Hrvatska
"Država nam ne da da diplomiramo!"
Na sve adrese domaćih medija, uključujući i Z NET, noćas je stiglo pismo anonimne zadarske studentice, ogorčene zbog jučerašnje odluke Senata da se apsolventska godina studija plaća, i to pola iznosa od školarine. Pismo u cijelosti prenosimo:
“Poštovani predstavnici medija!
Obraćam se vama ovim putem jer jednostavno ne znam kome bi se trebalo obratiti za ovakav slučaj u “pravnoj ” nam državi. Studentica sam Odjela xy Sveučilišta u Zadru, prve generacije upisane prema bolonjskoj deklaraciji. Osim što se ispostavilo da smo greške u ustavu i žrtvena janjad, sad nam uprava Sveučilišta u tom tonu priprema i diplomiranje.
Naime, svjesni činjenice kako su se višekratno izmijenili uvjeti prema kojima smo upisali studij, 3 dana prije kraja akademske godine ono se ponovno dogodilo. Kako je apsolventska godina bila nešto sasvim normalno što studenti dobivaju nakon što završe s predavanjima i ispitima, tako smo očekivali da je ono i naše pravo jer nismo dobili informaciju da će biti drugačije, točnije, da apsolventske godine neće biti. No, slijed događaja ukazuje da se na Sveučilištu događa nešto za što ne možemo zaključiti je li riječ o pritisku Ministarstva (koje je, usput budi rečeno, Sveučilištima dalo autonomiju pri odlučivanju) ili nebuloznim odlukama Sveučilišta koje, kao i ova država, pokušava zgrnuti novce na krajnje beskrupulozan i ilegalan način.
Računajući na apsolventsku godinu za koju nigdje nije spomenuto da je nećemo imati, danas smo i službeno naletili na zid i dobili takav šamar – ne samo od Sveučilišta, već od čitavog pravnog sustava koji je zapravo samo utopija u demokratskom društvu koje nam je još donedavno obećavalo besplatno školovanje. Naime, u srpnju je na sjednici Senata potvrđena apsolventska godina. Tajništva odjela do početka rujna uopće nisu bila upoznata s tom odlukom (ona, dakle, nije protokolizirana), pa smo nerijetko nailazili na začuđene face tajnica pojedinih odjela koje su, jedino što su nam mogle reći, da odluke o apsolventskoj godini službeno nema i da se čeka sjednica koja je održana danas. Studenti su uvidjeli da je nešto čudno u toj odluci, a onda je krenula i masovna histerija jer smo postali svjesni da neprotokoliziranjem odluke iz srpnja postoji još mjesta za manipuliranje s istom.
Stvar je postala jasna na sjednici Senata održanoj danas. Između ostale hrpe nebuloza, donesena je odluka da apsolventske godine ima, no ona se plaća. I to su u pitanju poprilično nemali iznosi!
ONO ŠTO MENE ZANIMA JEST – PO KOJOJ SILI ZAKONA SVEUČILIŠTE MOŽE TAKVU ODLUKU DONIJETI 3 DANA PRIJE SLUŽBENOG KRAJA AKADEMSKE GODINE?!? Ono što je uprava danas donijela jest potpuno protuzakonito i prouustavno, no svakako krajnje ponižavajuće prema zajednici od koje sveučilišta zapravo i egzistiraju, a država na kraju krajeva profitira. Kako stvari stoje (a stoje tako da zakoni ne vrijede i da te u ovoj državi nema tko štititi), ne bi nas začudilo da se godina počne naplaćivati retroaktivno. To bi u u konkretnom slučaju značilo da bi Sveučilište nekakvom odlukom moglo donijeti odluku o plaćanju zadnjih 5 godina studiranja na ovome fakultetu. I nikome ništa.
Nadalje, apsolventska se godina plaća pola od iznosa školarine. Za pojedine to iznosi 2.750 kuna, za stručne studije 3.684 kn, za nesretnike s geografije 4.650 kn!!! Postavljam sljedeće pitanje: KAKO JE MOGUĆE NAPLATITI OVU APSO-ŠKOLARINU KADA SE SVA SVITA MINISTARSTVA NA ČELU S MINISTROM FUCHSOM DO NEGDJE PRIJE KLELA DA SU DIPLOMSKI STUDIJI BESPLATNI? Pisanje diplomskog rada (bivši magistarski rad) je i dalje studij, čak štoviše, diplomski studij – ergo besplatan!!
To konkretno znači da, primjerice, ja, moram platiti apsolventsku godinu i odraditi svojevrsnu kaznu, iako niti jednom nisam pala godinu, studirala svake godine sa sve boljim prosjekom (koji je prve godine iznosio 3,9, da bi sada na 5. godini iznosio 4,6) i bila među boljima u svojoj generaciji, samo jednom tijekom studiranja prenijela jedan ispit na sljedeću godinu (svi, ali baš svi ispiti su bili riješeni tijekom tekuće akademske godine).
No, dogodio se i jedan ustupak koji zbog kojeg će dobar dio studenata koji nisu diplomirali do 30. rujna. ipak uspjeti diplomirati bez plaćanja onih nebuloznih cifri. Naime, ukoliko se riješe sve obveze do 30. studenog, apsolventsku se godinu neće trebati plaćati. Meni i dobrom dijelu studenata to odgovara. No, što je s onima koji nisu uspjeli riješiti ispite do sada? Naravno, i tu ima studenata koji imaju izvrsne prosjeke no ispite nisu riješili jer je profesor odgodio ispit, bio je loše volje, bila je loša biometeorološka prognoza, drapao se sa studenticom, došlo je do pogreške u administraciji, izgubljena je prijavnica i tome slično. Kome oni trebaju naplatiti iznos polovice svoje školarine koje će morati dati Sveučilištu radi tuđe pogreške? Ili na kraju krajeva, svoje lijenosti. No, država/zakon/ministarstvo/fakultet zakonski odobrava studentima da svoje obveze riješe u aspolventskoj godini, nebitno jesu li žrtve sustava, lijeni, bolesni, zaposleni itd. Osim u našoj državi… koja uopće dopušta da se studentima u 5 do 12 obznani da će im za tri dana njihovo zakonom omogućeno školovanje koje je usput i besplatno (diplomski studij), naplatiti.
I zašto bih sada trebala ostati u svojoj državi i nastaviti raditi i studirati? Koga bi ovo oopće motiviralo na ostanak u zemlji? Ne znam tko se uopće ima čuditi na sve veći odljev visokoobrazovane radne snage u inozemstvu. Zašto ne kada ti država ionako, osim što ti konstatno zagorčava život tijekom studiranja, ne da da diplomiraš, a kamo li da sa svojom diplomom radiš na svojemu radnom mjestu za koje su nam roditelji otkidali od usta, a poneki i skupljali boce? Sramotno… krajnje sramotno u državi znanja.”
Razočarana studentica
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
SPORTSKI VIKEND / Na Višnjiku vaterpolo, nogomet, odbojka…
FOTOGALERIJA / Svečana sjednica Gradskog vijeća
OBJAVA IZ GRADA ZADRA: Raspisan Natječaj za dodjelu stipendija učenicima i studentima za 2024./2025. godinu. Donosimo sve detalje…
DAN GRADA ZADRA / Više od 120 prijavljenih trkača za subotnji polumaraton Nin – Zadar
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše
VIDEO / Renault 4 se vraća, ali u malo drugačijoj verziji: Donosimo sve detalje
(VIDEO) Prehlađeni ste? Evo kako sasjeći prehladu u korijenu čim osjetite prve simptome
VIDEO / Roditelji i djeca koje je Udruga donirala na polufinalnoj večeri 8. MHTAJ-a
VIDEO / Hit jeseni: Jure Brkljača i Sanella udružili glasove u neodoljivoj “Srići”
[VIDEO] Publika je ovo dugo tražila! Tomislav Bralić i klapa Intrade snimili spot za “Nagrišpano more”!
-
Svijet4 dana prijeUpozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prijeObjavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prijeStiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
critical
28. rujna 2010. at 8:38
Kada mi shvatimo da je doba socijalističkog studiranja prošlo, možda zavrnemo rukave. Dotična, naime, nije napomenuta 4. semestra diplomskog studija koji je slobodan da bi se položili ispiti koji su ostali i napisali radovi, dakle službenih rokova bilo je 6, dok ih je inače 4. Ako uzmemo u obzir da je njima predavanje završilo krajem sječnja 2010. ne treba puno misliti i računati da bi se došlo do zaključka kakvi su nam studenti. Jer većina njih nije niti izlazila na ispitne rokove u veljači. Dakle, svjesno su prokockali svoje zakonske rokove.
studentica
28. rujna 2010. at 9:23
Poštovani critical,
nije istina da je 4. semestar bio slobodan za polaganje ispita i čišćenje obaveze. Rijetki su odjeli imali slobodni semestar, te je većina imala normalna predavanja i normalne obveze pisanja seminara.
Mislim da nije u redu da kritizirate studente ako sami niste student te iste generacije te samim time i osobno upoznati sa situacijom na fakultetu!
Što se tiče studenata koji nisu još uvijek diplomirali, oni su jednostavno iskoristili svoje pravo da produže svoje studiranje, pa je tako bilo rečeno da će se morati diplomirati do kraja 2. mjeseca 2011. godine je dosta studenata računalo na to. Uostalom, ako su nam dani rokovi, na nama je da si sami organiziramo vrijeme i odlučimo kada ćemo što polagati, a mijenjanje odluke 3 dana prije kraja akademske godine, iako ništa čudno za naš fakultet, je apsurdno!
critical
28. rujna 2010. at 10:49
Ja sam studentica! I ispravak netočnog navoda da je 3 dana prije donesena odluka. Ta odluka je donesena prošle godine na Senatu, samo su je sad potvrdili, kako i piše na portalima. Poslijednji semestar ne smije biti za pisanje seminara itd., on je slobodan i zna se za šta služi. A to što Studentski zbor tijeko cijele godine samo “sjedniči” i tek se aktivira kad je kasno je druga stvar. Meni su prilike tamo poznate jer sam bila član istog. I da nema zakonske osnove tumačene Statutom, ovo se nebi dogodilo. Istina, ovo su bili dužni propagirati malo jače i upozoravati, tako su rijetki bili koji su znali za ovu odredbu, ali se znalo. Dakle, de iure nema osnove za pravna natezanja. Isto tako nije u skladu s deklaracijom da se naplaćuje apsolventska Bolonjcima jer to u Bolonji ne postoji….
Jelena
28. rujna 2010. at 21:20
Ova Odluka nije donesena prošle godine i nije su je sada tek potvrdili. Znam jer sam ja bila član tog istog Senata prošle godine, zato molim da ne navodiš netočne informacije.
Večina studenata nije imala slobodan semestar koliko god ti to tako željela prikazati jer je večina studenata na zadarskom Sveučilištu studira dvopredmetno što znači da ili pišu dva diplomska rada ili imaju predavanja i diplomski istovremeno, a najčešće imaju i predavanja i dva diplomska jer nastavnički smjer nema obzira prema “slobodnom” semestru kojeg spominješ.
A tvoje izjave o bolonji nemaju veze se vezom i nema ih smisla komentirati.
Lijep pozdrav
Marko
28. rujna 2010. at 21:42
@critical. Ja zbilja ne znam kakvi ste vi to ljudi kada umjesto da stanete uz obespravljene i prevarene još širite mržnju prema intelektualnoj zajednici i BESMISLENIM LAŽIMA I UVREDAMA “kitite” studente koji se muče u žabokrečini hrvatskog visokog školstva! Studenntica sigurno nii, jher da jesi znala bi da je ovo nova odredba i da sigurno nije nas vim odjelima slobodan zadnji semestar, što se lako potvrdi odlaskom na SLUŽBENE STRANICE SVEUČILIŠTA!
TristaN
28. rujna 2010. at 21:42
Draga critical, neznam na kojem fakultetu studiras ali u Zadru tesko, ili vidis fakulteta kroz price i prozor.
1. “socijalisticko” studiranje je na snazi u “socijalistickim” zemaljama Europe i to mahom / ne razbacuj se pojmovima o kojima ne znas nista, kao studentici bi ti to trebalo biti jasno.
2. 4. semestar je nekome bio slobodan samo ako nije isao na predavanja
3. o zasukanju rukava pricaj nekom drugome, u 5 godina tko da 80 ak ispita ako nije zasukao rukave neznam tko je, ocjene nisu niti bitne, posto kod nekih debila nemozes dobiti vise od 3.
4. Nitko ne spominje “visak” bodova na diplomskom studiju vecini studenata koji su od maximum 120 bodova u 2 godine na kraju morali poloziti ispita za 140
5. ostatak pismo jasno navodi pa necu ponavljati, jad i bijeda grada, Sveucilista i obrazovanja kao takvog. O moralnoj bijedi odgovornih da i ne govorim, to nisu znanstvenici nego sitni trgovci. Sramota!
G
28. rujna 2010. at 21:46
Molim sve studente da prije širenja bilo kakvih dezinformacija pročitaju točno što piše na službenim dobisima, te da ne šire dezinformacije. Prvo se informirajte na Sveučilištu, a onda čitajte članke u kojekakvim medijima i plačite od smijeha koliko su pojedinci neinformirani, ali nije ni čudo kad nam je i većina kolega takva!
P.S. Svaka čast autorici teksta!
Miljenko
28. rujna 2010. at 22:36
@critical
Belak jesi to ti?
Pa nemoj studente zajebavat, svi znamo da ti mozes puno poisti jer se vidi na tebi, a jebiga ako ti placa nije dovoljna, nemoras studente derati dodatno da bi ija prsuta i janjetine svaki dan.
Čovo
28. rujna 2010. at 22:37
Stipe nemoj dicu zebavat pusti da studiraju, nabavit ću ti ja janjetine one kojoj je proša rok u po cjene, pa ces se naisti ka pravi…
critical
28. rujna 2010. at 23:33
@Tristan,
znamo se, a ja jako dobro znam što termini znače pa čak i na njihovom izvornom jeziku ( nadam se da vežeš tko je;) ). A jako dobro znaš da nema ni u EU socijalističkog studiranja i da se mora plaćati u većini zemalja. Većina zemalja se vodi kapitalističkim sistemom studiranja. Mislim da nije shvaćeno što sam htjela reći s gore napisanim. Ja ne idem protiv studenata i prava, nego iznosim što stoji po člancima koji upravljaju sistemom. I tu Senat nađe rupe i načine da ubere lovu.
Digresija u samoj odluci je ta što “Bolonja” ne poznaje apsolventci “staž”, ali da Senat ipak uspostavlja uz novčane naknade. Što je to drugo nego ukidanje socijalističkog sistema studiranja i prelazak na kapitalizam? Nadam se da je sad ono što sam htjela reći jasnije.
mmm
29. rujna 2010. at 8:21
hmmm, da vidimo, osim ovog krajnje sramotnog akta Senata Sveučilišta koji se istim principima vodi u svome radu od kada sam ja, a ne sumnjam i mnogi prije mene na Sveučilištu, a ti bi se dali opisati lijepom narodnom “kako vitar puše” skrenuti ću pozornost na malu diskrepanciju vezanu uz obrane završnih radova. naime, završni rad je u indeks zaveden kao kolegij i nosi određen broj bodova. kada studenti plaćaju godinu plaćaju mogućnost da slušaju i sudjeluju u nastavi, a zauzvrat bi Sveučilište trebalo omogućiti da ta nastava ima svoju glavu, rep, tijek i materiju. kolegij “Završni rad” nema svoj tijek, materija je nepoznata, odnosno sama se pronalazi i utjelovljuje u samome radu, a jedino utrošeno vrijeme profesora na taj kolegij jest konzultativne naravi. ipak, povrh toga da student/ica plati godinu, nakon završena i napisana rada mora za 5 ECTS-a odvojiti 300 kn za lekturu (opcionalno), 40 kn za print verziju, 200 kuna za print u tvrdom izdanju i par kuna za cd na koji se snima sadržaj intervjua ukoliko ih ima. osim što još nikada i nigdje nisam vidjela kolegij koji košta preko 500 kuna u najgorem slučaju, zabrinjava da Sveučilište nije bilo u stanju navedene usluge organizirati i omogućiti svojim studentima/icama s obzirom na to da se ipak radi samo o kolegiju. kako to izgleda na diplomskoj razini? …vjerojatno x2
studentica
29. rujna 2010. at 8:25
Vidim da je dosta ljudi argumentirano odgovorilo na prvi post od criticala pa se neću ponavljati. Očito se cura nije dobro izrazila, pa je nastala cila zbrka, eto završena tema 🙂
ima jos
29. rujna 2010. at 9:17
a zaboravili smo još jednu malu, ali jako bitnu stvar: odobrava se upis diplomskog apsolventskog staža u akad. god. 2010./11., u statusu izvanrednog studenta koji studira za osobne potrebe. znači, platite 2750 kn, a mi ćemo vam za te novce oduzeti sva studentska prava, izgleda da su zaboravili da biti apsolvent podrazumijeva imati sva prava…
bicarbona
29. rujna 2010. at 10:20
Ovo je žalosno, da svake godine ista priča i isto navlačenje a već i ptice na grani znaju da od bolonje na ovom faksu nema ni ”b”, ovako neće ni biti, pa ćemu ovo glumatanje i pračenje trendova non stop! A ovo povečanje školarina u ovo vrijeme na takav način uopće ne zaslužuje komentar, nego ispovjed i pokoru za sve odgovorne!
studentica
29. rujna 2010. at 19:31
Ma cura je u pravu… napokon se netko sjetio reći kakva je situacija! Najžalosnije je to što nitko neće reagirati na to i što će ostati na ovome. Fakulteti u Zadru će jednostavo nastaviti po starom:( Predržavaju se Bolonje kad je lova u pitanju, al što se tiče provođenja programa uz koliokvije, e toga nema…
cinik
29. rujna 2010. at 21:08
koliko meni poznato za ove stvari se zna već mjesecima. zbor se pokrenuo kada je već bilo pet do dvanaest. a i kolege studenti dižu glavu samo kada su šoldi u pitanju. to što na pola odjela sjede sadisti, nestručno osoblje i programi koje mačka repom ne bi napisala, to ih neće ponukati na akciju. daj ti meni fri eđukejšn, a posli ćemo lako. kakvi smo, tako se prema nama i odnose.
studenticaZagreb
29. rujna 2010. at 21:26
žalosno je što se ovo isto događa na zagrebačkom sveučilištu, svi šute, 2 dana prije prestanka studiranja objave da masno plaćamo pad.. ili što god da ćemo platiti, iako od 5.mjeseca ponavljaju da se pad na teret ministarstva ne plaća. Nazalost prekopala sam pol statuta i pravilnika o studiranju i ne mogu naći tu odluku, ali budem.. Ako je još netko osim nas šačice zagrizla za ovo u Zagrebu,neka se javi tu i da krenemo nekamo dalje s ovim ludim odlukama. Rektoru, Josipoviću, teti Jadranki ili haškom sudu.. više ni sama ne znam kome, ali vrijeme je da se studenti pokrenu. Pozdrav Zadru
Anonimno
29. rujna 2010. at 23:42
nekima je trajalo predavanje do 1.,2.,3.,…svejedno mjeseca, al nije u tome stvar. stvar je u tome što mi bolonjci moramo studirati godinu duže, platiti više, imati ne znam koliko kolegija više, platiti diplomski skoro duplo više, mora biti duplo duži i imamo duplo kraće vrijeme da ga napišemo a posao ćemo duplo teže naći!! za to ih ja sve krivim!
next
30. rujna 2010. at 1:02
Uzas jedan.
Na svakom Sveucilistu isto. Ovo je Hrvatska! Jeftinije je bit los student nego izvrstan, u sustavu u kojem se ”potice izvrsnost”
loki
30. rujna 2010. at 7:18
Ma ne isplati se uopće ići na fakultet. Ja sam završio po starom programu i sad radim za minimalac. I ne postoji na horizontu ništa bolje. Sad žalim što nisam upisao 3 godišnju školu, stekao neki zanat i radio 7,8 godina već umisto što sam gubio vrijeme i novac studirajući.
Ivana
30. rujna 2010. at 8:25
Dragi moji pomirite se s činjenicom da se ništa neće promijeniti dok ne reagirate. Ja sam bivša studentica Filozofskog u Os, točnije dislociranog u Vinkovcima prema starom programu. I mi smo imali problem sa školarinama, prvo smo morali potpisati nekakv dokument da pristajemo na mijenjanje visine školarine bez kojega navoodno nismo mogli nastaviti studirati, da bi nam nakon toga školarinu bez najave povečali, a kada smo se bunili umanjili su nam školarinu naredne godine. Tako smo mi složno riješili svoj problem, naglašavam složno jer su nam pomogli i studenti koji su bili oslobođeni školarine. Pravi problem nastaje nakon diplome….na ovom području ima previše ljudi moje struke ( u 2 god oko 100 diplomiranih) upravo radi dislociranog studija u Vinkovcima, pa nas sada gotovo polovica sjedi na zavodu više od godinu dana i čeka milost. Ta spomenuta školarina mi se sada čini smiješnom u usporedbi sa situacijom u kojoj se sada nalazimo!!!
Pozdrav i sretno!!!
Ema
30. rujna 2010. at 10:49
Ja sam bivša studentica Sveučilišta u Zadru, nisam studirala po bolonji, ali čak i tada smo imali velikih problema sa Sveučilištem, koje pokazuje totalno nepoštivanje zajednice studenta, bez koje ni oni ni grad u cjelosti ne bi preživjeli. Znanje je postalo roba, a studenti samo izvor profita, cijela slika samo preslikava stanje koje postoji u državi. Nisu me smetale te pravne zavrzlame koliko stav tzv. “znanstvenika” koji vode to Sveučilište, a bazira se na njihovom egu i novčanicima. Podržavam studenticu u potpunosti. Zadar je prekrasan grad, ali što se Sveučilišta tiče, vode ga krivi ljudi. to je sramota za sam pojam znanosti i obrazovanja.
ana m
30. rujna 2010. at 14:31
problem je s tim što na internet stranicama fakulteta je opći iznered s informacijama…pravila je jako teško nać ili ih nema..a svi znamo kako to ide u referadi i info pultovima..niko ništa nezna i svak te šalje nekom drugom..tako da si na kraju izbezumljen, neinformiran i krepan od čekanja u redovima..zato se studenti nerviraju jer u zadnji čas doznaju informacijeo školovanju i sl..nije ni profesorima lako pri zaključivanju godine..ali bi trebali imat razumijevalnja prema studentima jer im mi lovu dajemo..ali eto..90 % njih boli ona stvar sve dok im pada lova na račune..bilo tako…ostat će tako…
razočarana studentica
30. rujna 2010. at 16:32
Dragi kolege! Drago mi je je ovo pismo ipak nešto uspjelo pokrenuti! Nije u redu da se od pripadnika akademske zajednice na ovaj način prave majmuni i idioti. Danas sam dobila i odgovor od ministarstva koji je u najmanju ruku SMIJEŠAN.
Ona famozna “autonomija” je ništa drugo nego li otkantavanje i prebacivanje loptice s jednih na druge!
Osobno mi je najdraži dio gdje bolonja ne poznaje status apsolventa. A pitam se da li poznaje gubljenje prijavnica bez sankcioniranja odgovornih, neravnomjerno opterećenje ECTS bodova po kolegiju, donošenje odluka koje se kose s odrednicama bolonje, neodržavanje ispita i njihovo održavanje s razmakom manjim od 2 tjedna, nefunkcioniranje referade i stranice sveučilišta, neodržavanje kolokvija… dalje nastavi sam/sama.
Odgovor ministarstva:
Poštovana,
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je zaprimilo Vaš upit. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 105/04, 174/04, 02/07 Odluka USRH, 46/07, 45/09) kojim su utemeljeni „bolonjski studiji“ ne poznaje status apsolventa, niti termin apsolventska godina. S obzirom da sukladno istom zakonu, visoka učilišta autonomno utvrđuju pravila studiranja i upisa studenata, neka su visoka učilišta zadržala mogućnost upisa apsolventske godine koju su imali studenti dodiplomskih (starih) studija, dok neka nisu.
Nadalje, vezano uz besplatne diplomske studije, željeli bi pojasniti da se besplatni studij odnosi na studente koji svoje obveze izvršavaju u roku propisanog trajanja studija.
Žao nam je što ste iskusili ovakve probleme tijekom svojega studija. Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj trebaju imati jasna i nedvosmislena pravila studiranja s kojima studenti trebaju biti upoznati na vrijeme.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je svjesno da postoje neka visoka učilišta u Republici Hrvatskoj na kojima postoje problemi prilikom studija. No, bilo koje djelovanje Ministarstva ograničeno je autonomijom sveučilišta, koja otežava provjeru prijava i daljnji postupak. Budući da je odluka o plaćanju dijela školarine donesena na razini Sveučilišta, savjetujemo Vam da se obratite rektoru Sveučilišta u Zadru s molbom za rješavanje navedenog problema. Upravo s ciljem djelovanja unutar akademske zajednice, Ministarstvo od 2004. godine stalno povećava prava studentskih predstavnika na visokim učilištima. Naime, sukladno gore spomenutom zakonu, studentski predstavnici u Senatu imaju pravo suspenzivnog veta u donošenju odluka Senata i to u pitanjima od posebnog interesa za studente. Studentski predstavnici imenuju studentskog pravobranitelja, koji vas može savjetovati o vašim pravima. Također, studentski predstavnici mogu pokrenuti postupak izvanredne provjere kvalitete studija pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Ovaj postupak je neovisan i uključuje posjetu eksperata izvan vašeg visokog učilišta koji će utvrditi aktualne probleme i moći utjecati na njihovo rješavanje.
Srdačan pozdrav,
Uprava za visoko obrazovanje
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
Sramota!!
ja
30. rujna 2010. at 19:39
a zašto nitko ne spominje studente po starom programu, kojima će se teakođer dogoditi da ne diplomiraju do 30.9., pa niti do 30.11.2010., i oni će za kaznu plaćati najmanje 2750 kuna PO SEMESTRU!! nisu svi bili lijeni,, neki imaju obitelj i djecu, rade i muče se… za što?????
zhily
30. rujna 2010. at 19:46
Pa koristite kontracepciju dok studirate, pobogu! I završite faks na vrijeme!
A koliko bi studenti po starom programu htjeli studirati? Dok prvi put ne slome kuk? Ili?
paztrva
24. siječnja 2011. at 0:03
mučko đubre
Zahvalna studentica
30. rujna 2010. at 22:58
@ zhily, nikada nisi studirao ili su ti mama i tata sve poplaćali? Svi po starom programu dobivaju otkaze zaključno s današnjim danom jer ne mogu više raditi preko SC-a, neki od njih nisu nikada pali ispit ili prenijeli ga, nikada nisu pali godinu, ali su uzeli apsolventuru i osnovali obitelji, radili i polagali kada su stigli. Studiranje po starom programu je bilo socijalno osjetljivo, moglo se izaći na kraj sa studijem i poslom, a sada, čim ti ostane jedan ispit ti si loš student. Zbog jednog ispita sada moram platiti 2750kn+upisnina? Što dobivam za to? Što?
tsar magnus ili čauš lama, kako vam je draže
3. listopada 2010. at 2:55
vidim, puno toga je napisano, bilo bi mi teško na sve odgovorit. vidim, da aktivni ostaju aktivni…puno toga imam za reći, ali kad malo bolje razmislim,nema smisla….odgovor na sve, pa tko shvati..