo. Da je koncert pred 80 tisuća ljudi, a ne pred 280 tisuća, tada to ne bi odjeknulo u cijelom svijetu, nego ipak malo uže. Na ovaj način to će biti svojevrsni rekord pa je intersantno da se ta vijest širi svijetom. Ipak, mislim da bi sigurnosni zahtjevi bili zadovoljeni i u jednoj i u drugoj varijanti”, napominje Marjanović.

Pritom objašnjava kako će zbog dolaska skoro 300 tisuća ljudi, a možda i više, biti potrebno osigurati dovoljno pristupnih pravaca, smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, parkirališnog prostora, sanitarnih čvorova… I da će to, u smislu veličine događaja, biti značajan dan za Zagreb, ali i za cijelu Hrvatsku.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu