OTPAD OD HRANE – 1/3 OTPADA

Stvaranje otpada od hrane u dućanima, restoranima, ali i kućanstvima postao je ozbiljan problem i veliki izazov suvremenog svijeta.

Posljedice bacanja hrane koja u konačnici završava na odlagalištu otpada su daleko veće nego što se čini na prvi pogled. Takvo postupanje ne utječe negativno samo na budžet, već dugoročno i izrazito negativno djeluje na okoliš.

KOLIČINA HRANE KOJA SE GODIŠNJE BACI U HR, EU, ALI I U SVIJETU

U Hrvatskoj godišnje u otpadu završi gotovo 300 000 t hrane, odnosno 70-80 kg po stanovniku, a u EU baci se 88 milijuna tona hrane godišnje.

Na globalnoj razini, godišnje se baci oko 1.3 milijarde tona hrane, od čega je veliki dio još pogodan za prehranu ljudi.

FAZE PREHRAMBENOG LANCA U KOJIMA SE BACA HRANA

Otpad od hrane nastaje iz različitih razloga kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od proizvodnje, prerade, distribucije, skladištenja i prodaje. Razlozi su uglavnom oštećena ili hrana kojoj je istekao rok trajanja, viškovi kuhane hrane, hrana bačena tijekom pripreme, ostatci obroka i sl. U Hrvatskoj u hrani koja završi u otpadu prednjače voće i povrće sa 46%.

Namirnica najčešće koja završi u smeću, na globalnoj razini to je kruh. Znači, namirnica koja je neizostavna u velikoj većini kućanstava i koju se jednostavno može i čuvati i iskoristiti.

KVALIFIKACIJA OTPADA OD HRANE

Ključno je razlikovati izbježan i neizbježan otpad od hrane:

• izbježan otpad – podrazumijeva odbačenu hranu koja je prije odbacivanja bila jestiva i hranu koja je pripremljena ili poslužena u prevelikim količinama ili koja je oštećena prilikom pripremanja kao i proizvode kojima je istekao rok upotrebe,

• potencijalno izbježan otpad – podrazumijeva hranu koju neki ljudi konzumiraju, a drugi ne, ili koja ovisno o pripremi može ili ne mora biti jestiva,

• neizbježan otpad – podrazumijeva otpad koji nastaje prilikom pripreme hrane koji nije jestiv, niti je ikada bio. Aktivnosti koje se preporučuju kako bi se smanjio otpad od hrane prema hijerarhiji gospodarenja

NAČINI NA KOJE MOŽEMO SPRIJEČITI NASTANAK OTPADA OD HRANE

Najviše otpada od hrane nastaje u kućanstvima, čak – 53% od ukupnog udjela. Izbjegavanje nastajanja takvog otpada je najpovoljnija metoda za rješavanje navedenog problema.

Evo par savjeta  kako spriječiti nastanak otpada od hrane:

• Planirajte kupnju/ kupujte samo što vam je potrebno i u odgovarajućoj količini)
• Provjerite datume kada kupujete veće količine namirnica i radite zalihe
• Vodite računa o značenju datuma na oznakama: “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do” te o  pravilnom skladištenju namirnica
• Poslužujte manje količine hrane/ planirajte obroke (tjedni jelovnik)
• Višak hrane ne bacajte u smeće, već je sljedeći dan iskoristite za neki obrok ili je zamrznite
• Kreativno iskorištavanje hrane – kuhanje obroka od ostataka hrane
• Pravilno čuvajte / skladištite hranu (hladnjak 1-5 stupnjeva) da bi se smanjio rizik od kvarenja
• Napravite džem, smoothie domaće pekmeze, kompote, sokove, povrtne namaze, umake, temeljce za variva ili rižota. Voće i povrće također se može oprati i dobro osušiti, narezati ili smiksati u te zamrznuti. Na taj način spriječit ćete bacanje hrane, a sezonsko voće i povrće moći iskoristiti u jelima i izvan sezone. Zamrznuto voće i povrće moguće je kuhati bez prethodnog odmrzavanja.
• Pretvorite ostatke hrane u kompost i gnojivo
• Donirajte višak hrane

POSLJEDICE BACANJA HRANE NA OKOLIŠ I ZDRAVLJE LJUDI

Hrana pomiješana sa MKO i kao takva bude odložena dugoročno i izrazito negativno djeluje

na okoliš. Procesi koji se odlaganjem biorazgradivog otpada razvijaju na odlagalištima su: emisije metana i ostalih stakleničkih plinova te onečišćenje procjednih voda. Ne treba posebno naglašavati štetnost tih procesa i posljedice na kvalitetu života na Zemlji i zdravlje ljudi. Bacanje hrane znači i trošenje resursa poput vode, zemlje, energije koji su potrebni za proizvodnju i distribuciju hrane.

HIJERARHIJA GOSPODARENJA OTPADOM OD HRANE

PREVENCIJA

PONOVNA UPORABA

RECIKLIRANJE

OPORABA

ODLAGANJE

KOMPOSTIRANJE KAO JEDAN OD NAČINA RJEŠAVANJA PROBLEMA NEISKORIŠTENE I ODBAČENE HRANE

Prosječan sastav kućnog otpada ukazuje da se čak trećina takvog otpada može reciklirati na ovaj način. Dakle, ako prosječno kućanstvo proizvede 3 kg otpada na dan, 1 kg otpada se može kompostirati, odnosno tijekom godine možemo preraditi više od  300 kg otpada. Na ovaj način biootpad postaje korisna sirovina, a ne problematično „smeće“.

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biootpada koji možemo sami pokrenuti i nadzirati. Biootpad čini kuhinjski, vrtni i zeleni otpad. Kompostiranjem biootpada smanjujemo količinu otpada koja se odlaže na odlagalištima i ograničavamo razvoj nepovoljnih i za okoliš opasnih procesa te proizvodimo humus za biljke koje uzgajamo u svom kućanstvu

Može se kompostirati:

– kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave,vrećice od čaja, ostaci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.)

– vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice,zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.);

Ne mogu se kompostirati: – tekući ostaci kuhane hrane,meso, riba, kosti, koža, mliječni proizvodi, ulja i masti

HRANI NIJE MJESTO U SMEĆU!

Sveučilište u Zadru poziva na predstavljanje knjige Zdenci-Tomašanci: prapovijesno naselje kod Đakova autora Brunislava Marijanovića.

Predstavljanje će se održati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u četvrtak, 17. travnja, u 12.00 sati.

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno je oblačno diljem zemlje s kišom i pljuskovima, kako u unutrašnjosti tako i duž Jadrana. Na moru puše jako i olujno jugo, ima poteškoća u pomorskom prometu. Vjetrovito je i u gorju.

U nastavku ponedjeljka i dalje će biti snažan vjetar južnog smjera u gorju i na Jadranu, treba računati i na obilniju oborinu, osobito duž Jadrana i uz Jadran. Za gospićku i riječku regiju na snazi je upozorenje putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda na obilnu kišu i moguće poplavljivanje, odnosno, bujične i urbane poplave.

Obilnije oborine bit će i tijekom utorka, izglednije u gorju i na sjevernom Jadranu, iako izraženijih pljuskova može biti i južnije na moru.

Tijekom srijede će oborina biti rijetka, bit će pretežno sunčano i toplije, no bit će to tek kratki predah.

Već u četvrtak ponovno će češći biti kiša i pljuskovi, lokalno i izraženiji.

Nestabilno će biti i na Veliki petak, lokalno uz izraženije kišu i pljuskove, osobito duž Jadrana i uz Jadran. Manje toplo.

Stabilizacije vremena neće biti niti uoči Uskrsa niti na sam Uskrs, barem tako u ovim trenucima pokazuju prognostički materijali. No, očekuje se porast temperatura.