S prvim naznakama hladnijih dana, nije samo naše tijelo ono koje treba prilagodbu — i sobne biljke osjete promjene u zraku. Suhi zrak, manjak svjetla i hladne noći testiraju izdržljivost naših zelenih ljubimaca, ali uz nekoliko savjeta, i u srcu zime možete imati bujni biljni kutak.

Suhi zrak – najveći neprijatelj
Kada grijanje krene punom parom, zrak u našim domovima postaje suh. To može uzrokovati isušivanje listova i smanjiti vlažnost koju biljke prirodno trebaju. Biljke poput paprati, kalateja i monstera posebno su osjetljive na suhi zrak. Kako biste im olakšali, razmislite o korištenju ovlaživača zraka ili jednostavno stavite posudu s vodom na radijator kako bi isparavanje povećalo vlažnost u prostoriji. Sprejanje listova vodom može pomoći, ali pripazite da se to ne pretvori u svakodnevni ritual — previše vlage može dovesti do truljenja.

Manje vode, više opreza
Instinktivno bismo možda pomislili da biljke trebaju više njege tijekom zime, ali istina je suprotna. Tijekom hladnijih mjeseci, većina biljaka ulazi u fazu mirovanja. To znači da im je potrebno manje vode. Prekomjerno zalijevanje može dovesti do truljenja korijena — nešto što se lako događa kada su biljke oslabljene zbog manje svjetlosti. Prstom provjerite tlo: ako je suho barem dva do tri centimetra ispod površine, vrijeme je za zalijevanje.

Svjetlost – dragocjena i rijetka
Zima donosi kraće dane, a sunce često skriva svoje lice iza sivih oblaka. Vaša biljka u kutu sobe možda više ne dobiva dovoljno svjetla. Pomozite im tako da ih premjestite bliže prozorima, ali pripazite da nisu izložene hladnim propusima. Biljke koje vole sunce, poput kaktusa i sukulenata, mogu zahtijevati čak i umjetnu pomoć u obliku rasta svjetiljke, prenosi Novi list.

Čišćenje listova kao prirodni “spa” tretman
Prašina se nakuplja na listovima tijekom cijele godine, a zimi je posebno važno održavati ih čistima. Listovi koji su prekriveni prašinom teže apsorbiraju rijetku svjetlost, što dodatno umara biljku. Redovito obrišite listove vlažnom krpom i pružite im lagani ‘spa’ tretman.

Odmorite s gnojivima
Baš kao što se priroda zimi odmara, tako i sobne biljke trebaju pauzu od dodatnih hranjivih tvari. Pričekajte s gnojivima do proljeća, kada će vaše biljke ponovno početi aktivno rasti. Pretjerana gnojidba tijekom zime može oštetiti korijenje i izazvati probleme.

Posebna pažnja osjetljivim biljkama
Biljke koje potječu iz tropskih krajeva, poput orhideja ili bromelija, mogu biti najviše pogođene zimskim uvjetima. Stavite ih dalje od hladnih prozora, ali i daleko od direktnog utjecaja topline radijatora. Voli li vaša biljka vlažnost? Postavite je na tanjurić ispunjen kamenčićima i vodom, pazeći da voda ne dodiruje dno tegle.

S malim prilagodbama, vaša zelena oaza može preživjeti i najhladnije mjesece. I dok vani vladaju hladni vjetrovi i zimske oluje, neka vaša unutrašnjost ostane toplina oaza sretnih biljaka.

Odnosi s roditeljima u odrasloj dobi često su složeniji nego što se možda čini na prvi pogled. Dok su neki odrasli s roditeljima koji su ih podržavali i vodili kroz svaki životni korak, drugi su odrastali u okruženju punom nesuglasica, stresa ili čak emocionalne povrede. Bez obzira na to jesmo li imali stabilno i sretno djetinjstvo ili suprotno, odnosi koje razvijamo s roditeljima u odrasloj dobi često zahtijevaju prilagodbu i ponovno uspostavljanje granica.

Mnogi odrasli shvaćaju da su neke dinamike iz djetinjstva ostale nepromijenjene te da sada, kao odrasle osobe, žele ili trebaju drugačiju razinu poštovanja, podrške i razumijevanja od svojih roditelja. S druge strane, razlike u životnim vrijednostima, komunikacijskim stilovima i očekivanjima mogu dodatno otežati uspostavljanje zdravog odnosa. Zbog toga neki odlučuju postaviti čvrste granice ili čak prekinuti odnos kako bi zaštitili vlastito mentalno zdravlje.

Prema istraživanjima ovo su najčešći razlozi zašto odrasla djeca prekidaju odnos s roditeljima.

Ne osjećaju se saslušano
Prema jednoj studiji, ljudi se osjećaju najviše saslušano kada u ključnim odnosima postoji prostor za aktivno slušanje, otvorenost i povjerenje. Kada roditelji ne uspiju stvoriti takvo okruženje, odrasla djeca često se ne osjećaju saslušano i viđeno, osobito kada njihove životne obveze postaju složenije, piše YourTango.

Umorna su od stalnog kritiziranja
Jedno istraživanje pokazalo je da odrasla djeca navode kako “stil komunikacije” više doprinosi toksičnosti u odnosu nego sam sukob. Razlike u vrijednostima, vjerovanjima i stilovima života često izazivaju nesuglasice i povećavaju stres kod djece koja traže podršku, a umjesto toga dobiju kritiku.

Imaju neriješene traume iz djetinjstva
Jedna studija pokazuje da odrasla djeca s neriješenim traumama teško napreduju dok ih roditelji ne priznaju. Kada roditelji odbacuju ili ne priznaju njihove traume iz djetinjstva, to otežava djeci zaštitu, izgradnju zdravijih odnosa i kretanje naprijed bez osjećaja osude.

Njihove granice se ne poštuju
Prema knjizi terapeutkinje Anne Katherine, “Boundaries: Where You End and I Begin”, postavljanje granica za odraslu djecu koja dolaze iz disfunkcionalnih obitelji može biti neugodno, ali je izuzetno važno za očuvanje emocionalnog zdravlja. Granice omogućuju prostor za vlastite interese, samopoštovanje i zaštitu te pružaju fleksibilnost kako bi interakcije s članovima obitelji bile zdrave, produktivne i suosjećajne, umjesto neprijateljske.

Kada roditelji aktivno ignoriraju, omalovažavaju ili prelaze te granice, ugrožavaju emocionalnu dobrobit svoje djece te stavljaju vlastitu potrebu za prisutnošću i energijom iznad njihovih potreba.

U odnosu postoji emocionalno zlostavljanje
Iako se mnogi razlozi za prekid odnosa svode na specifične emocije i složene probleme, jedan od glavnih razloga zašto odrasli prekidaju kontakt s roditeljima jest emocionalno zlostavljanje. Svaka interakcija s takvim roditeljima iscrpljuje ih, izaziva osjećaj krivnje ili ostavlja osjećaj nerazumijevanja. Odrasla djeca donose tu tešku odluku kako bi se zaštitila od toksičnih obrazaca ugađanja drugima i srama, omogućujući sebi prostor za zdraviji život.

U petak, 8. studenog u 20 sati na repertoaru Društveno kulturnog centra Kino u Svetom Filip i Jakovu je plesna predstava „1518“ izvedena premijerno na prošlogodišnjem, 29. kazališnom ljetu. Predstava je koprodukcija Zadarskog plesnog ansambla i HNK Zadar. Suorganizator ove izvedbe je Udruga U pokretu kroz projekt Platforma za Kino, sufinanciran sredstvima Općine Sv. Filip i Jakov i Udruge Napredak, a ulaz je slobodan. DKC Kino je prvi društveno-kulturni centar sa sudioničkim modelom upravljanja kroz javno-civilno partnerstvo u ruralnom području Republike Hrvatske.

Autorica Matea Bilosnić kao predložak za plesnu predstavu uzela je povijesno dokumentiran događaj s početka 16. stoljeća. Plesna kuga je povijesna enigma iz 1518. godine kada su stanovnici grada Strasbourga, iz nepoznatog razloga, počeli nekontrolirano plesati. Delirij je trajao tjednima, sve dok iscrpljeni plesači nisu popadali na pod ili umrli. Točan razlog ovog fenomena nije utvrđen, no jedna od pretpostavki jest da je masovna histerija bila uzrokovana stresom.

Kroz plesnu predstavu “1518.”, članice Zadarskog plesnog ansambla u suradnji s koreografkinjom Mateom Bilosnić stvaraju vlastitu scensku interpretaciju ovog događaja, smještajući ga u suvremeni kontekst. Izvođačice Patricia Gospić, Bernarda Klarin, Nataša Kustura, Marija Pehar, Korina Oltran i Gendi Putri Kartini su profesionalni plesni umjetnici iz Zadra koji su svoje plesno obrazovanje stekli kroz višegodišnje školovanje započevši u Zadru, a nastavili formalno i neformalno u Hrvatskoj i svijetu. Upravo ovom postavom Ansambl povezuje i umrežava hrvatsku plesnu scenu sa Zadrom jer su plesne umjetnice infiltrirane u brojne druge predstave, umjetničke organizacije i studija.

Zadarski plesni ansambl za gostovanje ove predstave financiran je sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Zaklade Kultura nova.