Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 29. prosinca, te na staru i Novu godinu…

BAUHAUS:

Nedjelja: zatvoreno

KAUFLAND:

29. prosinca – od 7 do 21

31. prosinca – od 7 do 18

01.01. – Zatvoreno

EUROSPIN:

Nedjelja: Žmirići, Ul. Matije Gupca 59 – od 8 do 21

HEY PARK

Nedjelja: od 7 do 21

TOMMY

Nedjelja:

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

Put Nina 89 – od 7 do 20

31. prosinca – do 18

1. siječnja – zatvoreno

KONZUM:

Nedjelja:

Ante Starčevića 3 – od 7 do 13

Dalmatinskog Sabora 8 – od 7 do 13

Josipa Strossmayera 6 – od 7 do 13

Ulica bleiburških žrtava 17 – od 7 do 20

Put Pudarice 34 – od 7 do 13

Stara godina – do 18 sati

Nova godina – zatvoreno

LIDL:

Nedjelja: zatvoreno

Stara godina – do 16 sati

Nova godina – zatvoreno

SPAR

Nedjelja:

City Galleria – od 7 do 14

A. Starčevića 5a – od 7 do 20

Bleiburških žrtava – od 7 do 20

31. prosinca:

City Galleria – od 8 do 16

A. Starčevića 5a – od 7 do 17

Bleiburških žrtava – od 7 do 17

Akcije Maslenica – od 8 do 17

Nova godina – zatvoreno

PLODINE

Nedjelja:

Zagrebačka 2 – od 7 do 22

Stara godina, 31.12.2024. – 07:00-18:00 sati

Nova godina, 01.01.2024. – Zatvoreno

SUPERNOVA:

Nedjelja – zatvoreno

31.12. Silvestrovo – centar radi do 17:00

STUDENAC:

Put Vrela 2 – od 7 do 21

Velebitska ulica 14 – od 7 do 14

Zadarska ulica 24 – od 7 do 21

Ulica Ante Starčevića 15 – od 7 do 21

Ulica Stjepana Radića 1 – od 7 do 21

Ul. Roberta F. Mihanovića 62 – od 7 do 21

Ulica Miroslava Krleže 5A – od 7 do 21

RIBOLA

Nedjelja:

Ulica Zrinsko Frankopanska 18 – 7:00-21:00

Vukovarska ulica 6a – 7:00-21:00

Put Šimunova 2 – 7:00-21:00

Ulica Matije Gupca 22A – 7:00-21:00

Ulica Miroslava Krleže 1A – 7:00-21:00

31.12.2024. (Stara godina) – Poslovnice rade do 18

Nova godina – zatvoreno

PEVEX

Nedjelja: zatvoreno

31. prosinca – do 18 sati

1. siječnja – zatvoreno

METRO

Nedjelja: zatvoreno

31. prosinca – od 8 do 16

1. siječnja: zatvoreno

EMMEZETA

Nedjelja: zatvoreno

31. siječnja: 08:00 – 16:00

1. siječnja: zatvoreno

ZADAR SHOPPING CAPITOL

Nedjelja: od 7 do 22

31. prosinca: od 7 do 17

1. siječnja: zatvoreno

Na blagdan sv. Stjepana, u četvrtak, 26. prosinca, novi oltar u župnoj crkvi sv. Šimuna i Jude Tadeja na Bokanjcu u Zadru blagoslovio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Tri su važna dijela u crkvi: oltar, ambon i stolica na kojoj svećenik sjedi, rekao je nadbiskup. „Oltar je prvo, središnje i najvažnije mjesto u crkvi. Oltar na hrvatskom jeziku znači žrtvenik. On prikazuje i podsjeća na najvažnije zbog čega se okupljamo u euharistiji. Misa je trenutak u kojem se posadašnjuje, uprisutnjuje Isusova muka, smrt i uskrsnuće za nas“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je misa osobiti čin neusporediv s ičim, ponazočenje Kristovog otajstva muke, smrti i uskrsnuća. „Misa je dar za nas kad sudjelujemo u milosnom trenutku Isusovog dara života. Zato svećenik na početku mise ljubi oltar, pred oltarom se naklanjamo da se sjetimo da je to sveto mjesto za kojim Bog čini nešto veliko za nas.

Kao što je Bog prisutan u posvećenom kruhu i vinu, pod sakramentalnim znakovima ostaje stvarno s nama, drugo važno mjesto je ambon za kojim se naviješta Riječ Božja. To je trenutak kad nam Bog progovara, našim jezikom. Treće važno mjesto je stolica na kojoj sjedi svećenik. Jer kad služi misu, svećenik se mora prisjetiti da u trenutku kad slavi otajstvo euharistije, bez obzira kakav on bio, u njemu djeluje Krist. Svećenik u tom trenutku predstavlja Krista. Svećenik predstavlja Krista i prisutnu zajednicu na mjestu gdje se događa najveća tajna naše vjere“, poručio je mons. Zgrablić.

Blagdan sv. Stjepana prigodan je za blagoslov oltara, rekao je nadbiskup. Podsjetio je da su kršćani u vrijeme progona u prvim vremenima Crkve, u rimskim katakombama slavili euharistiju na grobu mučenika. „Zato se i danas gdje je moguće, ako je nepomičan, kameni oltar, relikvija svetaca i mučenika polaže u  oltar da se podsjeti na one koji su svojim životom najizvrsnije odgovorili na Božju ljubav i ono što nam Krist daruje, da to bude tako velika veza ljubavi koja se uzajamno daruje“, rekao je nadbiskup.

Ako se površno gleda, blagdan sv. Stjepana odudara od duha Božića, upozorio je mons. Zgrablić. „Na Božić pjevamo Isusu kao malom djetetu, a sutradan, po Božiću, slavimo mučenika koji je ubijen radi vjere, Isusa Krista. No, Božić i blagdan sv. Stjepana nadopunjuju se i idu zajedno, označuju što je bît naše vjere. Božić je trenutak kad nam je Bog pokazao svoju ljubav, kad je postao čovjekom, iako Bog čovjeku nikad nije bio daleko. U Bogu živimo, mičemo se i jesmo, ali mi smo to zaboravili, previše smo se na to naviknuli, da se više toga i ne sjetimo, da od Božje milosti živimo, a živimo kao da nam Bog nije blizu. Bog je u jednom trenutku povijesti postao jedan od nas, da ga vidimo, da trajno ostane s nama. Bog je potpuno preuzeo našu sudbinu na sebe i preoblikuje je u ljubavi. Bog nam je pokazao da je na strani čovjeka, da nas toliko ljubi i što je spreman učiniti za nas“, poručio je nadbiskup, rekavši da je svemogući Bog postao maleno dijete da ga rado primimo, da ga možemo zagrliti, biti blizu.

„To je Bog učinio u rođenju Isusa Krista, pokazao nam je veliku ljubav koja je rasla u otajstvu Isusovog života do trenutka kad je umro za nas na križu i uskrsnuo za nas. Čovjek je u Božjim očima velik onoliko koliko ljubi. Naša duša je hladna pred tolikom ljubavlju, toliko smo se na to priviknuli“, upozorio je mons. Zgrablić. U tom kontekstu, podsjetio je koliko puta smo ravnodušni na misu, ne potrese nas misa kao trenutak kad Krist za nas umire; koliko puta ne zapamtimo ništa od pročitane Božje riječi, ravnodušni smo na to.

„Odnese nas svijet brige i grijeh da toga nismo svjesni, da to ne spoznajemo. Najvažnije je da uvijek iznova odgovorimo kako je odgovorio sv. Stjepan. Na ljubav koju je osjetio da je Isus ima prema njemu, sv. Stjepan je odgovorio bezuvjetnom ljubavlju. Kad su ga kamenovali, molio je da Bog primi njegov duh i da im to ne uzme za grijeh. Molio je isto što je Isus molio na križu. U Stjepanovo srce nije ušlo ništa mržnje ni zla, nego ljubav ga je nosila bezuvjetno u životu. To je poziv nama kako ljubiti Boga“, poručio je nadbiskup, rekavši kako su ljudi skloni misliti da je ljubav prema Bogu emocija koju moramo proživljavati, da nas iznutra ‘trese’ neki osjećaj prema Bogu.

„A naše emocije su prolazne. One su veliki Božji dar, ali su nestalne. Naše raspoloženje se mijenja. Naša ljubav prema Bogu i bližnjemu ne treba počivati na našim osjećajima, emocijama, nego na onome što je Isus rekao: ‘Ako me netko ljubi, čuvat će moju riječ pa će i Otac moj ljubiti njega, njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti’. Boga se ljubi vjerom, htijenjem, prihvaćanjem, opredjeljenjem, voljom, ne emocijom. Koju emociju je imao Krist dok je za nas umirao na križu? Kakve emocije je imao prema nama? Trpio je neizmjerno, bio je u najvećim mukama. Nije to bila romantika i ‘leptirići u trbuhu’, nego strašna muka. A tu nam je pokazao najveću ljubav, jer je bila bezuvjetna“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da se i naša ljubav prema Bogu i bližnjima treba sastojati u tome da vršimo Božje zapovijedi.

„Neka nas blagoslov oltara podsjeti da uvijek odgovorimo na Božju ljubav. Sv. Stjepan je u nizu mučenika, Isusovih učenika koji je ubijen. Ljubav mučenika nastavila se do danas. I danas u raznim dijelovima svijeta ljudi prolijevaju svoju krv radi Isusa Krista i vjere“, rekao je nadbiskup. Podsjetio je da su i u Zadarskoj nadbiskupiji ubijani ljudi zbog vjere, a zbog straha, o njima se nije moglo govoriti ni spominjati ih. „Ni danas nije previše popularno govoriti o njima. Ali oni su Bogu odgovorili punim srcem. Izgubili su svoj život iz nečije mržnje prema Bogu, prema onome što je sveto, katoličko“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da biti kršćanin nije lako. „Živjeti ljubav nije lako, jer ljubav ide preko žrtve. Ljubav treba hrabre ljude, odlučnost, čvrsti stav. Isus je rekao: ‘Mene su progonili, i vas će progoniti’. Pokušajte živjeti ljubav do kraja tamo gdje jeste, vidjet ćete koliko je to teško. Ali je Božje, spasonosno, to nas čisti i posvećuje“, poručio je mons. Zgrablić, poželjevši vjernicima da na tom putu budu blagoslovljeni i pročišćeni milošću oprosta u svetoj Jubilejskoj godini; „da snažno možemo živjeti našu vjeru i ono što Gospodin od nas očekuje, da odgovorimo na njegovu ljubav do kraja i bezuvjetno“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Na kraju mise, nadbiskup je predvodio molitvu za proglašenje blaženima Slugu Božjih Zadarske nadbiskupije koja je napisana na sličici u izdanju Zadarske nadbiskupije i ovih božićnih dana podijeljena je po župama Zadarske nadbiskupije da puk moli tu molitvu. Mons. Zgrablić je i Bokanjčane potaknuo da tu molitvu mole svaki dan u crkvi, nakon molitve krunice, da skupina Slugu Božjih Zadarske nadbiskupije koji su u Drugom svjetskom ratu i poraću ubijeni iz mržnje prema vjeri i Crkvi, jednog dana budu uzdignuti na čast oltara.

„Da nam Bog pokaže preko Crkve, kada budu proglašeni blaženicima, da im se možemo moliti. Oni su naši prijatelji na nebu koji su do kraja odgovorili na Božju ljubav, da i mi odgovorimo. Molimo da ih Gospodin proslavi čašću oltara da bi bili naši zagovornici na nebu, jer oni su kao sv. Stjepan izvrsno odgovorili na ljubav koju Gospodin iskazuje svakome od nas preko oltara, ambona i službe svećenika, preko sakramenata i zajednice Crkve kao Kristovog tijela“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Novi drveni oltar u bokanjačkoj župnoj crkvi izradio je župljanin Ive Hazdovac kao dar župi, na čemu mu je zahvalio bokanjački župnik don Roland Jelić.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su tijekom jeseni 2024. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana studenoga u Zadarskoj županiji evidentirano je 64.829 zaposlenih što je povećanje za gotovo tri tisuće (4,2 posto) u odnosu na isti dan godinu ranije.

Odlične brojke u 11. mjesecu nadovezuju se prethodne mjesece u kojima je također bilježeno povećanje te je time dodatno potvrđena najbolja godina po pitanju broja zaposlenih, ali i po najmanjem broju nezaposlenih.

„Svakako nas vesele pozitivni gospodarski pokazatelji u našoj županiji. Nastavljen je rast izvoza, investicija, ukupnih prihoda i prosječnih plaća. Turistička godina je prema svim pokazateljima najbolja do sada i ona će zasigurno dati značajan doprinos rastu ukupnog gospodarskog proizvoda. To su brojke koje upravo Zadarsku županiju čine među vodećima u Hrvatskoj i na to sam, kao župan, izrazito ponosan. Čestitam našim gospodarstvenicima, jer su oni kvalitetnim poslovanjem otvorili mogućnost novih zapošljavanja. Svi ti rezultati nisu došli slučajno, već su rezultat sinergije nacionalne i lokalne vlasti s gospodarskim sektorom“, istaknuo je župan Božidar Longin podsjetivši kako Zadarska županija u okviru svojih proračunskih mogućnosti provodi niz aktivnosti kojima potiče rast poduzetništva.

„Zadarska županija kao koordinator razvoja na svom području ulaže velike napore u snaženje gospodarstva. Ulaganje u poduzetnike je ulaganje u budućnost naše županije. Pokušavamo stvoriti što bolje uvjete za njihovo poslovanje, a i dalje ćemo nastaviti s mjerama potpore koje provodimo već niz godina“, najavio je župan podsjetivši da je kroz nedavno završeni javni poziv za povećanje konkurentnosti IKT poduzetništva Zadarska županija osigurala 42 tisuća eura bespovratnih potpora. Uz to, kroz aktualne programe Zadarska županija subvencionira 2 posto kamate kod HBOR-a i poslovnih banaka za poduzetničke kredite do 400 tisuća eura.

Ako zaposlenost promatramo po gradovima i općinama, više od 70 posto radnog stanovništva je raspoređeno u tri najveća grada – Zadru, Biogradu i Benkovcu. Od ukupnog broja zaposlenih u listopadu, njih 39.489 (60,91 posto) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.474), Benkovac (3.296), Pag (1.334) i Nin (1.238) te općine Poličnik (1.226), Pakoštane (1.194), Sukošan (1.103), Preko (1.030) i grad Obrovac s 893 zaposlenih osoba.

Svi navedeni podaci potvrđuju činjenicu da je broj zaposlenih u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za 18 tisuća (38,2 posto), od čega je samo u posljednje dvije godine zabilježen rast od preko pet tisuća. Dobre brojke zabilježene su i na nacionalnoj razini pa je u RH na dan 30. studenoga 2024. zabilježeno 1 702 042 osiguranika. Riječ je o povećanju broja zaposlenih za 2,7 posto u odnosu na isti dan 2023. godine.