Završen je projekt produbljenja južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata u riječkoj luci, koji je omogućio prihvat još većih kontejnerskih brodova uz operativnu obalu u punoj dužini te je danas predstavljen na konferenciji za novinare.

Riječ je o projektu Lučke uprave Rijeka “Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – produbljenje južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata”, koji je obuhvatio radove na produbljenju morskog dna u duljini od 100 metara uz obalni zid južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata.

U zoni zahvata dubina mora uz obalni zid je povećana sa 11,6 metara na 16,5 metara, a projektom je dubina mora u cijeloj dužini operativne obale Kostrensko pristanište jug od 428 metara izjednačena na 14,88 metara. Time je omogućen prihvat velikih kontejnerskih brodova uz operativnu obalu u punoj dužini i prestaje potreba za njihov privez na „bovu“.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Danis Vukorepa rekao je da je to 8. završeni projekt, od njih devet koji se sufinanciraju iz europskih fondova. Naglasio je da je to bio izuzetno zahtjevan projekt te da 2020., kada je započet, ni u svijetu nije bilo tako složenih projekata.

Lučka uprava Rijeka je projekt prijavila na poziv europskog fonda CEF Blending u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, a sufinanciranje je odobreno 2018. Ukupna procijenjena vrijednost projekta je 17,4 milijuna eura, a sufinanciran je s 20 posto bespovratnih sredstava, dok je 80 posto financirano namjenskim sredstvima Lučke uprave Rijeka. Vukorepa je naglasio kako prijašnje tehničke karakteristike terminala, koje se tiču dubine ne bi zadovoljile ulazak sve većih brodova, primjerice dugačkih oko 360 metara i kapaciteta 15 tisuća kontejnerskih jednica (TEU), te da su sa donošenjem odluke o projektu i početkom radova poslali snažnu poruku brodarima kako se želi da taj terminal bude konkurentan svim terminalima na Sjevernom Jadranu.

Spomenuo je i Zagrebačku obalu u riječkoj luci, na kojoj bi sljedeće godine trebao početi s radom novi kontejnerski Rijeka Gateway terminal, ocijenivši da je na neki način kontejnerski promet preko riječke luke sada stabiliziran.

“U projektu su potrošene dvije tisuće tona željeza, 10 tisuća kubika betona, a tijekom pandemije Covida povećane su i cijene materijala, željeza, betona, no, projekt smo uspjeli završiti”, dodao je.

Vukorepa je kao sljedeći korak, kojeg će napraviti koncesionar – tvrtka Jadranska vrata, najavio pripremu studijske dokumentacije za daljnje produbljenje prema zapadu dodatnih 200 metara obale, na dubinu od 16,5 metara. Kada se to završi, povećat će se dubina i na istočnom dijelu, također na 16,5 metara, kazao je.

Bojkot nastave se nastavlja. Odlukom roditelja učenici četvrtog razreda zagrebačke osnovne škole ni danas nisu na nastavi. Novo rješenje o primjerenom obliku školovanja za učenika problematičnog ponašanja još nije doneseno, a to je uvjet roditelja da 27 djece vrate u školu.

Roditelji poručuju da će rješenje poštovati, kakvo god bilo.

Stručno povjerenstvo škole mišljenje bi trebalo dostaviti do kraja tjedna, najavljuju iz Grada, nakon čega počinje treći žalbeni rok od 15 dana. Istodobno, završio je inspekcijski nadzor u prijašnjoj školi iz koje je učenik preseljen te je viši prosvjetni inspektor predložio razrješenje ravnateljice.

“Od jučer imamo nekakve nove momente. To je da smo saznali iz medija da su roditelji dječaka tražili novu procjenu u javnoj instituciji. Slijedom toga, danas su naši odvjetnici, naši punomoćnici, poslali dopise na više institucija u kojima traže odgovore na pitanja o tome kakve su mjere poduzete što se tiče osiguranja odvijanja nastave u tim sigurnim uvjetima i, također, koje su eventualne odluke ostalih nadležnih tijela a vezano je za naš slučaj jer mi službeno još nismo dobili ni od koga odgovor je li nama od sutra već zajamčen dolazak u školu i sigurno odvijanje nastave”, rekla je majka jednog učenika za HRT.

Podsjetimo, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec rekla je u utorak da se uskoro može očekivati dovršetak postupka revizije Rješenja o primjerenom programu obrazovanja za dječaka problematičnog ponašanja u zagrebačkoj školi, a moguće bi mogao biti predložen novi oblik školovanja.

Dok većina gradova ima mnogo odličnih besplatnih stvari za turiste, za najpoznatije svjetske znamenitosti naplata ulaznica je uobičajena. Međutim, u Francuskoj bi neki turisti uskoro mogli platiti više za određene atrakcije. Francuska ministrica kulture Rachida Dati najavila je planove da se građanima izvan EU-a naplaćuje dodatnih pet eura za ulazak na neka nacionalna mjesta, što je, kako kaže, namijenjeno financiranju održavanja njihovog stanja. Bude li uvedena, pristojba će se najvjerojatnije prvo primijeniti u Louvreu, gdje ulaznice trenutno koštaju 22 eura, ali ovo bi se moglo odnositi i na atrakcije poput palače Versailles i Musée D’Orsay, piše Time Out.

“Je li normalno da francuski posjetitelj plaća istu cijenu za ulazak u Louvre kao brazilski ili kineski posjetitelj?”, rekla je Dati.

Dati također razmatra uvođenje naplate ulaznice za Notre Dame, koja bi se trebala ponovno otvoriti u prosincu.