ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) I KALMETA I NEKIĆ U ZEMUNIKU GORNJEM Blagoslovljen kip nadbiskupa Ivana Prenđe
Kip zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe (1990.-2010.) na novouređenom Trgu mons. Ivana Prenđe u Zemuniku Gornjem, rodnom mjestu nadbiskupa Prenđe, blagoslovio je u subotu 22. siječnja don Ante Dražina, rektor Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević u Zadru.
Blagoslovu kipa prethodila je misa koju je u crkvi Svetog Josipa radnika u Zemuniku Gornjem predvodio don Ante Dražina, u zahvalnosti za život i baštinu mons. Prenđe.
„Budite ponosni na toga velikog nadbiskupa koji je svega sebe davao u služenju Crkvi, imate razloga biti ponosni na mons. Prenđu. Trošio je sve svoje snage darujući se svećenicima, redovnicima, sjemeništarcima, vjernicima laicima. Bez obzira na status i položaj čovjeka u društvu, svima je bio blizak i želio je pomoći. Neka nam bude primjer da se i mi tako dajemo Bogu i čovjeku, da nasljedujemo nešto od njegovih osobina u nesebičnom darivanju ljudima i Crkvi. Mons. Prenđa puno je doprinio i dobru Domovine, a koliko tek Zadarske nadbiskupije. Zaista je svim srcem i predanjem živio i svjedočio svoje geslo Ljubiti Crkvu“ rekao je don Ante. Istaknuo je da tom misom želimo zahvaliti za život i djela nadbiskupa Prenđe, za njegovo bogato duhovno, pastoralno i materijalno djelovanje kojim je obogatio i ugradio sebe u život Zadarske nadbiskupije koju je kao nadbiskup ordinarij preuzeo u teškom vremenu poraća, 2. veljače 1996. godine.
Na dan Prenđinog preuzimanja službe ordinarija je blagdan Svijećnice. Mons. Prenđa je uistinu bio brižno pastirsko svjetlo ljudima i životu Zadarske Crkve 20 godina kao nadbiskup, koji je Zadarsku nadbiskupiju duhovno i materijalno obnovio i u raznim područjima služenja grijao je i podizao djelotvornom ljubavlju.
„Sveti pisac na počecima kršćanstva, pišući kršćanima židovskog podrijetla u Poslanici Hebrejima, kaže: ‘Spominjite se svojih glavara koji su vam navješćivali Riječ Božju. Promatrajući kraj njihovog života, nasljedujte njihovu vjeru’. Ta misao potiče nas da molimo za dušu pokojnog nadbiskupa Prenđe koji nas je iznenada napustio prije 12 godina, 25. siječnja 2010. g. u Nadbiskupskom domu u Zagrebu. Preminuo je u 71. godini života, 46. godini svećeništva i 20. godini biskupstva. Sa zahvalnošću se sjećamo života našeg pastira koji je svoj život počeo u lijepom ravnokotarskom mjestu Zemunik Gornji. Svaki biskup u svom geslu na poseban način vidi svoje poslanje. Nadbiskup Prenđa izabrao je moto Ljubiti Crkvu. S tom mišlju uistinu je ispunio svoje biskupsko poslanje, ne samo kao biskup, već i kao dugogodišnji rektor zadarskog sjemeništa Zmajević. Zauzeto je pratio svakog sjemeništarca i bogoslova. Nikad nije krio svoju osobitu ljubav prema našem sjemeništu, nazivajući ga često zjenicom Nadbiskupije“ rekao je don Ante u propovijedi, izražavajući radost što su na misi prisutni i zadarski sjemeništarci.
Don Ante je ušao u Sjemenište u vrijeme nadbiskupa Prenđe te se sjeća kako je mons. Prenđa redovito pratio sjemeništarce, imajući na srcu brigu za duhovna zvanja.
„Svoju ljubav prema Crkvi iskazivao je prema cijeloj Nadbiskupiji koju je preuzeo u teškom vremenu poraća. U svojoj naravi i nezaustavljivoj aktivnosti pokazivao je ljubav prema svakom čovjeku, bez obzira na njegov stalež, obrazovanje i nacionalnost. Gledajući primjer njegovog života, svi mi vjernici Zadarske nadbiskupije zahvalni smo nadbiskupu Prenđi za njegovo neumorno darivanje narodu kojim je nesebično, požrtvovno i radosno služio“ rekao je don Ante.
Don Ante je prenio pozdrave zemuničkog župnika i dekana don Gašpara Dodića koji nije mogao sudjelovati u događaju jer je u izolaciji. Don Gašpar nosi mons. Prenđu u zahvalnom sjećanju jer je nadbiskup Prenđa don Gašpara i izbjegle Janjevce 1990.-ih godina primio i prihvatio otvorena i radosna srca, omogućivši im uz potporu Hrvatske vlade stvarati i graditi novi dom, egzistenciju i zajednicu u Kistanjama.
„Neka zahvalnost koju osjećamo prema nadbiskupu Prenđi svima nama bude poticaj da u svom životu više ljubimo Crkvu, Boga i brata čovjeka, u najkonkretnijim životnim situacijama“ potaknuo je don Ante Dražina.
Nakon mise, puk se okupio na Trgu mons. Ivana Prenđe gdje je don Ante blagoslovio brončani kip mons. Ivana Prenđe, djelo akademskog kipara Frane Šituma iz Splita.
Brončani kip je visok 2,10 m, a lijevan je u Ljevaonici Ujević u Zagrebu. Prikazuje mons. Prenđu s mitrom, drži biskupski štap, a desnu ruku ima na prsima držeći svoj biskupski križ. Kip je postavljen na bijelo postolje od bračkog kamena maslinica. Postolje je izradila kameno – klesarska radionica OK-Stipe s Brača. Na postolju je uklesano „Ljubiti Crkvu“, što je biskupsko geslo nadbiskupa i godine života, Mons. Ivan Prenđa (1939.-2010.). Ispod toga postolja je još jedno kameno postolje koje se tu već nalazilo, a umjetnik Šitum ga je funkcionalno i skladno uklopio u cjelinu spomenika.
„Dosta sam ušao u lik nadbiskupa, čitao sam o Ivanu Prenđi iz više izvora. Bitno mi je bilo upoznati se s njegovim karakterom, duhom kojeg je on imao, da bih to mogao unijeti u portret osobe. Svidjelo mi se ono što sam čitao o njemu. Bio je vedar, biskup osmijeha, tako da sam pokušao naglasiti i taj osmijeh i njegovu vedrinu. Bio je blizak narodu. Dosta je bio humanitarno angažiran, bavio se Caritasom. Prikupljao je potrebna sredstva sa svih strana. U svakom čovjeku nastojao je vidjeti dobro, pokušao je iz svakoga izvući maksimum i neko dobro. Sigurno je to ljude činilo boljima u njegovoj blizini“ rekao je kipar Šitum.
Umjetnik Šitum prikazao je mons. Prenđa u pokretu, iskoraku. Mons. Prenđa, poduzetnog duha, činio je brojne iskorake u pastoralu i javnom djelovanju, u suradnji s laicima, Novoj evangelizaciji, nadbiskupijskim hodočašćima i velikim zajedničkim proslavama mjesne Crkve, gradeći zajedništvo među svim staležima i povezujući ih u poslanje Crkve.
„Spomenik je u blagom pokretu, procesijskom, kao da će krenuti. Dok se kreće u procesiji, ima desnu ruku na prsima, nadbiskup tom rukom drži svoj biskupski križ. Na toj ruci je biskupski prsten sa znakom križa. Uz to, nadbiskup Prenđa bio je čovjek pokreta, akcije, rada s mladima“ rekao je Šitum.
Šitum je tražio misnice koje su korištene u zadarskoj katedrali te je jednu misnicu s ornamentima po njenoj sredini, uzeo za motiv izrade spomenika.
„Pokušao sam biti autentičan. I biskupski štap koji sam napravio nosio je mons. Prenđa, to je bio njegov štap, zamijetio sam taj štap i u procesiji koju je predvodio. Budući da je mons. Prenđa bio toliko puno blizak narodu, napravio sam proširenje na postolju spomenika da se može i sjesti pokraj njega, pomoliti, staviti svijeća. To je popratni dio spomenika, jer trg čine ljudi, tako da to mora biti interaktivno“ rekao je kipar Šitum.
Izrada modela spomenika trajala je oko četiri mjeseca, a proces lijevanja i montaže još tri mjeseca. Sveukupno, proces stvaranja cijelog projekta spomenika trajao je oko sedam mjeseci.
Među recentnijim djelima Šituma su i ambon od bronce i glavni oltar koje je radio za splitsku katedralu sv. Duje, spomenik braniteljima u Trogiru s kolegom Đanijem Martinićem te spomenik Gaji Bulatu na trgu ispred crkve Gospe od Zdravlja i HNK u Splitu.
Nakon obreda blagoslova, prigodnu riječ prisutnima uputio je Ivica Šarić, načelnik Općine Zemunik.
Činom blagoslova kipa ujedno je i svečano otvoren novouređeni Trg mons. Ivana Prenđe. Na toj lokaciji do uređenja trga bila je prazna, neiskorištena livada. Trg se nalazi tik uz glavnu županijsku cestu koja vodi dalje prema Smilčiću, Karinu i Obrovcu. Zanimljivost je da se Trg i spomenik nalaze neposredno u blizini rodne kuće mons. Prenđe, u okruženju gdje je nadbiskup u obiteljskoj kući odrastao i odakle je krenuo u svijet praćen ljubavlju i podrškom svoje majke Ike koja ga je kao prvijenca zvala moj Ranko.
„Mons. Ivan Prenđa je naš veliki mještanin, prijatelj i rođak. Jedan je od naših najvećih sinova kojeg smo imali u povijesti. Malo je manjih mjesta koji imaju čast i privilegiju da iz svojih redova imaju biskupa. Nama je osobito drago da smo mi mjesto iz kojega potječe tako veliki nadbiskup, i na to smo ponosni. Činjenica da smo imali jednog velikog čovjeka, biskupa bila nam je ideja vodilja da stvorimo prostor koji će biti njemu u čast. Tako smo nekad neuglednu ledinu preobrazili u prostor Trga koji nosi njegovo ime i sada tako lijepo izgleda s kipom Ivana Prenđe“ rekao je načelnik Šarić.
Podsjetio je da je Općina Zemunik pretrpjela teško stradanje u Domovinskom ratu. Četnici su bili srušili i zemuničku crkvu Sv. Josipa radnika 4. siječnja 1992., a obnovljenu crkvu posvetio je upravo nadbiskup Prenđa 27. travnja 2002. g., za vrijeme župnika don Borisa Pedića.
„Ali, uzdigao se Zemunik iz pepela. Nijedna kuća nije bila cijela nakon Domovinskog rata, sada ih ima jako puno i bit će ih i više. Zemunik je mjesto koje raste, mi smo općina koja raste. I Trg Ivana Prenđe je simbol onoga što nastojimo u budućnosti, imati lijepo, razvijeno mjesto, u kojem je ugodno za živjeti“ poručio je Šarić.
Kip je blagoslovljen ususret 12. godišnjice smrti mons. Prenđe te je načelnik Šarić i zapalio svijeću.
Među posjetiteljima u zahvalnom sjećanju na mons. Prenđu bio je i Božidar Kalmeta koji je bio gradonačelnik Zadra u vrijeme kad je mons. Prenđa bio zadarski nadbiskup. Dolaskom je želio izraziti poštovanje čovjeku s kojim je uspješno surađivao u poslanju za dobro svih žitelja.
„Ivan Prenđa bio je veliki čovjek, bio je veliki nadbiskup. Jako se trudio u svom pastirskom poslu obnoviti srušene crkve, graditi nove crkve, sav je bio predan tome. Bio je čovjek od naroda, čovjek koji je živio s narodom. S posebnom zainteresiranošću i brigom brinuo se za svakog čovjeka s kojim je došao u doticaj, za sve ljude za koje je molio i vodio brigu. Sjećamo ga se i sjećat ćemo ga se kao velikog nadbiskupa i velikog čovjeka. Imao sam privilegiju i čast biti gradonačelnik kad je pokojni Ivan Prenđa bio nadbiskup. Svaki susret s takvim čovjekom bio je užitak. Nakon svakog susreta s nadbiskupom Prenđom, čovjek se osjećao ispunjenije, lakše, veselije“ rekao je Kalmeta, potvrđujući koliko je mons. Prenđa ohrabrivao i podizao ljude iz malodušja, tjeskobe, uvijek kod ljudi budeći optimizam u osloncu na Boga i međusobnoj podršci.
Blagoslovu kipa nazočio je i Joso Nekić, pročelnik Odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra.
„Sjećanje na mons. Prenđu doživljavam i osobno, jer nadbiskup Prenđa je moj veliki dobrotvor. Kad je meni bilo jako teško u životu, nadbiskup Prenđa mi je jako puno pomogao. Svake godine kad je misa zadušnica za mons. Prenđu u katedrali sv. Stošije, supruga i ja idemo na misu“ rekao je Nekić.
Iako je prije blagoslova u Zemuniku bio na misi za domovinu u crkvi sv. Frane na Podpragu na Velebitu povodom akcije Maslenica, Nekić je istaknuo:
„Morao sam danas doći tu, jer on je moj dobrotvor. Nadbiskup Prenđa bio je fenomenalan čovjek. Dragi Bog preko njega nama poručuje o velikom smislu naših života. Svaki čovjek ima talent, dar za nešto, svaki čovjek je jednako vrijedan. Svi ljudi s kojima sam kontaktirao, koji poznaju mons. Prenđu, za njega imaju samo velike riječi i riječi zahvale. Bio je blizak svakome tko je u potrebi. Uvijek je bio pomoć ljudima djelom, riječju i molitvom. On je veliki čovjek. Hvala dragom Bogu na Ivanu Prenđi i da smo ga imali“ rekao je Joso Nekić.
Na prigodnom domjenku za uzvanike, Općina Zemunik je nakon blagoslova u šatoru pokraj Trga organizirala i nastup klape Intrade.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
Butković, Vučković, Habijan, Šipić, Erlić i Glavina na obilježavanju 33. obljetnice stradanja Škabrnje
U prigodi Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministar turizma i sporta Tonči Glavina te državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić sudjelovat će na obilježavanju 33. obljetnice stradanja Škabrnje.
Program:
9.30 Dolazak izaslanstva Vlade Republike Hrvatske
9.45 Komemorativni program
10.15 Kolona sjećanja
10.45 Polaganje vijenca na Spomen obilježju masovne grobnice
Zajednički vijenac u ime svih izaslanstava položit će izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata
11.00 Sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu
12.00 Korak po korak
Hodnja do spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke
12.30 Polaganje vijenaca na Središnji križ kod Spomen obilježja
Odavanje počasti žrtvama Škabrnje polaganjem vijenaca i svijeća
Mediteran seli i u Panoniju, i to među Hrvate u Gradišću, što je mnogima do danas bilo nezamislivo. Moglo bi se reći da je majka maslina došla tražiti svoju djecu koja su je na hrvatskoj obali, pred naletom Osmanlija, napustila prije 500 godina.
U ubavom Koljnofu (mađ. Kópháza, njem. Kohlenhof), u Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji, u zapadnoj Mađarkoj, od petka do subote, 15. – 16. studenoga 2024. godine, održani su prvi Dani Masline u Koljnofu ( Olajbogyó napok Kópházán). Ovo je ujedno i prva takva manifestacija posvećena maslini, maslinovom ulju i proizvodima od masline u povijesti Mađarske, što su zabilježili i ovdašnji mediji.
Idejni začetnik, organizator i domaćin prvih Dana masline u Koljnofu je dr. Franjo Pajrić, predsjednik Hrvatske narodnosne samouprave u Šopronu,dok je program osmislio i vodio književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić iz Zadra. Manifestacija se odvijala u poznatom koljnofskom restoranu Levandi i prostoru pod imenom Etno Kume, a u organizaciji i pod pokroviteljstvom Udruge Hrvati (Hrvati-Horvátok Egyesület), PanonIqm instituta i Književne zaklade Timee Horvat, pjesnikinje opčinjene hrvatskim Jadranom.
Prvog dana manifestacije, u petak, 15. studenoga 2024. u restoranu Levanda održana je multimedijalna večer na temu masline. U kulturno-zabavnom-video programu sudjelovali su pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić, ing. Vinko Čenić, agronomski stručnjak i pastoralni suradnik u župi sv. Vida Trsteno i Josip Čenić, pjesnik i glazbenik, kantautor, osnivač i voditelj „Dubrovačkih kavaljera“, počasni član Hrvatskog centra u Beču. Svojim radovima na daljinu sudjelovala je i izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, sa Sveučilišta u Zadru, autorica knjiga „Mediteranski tekst hrvatskoga pjesništva: postmodernističke poetike“ i „Golubica iz crnog maslinika“, kao i pjesnikinja iz Beča Jadranka Gros Klabuča. Programu su se priključili i glazbenici Matko Dišipulo i Mijo Bijuklić iz Beča.
Ovom prigodom predstavljena je zbirka pjesama Vidio sam Borgesove oči Tomislava Marijana Bilosnića, u cijelosti posvećene maslini, čije je predstavljanje započelo glazbenom numerom Marka Pajrića na tekst Bilosnićeve pjesme Ležaj pod grčkom maslinom, koju je na mađarskom jeziku pročitao dr. Franjo Pajrić. O knjizi Vidio sam Borgesove oči na hrvatskom i mađarskom jeziku pročitane su recenzije Milana Bešlića, Biserke Glasnović Goleš i Sanje Knežević. Ovo je, inače, bilo prvo javno predstavljanje ove zbirke tiskane u Zadru 2022. godine.
Potom je uslijedilo predstavljanje posebnog izdanja revije Panonski list (Pannonisches Blatt / Pannon Lap), objavljene u izdanju Panonskog instituta u Pinkovcu (Güttenbach, Austrija), čiji je urednik dr. Robert Hajszan Panonski. Panonski list donio je izbor iz Bilosnićevih pjesama posvećenih maslini, ciklus fotografija i ilustracija, kao i faksimila umjetničkih slika na temu masline, te recenziju zbirke Vidio sam Borgesove oči iz pera Sanje Knežević.
Sva događanja prve multimedijalne večeri posvećene maslini popraćena su video projekcijama slika na temu masline, nastalih u vremenu od starogrčkih, antičkih vremena do kraja dvadesetoga stoljeća.
Manifestacija Prvi Dani masline u Koljnofu otvorena je s pjesmom T. M. Bilosnića Danas u Koljnofu raste masline, koju je na mađarski preveo dr. sc. Šandor Horvat. Dane Masline u Koljnofu biranim riječima, pred mnogobrojnom mađarskom publikom, svečano su otvorili dr. Franjo Pajrić i Tomislav Marijan Bilosnić.
Drugi dan Dana masline u Koljnofu, u subotu 16. studenoga 2024. godine, u prijepodnevnim satima odvijao se u prostoru Etno Kume, a nastavljen je u večernjim satima u restoranu Levanda. U ovom programu sudjelovali su ing. Vinko Čenić iz Trstena, Siniša Peran iz Grebaštice (Šibenik), Franjo Pajrić, Marijana Pajrić, i Lajoš Regenji iz Koljnafa i Tomislav Marijan Bilosnić. U branju prvih crnih plodova već postojeće dvije masline u Koljnofu (oblice), koje se nalaze u vlasništvu Franje Pajrića i Marijane Pajrić, sudjelovali su njihovi malodobni unuci. Potom je ing. Vino Čenić, pristupio demonstraciji rezidbe maslina. Mnogobrojna zainteresirana publika mogla je pratiti i predavanje i praktičnu prezentaciju načina cijepljenja maslina, kao i sadnju novih (od strane gostiju doniranih) maslina u Koljnofu. Tako su zasađene nove sorte masline, kao što su Zzuzorka, maslina iz dvora glasovite Cvijete Zuzorić, najljepše žene svoga doba, kojoj su u čast spjevane mnoge pjesme, grčka sorta masline Kalamata, te sorte poznate kao Velika Lastovka i Murgulja (poznata i kao Gospareva masline ili Gospodska maslina). Od ranijih maslina odcijepljeni su izbojci i zasađeni u posebno zaštićene vaze. Novozasađene masline u Koljnofu blagoslovio je poznati i omiljeni gradišćanski župnik don Ante Kolić. Tijekom ovog događanja javilo se više osoba s ovog panonskog prostora na rubu Alpa, koje uzgajaju masline u svojim vrtovima ili kućama, a Lajoš Regenji je svoju „talijanku“ donio i na blagoslov.
Program je u večernjim satima, uz velik interes zainteresirane publike nastavljen u restoranu Levandi u Koljnofu. Tomislav Marijan Bilosnić održao je predavanje na više tema, pa je tako govorio o povijesti masline, njezinom značaju u mitologiji i simbolici, o vjerskoj ikonografiji masline u judaizmu, kršćanstvu i islamu, rasprostranjenosti masline u svijetu, i maslini u umjetnosti, književnosti, slikarstvu i kiparstvu, s posebnim naglaskom na hrvatske umjetnike.
Vinko Čenić govorio je o vrstama masline, klimi i Mediterau u refleksiji masline, maslini kao biljci, te je prisutne upoznao s procesima dobivanja maslinovog ulja, kao i njegovoj
upotrebi u ishrani i medicini. Siniša Peran je iznio niz zanimljivih osobnih iskustva s obradom i uzgojem maslina. Josip je Čenić uz pratnju na gitari otpjevao niz poznatih hrvatskih pjesama na temu masline. Na kraju službenog programa nastupio je mladi ženski vokalni sastav Nijanse iz Koljnofa, djevojke koje su, kako domaći mediji izvještavaju, „začarale s lipimi glasi publiku“.
Konačno, uslijedilo je dugoočekivano kušanje ulja i maslina, kao i svih drugih mogućih delicija spravljenih s maslinama. Kao domaćica pojavila se i iskazala mlada studentica Karmela Pajrić. Najprije je sa suhim smokvama i bademima gostima ponuđena aromatična žestica od maslina i badema. Potom je na trpezu iznijeta hladna plata sa sirevima i salamama u kombinaciji s maslinama, tjestenina s rajčicama i maslinama, grčka salata, karpačo od inćuna s maslinom, kiselim motarom, kaparima i koromačom, pesto od maslina, focaccia, odnosno tanka pogača s maslinama, i kao desert tiramisu brownie s maslinovim uljem, kesi s maslinama i soli, tamna čokolada s maslinovim uljem i kaduljom, i na kraju – čaj od masline.
Ali, u Koljnofu na prvim Danima masline tu nije bilo kraja. Fešta se nastavila duboko u noć, uz recitiranje poezije na hrvatskom i mađarskom jeziku, i pjesme ženskog vokalnoga sastav Nijanse, Josipa Čenića iz „Dubrovačkih kavaljera“ i koljnofskog glazbenika Marka Pajrića. Ako se po jutru dan poznaje, mogli bi reći kako se maslina u velikome stilu iz Mediterana seli i u Panoniju, i to među Hrvate u Gradišću, što je mnogima do danas bilo nezamislivo. Moglo bi se reći da je majka maslina došla tražiti svoju djecu koja su je na hrvatskoj obali, pred naletom Osmanlija, napustila prije 500 godina.
Uz Vukovar i Škabrnja će danas obilježiti 33. godišnjicu stradanja civila i branitelja u napadu koji su pod zapovjedništvom Ratka Mladića počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.
Toga dana mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja, a ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.
Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.
Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.
Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i BiH.
Do središta sela i crkve Velike Gospe paravojne snage i pripadnici JNA došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.
Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvlačeni van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac.
Za zločine u Škabrnji osuđena samo medicinska sestra
Po završetku napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijelo je područje minirano. Civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristegu, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.
Za zločine u Škabrnji osuđena je samo nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić, i to za kršenje međunarodnog prava, odnosno za sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991.
Najprije je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a po uhićenju u Švicarskoj 2001. i izručenju Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora. Nakon poništenja te odluke na još jednom ponovljenom suđenju osuđena je na deset godina, a Vrhovni sud je smanjio tu kaznu na šest godina. Iz zatvora je izašla u listopadu 2007. godine.
Središnji program obilježavanja 33. obljetnice stradanja Škabrnje počet će u 9,45 komemorativnim programom, slijedi Kolona sjećanja – hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca, potom sveta misa za stradale u Domovinskom ratu, a završit će hodnjom Korak po korak do Spomen-obilježja na mjesnome groblju sv. Luke.
Na obilježavanju 33. obljetnice stradanja Škabrnje sudjelovat će predsjednik Republike Zoran Milanović, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministar turizma i sporta Tonči Glavina i državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić.
Butković, Vučković, Habijan, Šipić, Erlić i Glavina na obilježavanju 33. obljetnice stradanja Škabrnje
DANI MASLINE U KOLJNOFU / Održana prva manifestacija masline u Mađarskoj
DAN SJEĆANJA / Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Škabrnje i Vukovara
Horoskop za 18. studenog 2024.
Dan je sjećanja na žrtvu Vukovara, u grad dolaze tisuće ljudi
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru u nedjelju i ponedjeljak…
Špica!
Rusko-sibirska anticiklona pomiče se prema zapadu: Sredozemlje se priprema za nalet hladnoće
Jesu li znanstvenici zaista pronašli pilulu koja može zamijeniti 10 kilometara trčanja?
DHMZ objavio važno upozorenje: “Samo ovako možemo zaštititi sigurnost građana”
VIDEO / Renault 4 se vraća, ali u malo drugačijoj verziji: Donosimo sve detalje
(VIDEO) Prehlađeni ste? Evo kako sasjeći prehladu u korijenu čim osjetite prve simptome
VIDEO / Roditelji i djeca koje je Udruga donirala na polufinalnoj večeri 8. MHTAJ-a
VIDEO / Hit jeseni: Jure Brkljača i Sanella udružili glasove u neodoljivoj “Srići”
[VIDEO] Publika je ovo dugo tražila! Tomislav Bralić i klapa Intrade snimili spot za “Nagrišpano more”!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana ago(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru u nedjelju i ponedjeljak…
-
magazin2 dana agoŠpica!
-
Svijet5 dana agoRusko-sibirska anticiklona pomiče se prema zapadu: Sredozemlje se priprema za nalet hladnoće
-
magazin5 dana agoJesu li znanstvenici zaista pronašli pilulu koja može zamijeniti 10 kilometara trčanja?
Cosa nostra
23. siječnja 2022. at 18:14
Nije mi jasno što s ovim imaju Don Dario i Kum Nekić.