Hrvatska
Što ako dođe do velike krize? Više od tri milijuna Hrvata se ne bi imalo gdje skloniti

Europska komisija je predstavila strategiju za pripravnost Europske unije u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza i poziva građane da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana.
Takvo stvaranje zaliha je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. A koliko su spremni hrvatski građani i u kakvom su stanju hrvatska atomska skloništa provjerio je Borna Šmer.
Njih je u Hrvatskoj oko 2000 i mogu primiti oko 360.000 građana, što je niti deset posto hrvatskog stanovništva. Nije to jedini problem…
Atomska skloništa trebaju prostoriju za filtroventilaciju i uređaj koji upravo tome i služi. Međutim u hrvatskim sklopništima on je zastario i trebalo bi ga temeljito obnoviti, odnosno zamijeniti. Međutim firma koja to radi više ne postoji. S druge strane, u slučaju nestanka električne energije tu su i ručni generatori pomoću kojih bi se u samim skloništima generirala struja.
“Trebala bi biti aktivna u roku od 24 sata. Činjenica je da su to skloništa koja su sagrađena tijekom 80-ih i da je oprema zastarjela”, kazao je Goran Šarić, savjetnik za zaštitu, spašavanje i obrambene pripreme.
Skloništa su uglavnom zapuštena nakon što su 2015., izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti, ukinuti pravilnici o njihovom održavanju.
“To se učinilo s objašnjenjem da je Hrvatska članica NATO-a pa joj ne prijeti ratna opasnost, napad iz zraka ili artiljerijski napad. Tako da se skloništa stavlja praktički van zakonske regulative. Može se reći da su time pomalo zaboravljena”, dodao je Šarić.
Mnoga su tako postala poslovni prostori, a neka poput jednog tunela iz doba Italije služe za razne namjene pa tako i izložbene.
Tri četvrtine skloništa nalazi se u 14 gradova. Prednjači Zagreb u čija skloništa može stati oko 170.000 građana. No, u slučaju potrebe, građani se mogu skloniti i u podzemne garaže, podrumske ili slične prostorije bez otvora.
Europa kaže “Građani, u slučaju opasnosti, moraju biti spremni za samodostatnost najmanje 72 sata.” Po onoj staroj “ništa nas ne smije iznenaditi” pitamo se što to točno znači…
“Hrana bi trebala biti u principu dugotrajna hrana, konzervirana hrana, koja će moći se koristiti recimo to tako za jedan duži vremenski period. Govoreći od nekakvog tranzistora koji će raditi na na baterije i ne zaboraviti, naravno, gotovinu”, ističe Dario Gauš, načelnik Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije.
Prije svega, treba ostati “hladne glave”, no koliko je zapravo Hrvatska ugrožena? Vojni analitičar Ivica Mandić smatra da od nuklearnog rata nema straha, a briselska su upozorenja samo pokazatelj da se Europa napokon budi iz dubokog sna.
“Nije riječ o nuklearnom ratu, ni govora. Riječ je o bilo kakvoj krizi koja bi se mogla pojaviti. Sad kad se sjetimo, posebno poplavnih područja u Hrvatskoj, onda idemo napraviti sve to što nam treba”, mišljenja je Mandić.
Na sličnom je tragu i umirovljeni general Marinko Krešić koji je gostujući na N1 ponovio kako mjesta za nervozu nema, ali da puhanje na hladno nije uvijek nužno loše…
“Ako ništa, zbog elementarnih nepogoda trebali bi imati dva do tri dana da smo sigurni, da možemo otići jer nikad ne znate kad vam to treba. Treba zapravo samo mlade educirati zbog samozaštite”, izjavio je.
Dakle, bez panike. Ali, već bi danas trebalo ozbiljno razmisliti o tome koliko smo spremni na sutrašnje neizvjesnosti.
Hrvatska
Stiže hladna fronta, znatno će zahladnjeti, evo gdje je moguć snijeg

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je jutros duž obale, dok je u unutrašnjosti uglavnom oblačno, lokalno ima i slabe kiše prema istoku zemlje.
Slaba oborina moguća je i u nastavku četvrtka lokalno u unutrašnjosti, i to češće prema istoku i u Gorskoj Hrvatskoj. Prolazni pljusak moguć je i na krajnjem jugu Jadrana. Bura će puhati još u prvom dijelu dana, pojačano na udare pod Velebitom, dok će poslijepodne okretati na sjeverozapadnjak.
Posve stabilno neće biti niti tijekom petka. Lokalno slaba oborina naizglednija je u Gorskoj Hrvatskoj i na području Dalmacije.
Subota će većim dijelom biti pretežno suha, no navečer će nailaskom hladne fronte sa sjevera stići jače naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kako će temperature padati, kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju, u noći na nedjelju i tijekom nedjelje.
Koja pahulja tek je prolazno moguća u nižim predjelima.
Opet će ojačati sjeverni vjetar koji će prolazno na udare biti i jak, moguće i olujan. Osjetno će zahladnjeti, temperature će u unutrašnjosti pasti lokalno za više od 10 stupnjeva.
Zahladnjet će i na moru gdje će zapuhati jaka i olujna bura, što će rezultirati i problemima u prometu.
Hrvatska
Kreće se u snimanje cijele Hrvatske, evo o čemu se radi

Do 2034. godine cijelo područje Hrvatske bit će obuhvaćeno aerofotogrametrijskim snimanjem i zračnim snimanjem LIDAR-om te izrađene službene državne karte Hrvatske, proizlazi iz prijedloga programa službene državne kartografije o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u srijedu.
Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034., koji su zastupnici jednoglasno podržali, ima za cilj osiguravanje pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje Hrvatske i izradu službenih državnih karata mjerila: 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000, 1:250 000.
Provedbom aktivnosti iz programa, građanima, javnom i privatnom sektoru osigurat će se ažurirani geoprostorni podaci Hrvatske koji su ključni za prostorno planiranje, upravljanje prostorom, krizne situacije, zaštitu prirode i okoliša te održivi razvoj, kazala je državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš.
Nositelj programa je Državna geodetska uprava, a potrebna sredstva za provedbu programa iznose 36,8 milijuna eura s PDV-om, pri čemu će se iz državnog proračuna osigurati 28,5 milijuna eura, a 8,3 milijuna eura iz drugih izvora financiranja.
Očekujemo financiranje iz europskih fondova, a snimanje LIDER-om financirat će se zajmom Svjetske banke, pojasnila je Magaš na upit Marije Lugarić (SDP) što se misli pod drugi izvori financiranja.
Ante Babić (HDZ) posebno je istaknuo važnost kvalitetnih i ažurnih karata za učinkovitu reakciju u kriznim situacijama kao što su poplave i potresi, a Predrag Štromar (HNS) pohvalio omogućavanje distribucije podataka putem mrežnih usluga odnosno pristup podacima u stvarnom vremenu.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jako zahladnjenje sa snijegom

Umjereno do pretežno oblačno je jutros u većem dijelu Hrvatske i većinom suho. Probleme bura, orkanske je jakosti na udare, stoga je dio A1 od Svetog Roka do Posedarja zatvoren za sav prometa, kao i državna cesta Maslenica – Zaton Obrovački, izvještava jutros Hrvatski autoklub.
Vjetrovito će biti i u nastavku srijede, iako će bura postupno slabjeti u poslijepodnevnim satima. Posvuda će biti većinom suho, slabe kiše može biti samo u Gorskoj Hrvatskoj. Sunčanije će biti duž obale, u unutrašnjosti većinom oblačno.
U četvrtak prolazno slabe oborine može biti u Gorskoj Hrvatskoj i na istoku unutrašnjosti. Više sunčanih razdoblja će biti duž obale, gdje će bura slabjeti.
Petak donosi nešto vjerojatnije kišu i pljuskove, osobito poslijepodne u unutrašnjosti i Dalmaciji.
Za vikend će se do naših krajeva spustiti hladan zrak sa sjeveroistoka Europe, promjena temperature bit će nagla i izražena. U subotu poslijepodne uslijedit će jače naoblačenje s kišom, kako temperature budu padale kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju. U nedjelju znatno hladnije, osobito u unutrašnjosti, ponegdje za više od 10 stupnjeva.
Zahladnjet će i na moru uz jaku i olujnu buru koja će stvarati probleme u prometu.
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
-
magazin3 dana prije
“PROLJETNO BUĐENJE” / Veliki popust u zadarskom E-shape centru. Evo detalja…
-
magazin6 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U KUPOVINU? / Danas rade sljedeći marketi u Zadru…