magazin
(FOTO) Otvorena 16. izložba fotografija Otočni fotografi Zadarske županije
U glavnom holu Gradske knjižnice u Zadru održan je prikaz izbora fotografija izložbe fotografije Otočni fotografi Zadarske županije, organizator Foto klub „Kornat“.
Svoje recentne fotografske radove priredili su i obradili za prikaz 24 autora: Bačić Daša, Bačić Živko, Bilosnić Pablo, Bilosnić Tomislav Marijan, Blagdan Zdravko, Dešpoja Maja, Gržinčić Tihomir, Jaša Ante, Kasal Božidar, Kolenc Ivana, Kurtin Barbara, Lonić Boris, Luić Andrina, Luštica Boris, Mavar Ratko, Mavra Hrvoje, Panović Silvio, Piasevoli Nikola, Portada Josip, Skoblar Ivana, Šangulin Robbie, Šmit Elvis, Vitlov Slavko i pozvani gost izložbe Dorčić Dario iz Raba na otoku Rabu.
U proslovu o ovogodišnjoj jubilarnoj 16. izložbi kaže izbornik radova publicist Ante Jaša da su autori prikazali radove s kreativnom raznolikošću motiva iskazujući autorsku kreativnost u raznim fotografskim tehnikama. Život ljudi i njihovo okružje te radni ambijent mora i polja s detaljima u uvodnom dijelu slika, motivi su izloženih djela na početku ovog izloženog ciklusa.
Snimke otoci, obala i brodovi.
Autorica Andrina Luić snima jedrenjake ispred otoka „Kad jedra pišu priče“ s punim jedrima, a u daljini jedro s crvenim i bijeli kvadratima upotpunjuje priču na slici. Dario Dorčić i Ivana Skoblar snimaju usamljeni brodić u večernjim toplim bojama, Pablo Bilosnić prikazuje snimak „U središtu svega“ usamljenu barku s ribarima u prostranstvu mora budeći nam maštu o isčekivanju i povratku s pučine, a Boris Lonić snima grafiku svjetala i odraza.
Zdravko Blagdan snima usamljeni otok, a Živko Bačić i Robbie Šangulin snimaju otočje i obalu ispod neba s razigranim oblacima. Daša Bačić snima prizor u luci, a Tihomir Gržinčić prikazuje nam čarobni krajolik podmorja s skupinom riba koje čine zanimljiv kružni oblik.
Snimke ljudi u životnom okružju. Elvis Šmit snimio je čovjeka u silueti na putu prema paškom mostu, a svjetlo nam otkriva likovne elemente mosta. Boris Luštica otkriva nam iz magle vizuru Zadra, a Josip Portada snimio je skupinu žena u čakuli i detalj kamena s ljudskim likom kao okamenjenu riječ.
Ivana Kolenc snimila je staricu na ulaznim vratima pa njezin lik izviruje iz tame njenog doma i ovaj nam prizor dočarava njezinu usamljenost. Maja Dešpoja snimila je polje zasađenog smilju, a niz dijagonala na slici vodi nas do skupine žena u vrhu prizora.
Detalj prikazati kao zanimljiv prizor i likovno uskladiti sliku pošlo je za rukom Tomislavu Marijanu Bilosniću na slimci „Cvrčak“ prikazavši cvrčka na knjizi ispričao nam je maštovitu priču.
Silvio Panović snimio je likovno zanimljivu provu broda, a Slavko Vitlov jedro i most. Božidar Kasal snimio je natopljena rižina polja kao dijagonalne likovne oblike koje se nižu slikom, a Nikola Piasevoli prikazuje nam maslinik u skladu s nizom kamenih suhozida.
Svi autori nastojali su prikazati svoja najnovija i najbolja djela, pa je došla do izražaja raznolikost motiva brodova, razigranost mora, ljudi, arhitektura, detalji i otočni ambijent kamena i raslinja.
Posjetitelji izložbe do 23. srpnja tijekom radnog vremena Gradske knjižnice Zadar vidjeti će slike s prizorima prirodnih ljepota Zadarske županije i ljudima u životnom okružju raznolikosti ugođaja.
Fotografije:
Andrina Luić; Kad jedra pišu priče
Dario Dorčić; Zimski red plovidbe
Ante Jaša; Prova i zvonik
Boris Lonić; Mjesećina u luci
Maja Dešpoja; Onu u smilju
T. M. Bilosnić; Cvrčak
Elvis Šmit; Put na most
Ivana Kolenc; Baka na vratima
Silvio Panović; Prova
Tihomir Gržinčić; Gavuni
Zdravko Blagdan; Zlatni rat
Zahvaljujemo na suradnji uvrštenja.
magazin
Sretan Božić!
Većina kršćanskih crkvi danas slavi rođenje Isusa Krista, Božić – jedan od tri najveća kršćanska blagdana.
Božić se počeo slaviti u Rimu u 4. stoljeću, ali do danas nije jasno zašto baš 25. prosinca. Prevladavajuće je mišljenje da se Božić počeo slaviti toga datuma zato što se toga datuma u tada još uvijek većinski poganskom Rimu slavilo rođenje boga Sunca, pa je Crkva želeći potisnuti taj poganski blagdan tada počela slaviti rođenje Isusa Krista koji je Božansko Sunce s visine.
Danas su sve češće kritike da je Božić potpuno komercijaliziran i da se izgubio njegov pravi smisao. Mnogi više i ne znaju što se zapravo na Božić slavi nego ga povezuju isključivo s borom i darovima. Božićna poruka da je Bog postao čovjekom da nas spasi te se kao dijete rodio u staji jer za njega nije bilo mjesta u svratištu kao da je u drugom planu iza potrošačke groznice.
U Evanđelju po Luki stoji kako Djevica Marija saznaje od arkanđela Gabrijela, da će začeti i roditi dijete koje će se zvati Sin Svevišnjega. Kada je upitala arkanđela, kako će se to dogoditi, jer je djevica, on joj odgovori da će Duh Sveti “sići na nju i sila Svevišnjeg će je osjeniti. Na kraju je dodao:
“Ta Bogu ništa nije nemoguće.”
Ona odgovori: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi.”
Marija je dva mjeseca nakon bezgrešnog začeća pohodila svoju trudnu rođakinju Elizabetu, koju je Bog u dubokoj starosti blagoslovio potomkom.
Čim je Elizabeta čula Djevicu Mariju, zaigralo joj je dijete u utrobi. Osim što je to bio susret Djevice Marije i Elizabete, bio je i prvi susret Isusa i Ivana Krstitelja, koje su trudnice nosile. Elizabeta se napunila Duha Svetoga i izjavila:
“Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje!”
U vrijeme kada je Marija trebala roditi, ona i Josip putuju iz njihova doma u Nazaretu oko 150 kilometara južno do Betlehema, kako bi pristupili popisu stanovništva za vrijeme “Kvirinijeva upravljanja Sirijom”.
Marija je rodila Isusa i položila ga u jaslice, jer nije bilo mjesta ni u jednom svratištu.
Anđeo Gospodnji posjetio je pastire, koji su čuvali svoja stada u blizini i donosi im “blagovijest, veliku radost za sav narod!” te im govori:
“Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin. I evo znaka: naći će te novorođenče povijeno gdje leži u jaslama.”
Anđeo se pridružuje “silnoj nebeskoj vojski” koja hvali Boga:
“Slava Bogu na visini neba, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!”
Redakcija Z NET portala želi vam miran i radostan Božić!
„Božićna čarolija je nečujna. Tiha je. Osjećaš je. Znaš za nju. Vjeruješ u nju.“
|