ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) I KALMETA I NEKIĆ U ZEMUNIKU GORNJEM Blagoslovljen kip nadbiskupa Ivana Prenđe
Kip zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe (1990.-2010.) na novouređenom Trgu mons. Ivana Prenđe u Zemuniku Gornjem, rodnom mjestu nadbiskupa Prenđe, blagoslovio je u subotu 22. siječnja don Ante Dražina, rektor Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević u Zadru.
Blagoslovu kipa prethodila je misa koju je u crkvi Svetog Josipa radnika u Zemuniku Gornjem predvodio don Ante Dražina, u zahvalnosti za život i baštinu mons. Prenđe.
„Budite ponosni na toga velikog nadbiskupa koji je svega sebe davao u služenju Crkvi, imate razloga biti ponosni na mons. Prenđu. Trošio je sve svoje snage darujući se svećenicima, redovnicima, sjemeništarcima, vjernicima laicima. Bez obzira na status i položaj čovjeka u društvu, svima je bio blizak i želio je pomoći. Neka nam bude primjer da se i mi tako dajemo Bogu i čovjeku, da nasljedujemo nešto od njegovih osobina u nesebičnom darivanju ljudima i Crkvi. Mons. Prenđa puno je doprinio i dobru Domovine, a koliko tek Zadarske nadbiskupije. Zaista je svim srcem i predanjem živio i svjedočio svoje geslo Ljubiti Crkvu“ rekao je don Ante. Istaknuo je da tom misom želimo zahvaliti za život i djela nadbiskupa Prenđe, za njegovo bogato duhovno, pastoralno i materijalno djelovanje kojim je obogatio i ugradio sebe u život Zadarske nadbiskupije koju je kao nadbiskup ordinarij preuzeo u teškom vremenu poraća, 2. veljače 1996. godine.
Na dan Prenđinog preuzimanja službe ordinarija je blagdan Svijećnice. Mons. Prenđa je uistinu bio brižno pastirsko svjetlo ljudima i životu Zadarske Crkve 20 godina kao nadbiskup, koji je Zadarsku nadbiskupiju duhovno i materijalno obnovio i u raznim područjima služenja grijao je i podizao djelotvornom ljubavlju.
„Sveti pisac na počecima kršćanstva, pišući kršćanima židovskog podrijetla u Poslanici Hebrejima, kaže: ‘Spominjite se svojih glavara koji su vam navješćivali Riječ Božju. Promatrajući kraj njihovog života, nasljedujte njihovu vjeru’. Ta misao potiče nas da molimo za dušu pokojnog nadbiskupa Prenđe koji nas je iznenada napustio prije 12 godina, 25. siječnja 2010. g. u Nadbiskupskom domu u Zagrebu. Preminuo je u 71. godini života, 46. godini svećeništva i 20. godini biskupstva. Sa zahvalnošću se sjećamo života našeg pastira koji je svoj život počeo u lijepom ravnokotarskom mjestu Zemunik Gornji. Svaki biskup u svom geslu na poseban način vidi svoje poslanje. Nadbiskup Prenđa izabrao je moto Ljubiti Crkvu. S tom mišlju uistinu je ispunio svoje biskupsko poslanje, ne samo kao biskup, već i kao dugogodišnji rektor zadarskog sjemeništa Zmajević. Zauzeto je pratio svakog sjemeništarca i bogoslova. Nikad nije krio svoju osobitu ljubav prema našem sjemeništu, nazivajući ga često zjenicom Nadbiskupije“ rekao je don Ante u propovijedi, izražavajući radost što su na misi prisutni i zadarski sjemeništarci.
Don Ante je ušao u Sjemenište u vrijeme nadbiskupa Prenđe te se sjeća kako je mons. Prenđa redovito pratio sjemeništarce, imajući na srcu brigu za duhovna zvanja.
„Svoju ljubav prema Crkvi iskazivao je prema cijeloj Nadbiskupiji koju je preuzeo u teškom vremenu poraća. U svojoj naravi i nezaustavljivoj aktivnosti pokazivao je ljubav prema svakom čovjeku, bez obzira na njegov stalež, obrazovanje i nacionalnost. Gledajući primjer njegovog života, svi mi vjernici Zadarske nadbiskupije zahvalni smo nadbiskupu Prenđi za njegovo neumorno darivanje narodu kojim je nesebično, požrtvovno i radosno služio“ rekao je don Ante.
Don Ante je prenio pozdrave zemuničkog župnika i dekana don Gašpara Dodića koji nije mogao sudjelovati u događaju jer je u izolaciji. Don Gašpar nosi mons. Prenđu u zahvalnom sjećanju jer je nadbiskup Prenđa don Gašpara i izbjegle Janjevce 1990.-ih godina primio i prihvatio otvorena i radosna srca, omogućivši im uz potporu Hrvatske vlade stvarati i graditi novi dom, egzistenciju i zajednicu u Kistanjama.
„Neka zahvalnost koju osjećamo prema nadbiskupu Prenđi svima nama bude poticaj da u svom životu više ljubimo Crkvu, Boga i brata čovjeka, u najkonkretnijim životnim situacijama“ potaknuo je don Ante Dražina.
Nakon mise, puk se okupio na Trgu mons. Ivana Prenđe gdje je don Ante blagoslovio brončani kip mons. Ivana Prenđe, djelo akademskog kipara Frane Šituma iz Splita.
Brončani kip je visok 2,10 m, a lijevan je u Ljevaonici Ujević u Zagrebu. Prikazuje mons. Prenđu s mitrom, drži biskupski štap, a desnu ruku ima na prsima držeći svoj biskupski križ. Kip je postavljen na bijelo postolje od bračkog kamena maslinica. Postolje je izradila kameno – klesarska radionica OK-Stipe s Brača. Na postolju je uklesano „Ljubiti Crkvu“, što je biskupsko geslo nadbiskupa i godine života, Mons. Ivan Prenđa (1939.-2010.). Ispod toga postolja je još jedno kameno postolje koje se tu već nalazilo, a umjetnik Šitum ga je funkcionalno i skladno uklopio u cjelinu spomenika.
„Dosta sam ušao u lik nadbiskupa, čitao sam o Ivanu Prenđi iz više izvora. Bitno mi je bilo upoznati se s njegovim karakterom, duhom kojeg je on imao, da bih to mogao unijeti u portret osobe. Svidjelo mi se ono što sam čitao o njemu. Bio je vedar, biskup osmijeha, tako da sam pokušao naglasiti i taj osmijeh i njegovu vedrinu. Bio je blizak narodu. Dosta je bio humanitarno angažiran, bavio se Caritasom. Prikupljao je potrebna sredstva sa svih strana. U svakom čovjeku nastojao je vidjeti dobro, pokušao je iz svakoga izvući maksimum i neko dobro. Sigurno je to ljude činilo boljima u njegovoj blizini“ rekao je kipar Šitum.
Umjetnik Šitum prikazao je mons. Prenđa u pokretu, iskoraku. Mons. Prenđa, poduzetnog duha, činio je brojne iskorake u pastoralu i javnom djelovanju, u suradnji s laicima, Novoj evangelizaciji, nadbiskupijskim hodočašćima i velikim zajedničkim proslavama mjesne Crkve, gradeći zajedništvo među svim staležima i povezujući ih u poslanje Crkve.
„Spomenik je u blagom pokretu, procesijskom, kao da će krenuti. Dok se kreće u procesiji, ima desnu ruku na prsima, nadbiskup tom rukom drži svoj biskupski križ. Na toj ruci je biskupski prsten sa znakom križa. Uz to, nadbiskup Prenđa bio je čovjek pokreta, akcije, rada s mladima“ rekao je Šitum.
Šitum je tražio misnice koje su korištene u zadarskoj katedrali te je jednu misnicu s ornamentima po njenoj sredini, uzeo za motiv izrade spomenika.
„Pokušao sam biti autentičan. I biskupski štap koji sam napravio nosio je mons. Prenđa, to je bio njegov štap, zamijetio sam taj štap i u procesiji koju je predvodio. Budući da je mons. Prenđa bio toliko puno blizak narodu, napravio sam proširenje na postolju spomenika da se može i sjesti pokraj njega, pomoliti, staviti svijeća. To je popratni dio spomenika, jer trg čine ljudi, tako da to mora biti interaktivno“ rekao je kipar Šitum.
Izrada modela spomenika trajala je oko četiri mjeseca, a proces lijevanja i montaže još tri mjeseca. Sveukupno, proces stvaranja cijelog projekta spomenika trajao je oko sedam mjeseci.
Među recentnijim djelima Šituma su i ambon od bronce i glavni oltar koje je radio za splitsku katedralu sv. Duje, spomenik braniteljima u Trogiru s kolegom Đanijem Martinićem te spomenik Gaji Bulatu na trgu ispred crkve Gospe od Zdravlja i HNK u Splitu.
Nakon obreda blagoslova, prigodnu riječ prisutnima uputio je Ivica Šarić, načelnik Općine Zemunik.
Činom blagoslova kipa ujedno je i svečano otvoren novouređeni Trg mons. Ivana Prenđe. Na toj lokaciji do uređenja trga bila je prazna, neiskorištena livada. Trg se nalazi tik uz glavnu županijsku cestu koja vodi dalje prema Smilčiću, Karinu i Obrovcu. Zanimljivost je da se Trg i spomenik nalaze neposredno u blizini rodne kuće mons. Prenđe, u okruženju gdje je nadbiskup u obiteljskoj kući odrastao i odakle je krenuo u svijet praćen ljubavlju i podrškom svoje majke Ike koja ga je kao prvijenca zvala moj Ranko.
„Mons. Ivan Prenđa je naš veliki mještanin, prijatelj i rođak. Jedan je od naših najvećih sinova kojeg smo imali u povijesti. Malo je manjih mjesta koji imaju čast i privilegiju da iz svojih redova imaju biskupa. Nama je osobito drago da smo mi mjesto iz kojega potječe tako veliki nadbiskup, i na to smo ponosni. Činjenica da smo imali jednog velikog čovjeka, biskupa bila nam je ideja vodilja da stvorimo prostor koji će biti njemu u čast. Tako smo nekad neuglednu ledinu preobrazili u prostor Trga koji nosi njegovo ime i sada tako lijepo izgleda s kipom Ivana Prenđe“ rekao je načelnik Šarić.
Podsjetio je da je Općina Zemunik pretrpjela teško stradanje u Domovinskom ratu. Četnici su bili srušili i zemuničku crkvu Sv. Josipa radnika 4. siječnja 1992., a obnovljenu crkvu posvetio je upravo nadbiskup Prenđa 27. travnja 2002. g., za vrijeme župnika don Borisa Pedića.
„Ali, uzdigao se Zemunik iz pepela. Nijedna kuća nije bila cijela nakon Domovinskog rata, sada ih ima jako puno i bit će ih i više. Zemunik je mjesto koje raste, mi smo općina koja raste. I Trg Ivana Prenđe je simbol onoga što nastojimo u budućnosti, imati lijepo, razvijeno mjesto, u kojem je ugodno za živjeti“ poručio je Šarić.
Kip je blagoslovljen ususret 12. godišnjice smrti mons. Prenđe te je načelnik Šarić i zapalio svijeću.
Među posjetiteljima u zahvalnom sjećanju na mons. Prenđu bio je i Božidar Kalmeta koji je bio gradonačelnik Zadra u vrijeme kad je mons. Prenđa bio zadarski nadbiskup. Dolaskom je želio izraziti poštovanje čovjeku s kojim je uspješno surađivao u poslanju za dobro svih žitelja.
„Ivan Prenđa bio je veliki čovjek, bio je veliki nadbiskup. Jako se trudio u svom pastirskom poslu obnoviti srušene crkve, graditi nove crkve, sav je bio predan tome. Bio je čovjek od naroda, čovjek koji je živio s narodom. S posebnom zainteresiranošću i brigom brinuo se za svakog čovjeka s kojim je došao u doticaj, za sve ljude za koje je molio i vodio brigu. Sjećamo ga se i sjećat ćemo ga se kao velikog nadbiskupa i velikog čovjeka. Imao sam privilegiju i čast biti gradonačelnik kad je pokojni Ivan Prenđa bio nadbiskup. Svaki susret s takvim čovjekom bio je užitak. Nakon svakog susreta s nadbiskupom Prenđom, čovjek se osjećao ispunjenije, lakše, veselije“ rekao je Kalmeta, potvrđujući koliko je mons. Prenđa ohrabrivao i podizao ljude iz malodušja, tjeskobe, uvijek kod ljudi budeći optimizam u osloncu na Boga i međusobnoj podršci.
Blagoslovu kipa nazočio je i Joso Nekić, pročelnik Odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra.
„Sjećanje na mons. Prenđu doživljavam i osobno, jer nadbiskup Prenđa je moj veliki dobrotvor. Kad je meni bilo jako teško u životu, nadbiskup Prenđa mi je jako puno pomogao. Svake godine kad je misa zadušnica za mons. Prenđu u katedrali sv. Stošije, supruga i ja idemo na misu“ rekao je Nekić.
Iako je prije blagoslova u Zemuniku bio na misi za domovinu u crkvi sv. Frane na Podpragu na Velebitu povodom akcije Maslenica, Nekić je istaknuo:
„Morao sam danas doći tu, jer on je moj dobrotvor. Nadbiskup Prenđa bio je fenomenalan čovjek. Dragi Bog preko njega nama poručuje o velikom smislu naših života. Svaki čovjek ima talent, dar za nešto, svaki čovjek je jednako vrijedan. Svi ljudi s kojima sam kontaktirao, koji poznaju mons. Prenđu, za njega imaju samo velike riječi i riječi zahvale. Bio je blizak svakome tko je u potrebi. Uvijek je bio pomoć ljudima djelom, riječju i molitvom. On je veliki čovjek. Hvala dragom Bogu na Ivanu Prenđi i da smo ga imali“ rekao je Joso Nekić.
Na prigodnom domjenku za uzvanike, Općina Zemunik je nakon blagoslova u šatoru pokraj Trga organizirala i nastup klape Intrade.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS SVEČANO U SV. ŠIME / Zadarska crkva prvotno je bila posvećena sv. Stjepanu prvomučeniku
Danas, na blagdan sv. Stjepana, svečano misno slavlje u crkvi sv. Šime u Zadru u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Crkva sv. Šime prvotno je bila posvećena sv. Stjepanu prvomučeniku, dok u nju bilo preneseno tijelo sv. Šime 1632. g., iz crkve Svete Marije Velike.
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO) PROJEKT TEŽAK 600 TISUĆA EURA / Započela izgradnja parka uz prometnicu Kažimira Zankija od Puta Bokanjca do Žmirića
Grad Zadar započeo je s provedbom projekta ”Izgradnja parka uz prometnicu Kažimira Zankija od Puta Bokanjca do Žmirića u Zadru” za kojeg je odobreno financiranje u iznosu od 100 % opravdanih troškova odnosno 568.793,04 eura, a sukladno provedenom Pozivu na dodjelu bespovratnih sredstava ”Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama”.
Projekt provodi UO za prostorno uređenje i graditeljstvo, a financira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026..
Cilj projekta je doprinos razvoju zelene infrastrukture, održivom razvoju i dekarbonizaciji te zdravlju i poboljšanju kvalitete života građana.
U okviru projekta će se trenutno zapušteni prostor s postojećom šumom urediti u gradski park koji će biti sportsko – rekreacijska zona s nizom sadržaja za aktivni boravak u prirodi, igru i rekreaciju, edukaciju, te za odmor uz meditacjiu, čitanje i slične aktivnosti.
Do sada su u okviru projekta izgrađene kružne pješačke/trim staze duž cijelog obuhvata, poprečne Fitness staze sa spravama za trim/trail vježbe, dva polja vježbališta za odrasle sa spravama za vježbanje, dječje igralište, skejt/roller rampa amfiteatralnog oblika i prostor za sjedenje i druženje različitih grupa, za što je već uplaćen odobreni iznos opravdanih troškova u iznosu od 482.477,97 eura, a u sljedećoj godini predviđena je sadnja stabala i grmova.
Nove zelene površine imat će posađene autohtone vrste, a planira se sadnja 205 novih stabala i 200 grmova.
Na mjestima koja će služiti kao dio za odmor uz meditaciju projektirani su mirisni vrtovi ukrasnog i ljekovitog mediteranskog grmovitog bilja (lavanda, lovor, mirta, buhač, smilje, kadulja, mravinac, ružmarin, menta, citrusne trave, origano….) pogodnog za oprašivače, a postavit će se i 20 kućica za ptice, sve u svrhu poboljšanja bioraznolikosti.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 604.373,16 EUR i osim navedenih aktivnosti uključuje i izradu projekta krajobraznog uređenja i sustava za navodnjavanje, upravljanje projektom i administraciju te promidžbu i vidljivost projekta, a njegov završetak je predviđen najkasnije do 30. lipnja 2026. godine.
Obuhvat zahvata uređenja parka iznosi 11.485 m2, a sveukupna površina zelenih površina u obuhvatu projekta iznosit će cca 2.000,00 m2.
Projektom je predviđena primjena više različitih mjera čiji će sinergijski učinak osigurati: smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena, smanjenje rizika od klimatskih promjena, smanjenje emisija CO2, poboljšanje bioraznolikosti u urbanom području, brojne benefite za građane svih dobnih skupina koji imaju izravan utjecaj na zdravlje (rekreacija, odmor i meditacija, zabava i dr.), međugeneracijsku suradnju i druženje, s ciljem doprinosa razvoju zelene infrastrukture, održivom razvoju i dekarbonizaciji te zdravlju i poboljšanju kvalitete života građana.
Završetkom projekta građani će dobiti novi park s autohtonim zelenilom prilagođen potrebama svakog pojedinca i dobne skupine uz poštivanje prirode i životinja primjenom prirodnih rješenja (korištenje prirodnih materijala i dr.), kao i zaštitni pojas zelenila prema prometnicama koji će štititi okolna naselja od štetnog utjecaja vozila (ispušnih plinova, buke).
Grad Zadar planira i dalje provoditi projekte ozelenjavanja pa je tako u pripremi faza II. ovog projekta gdje će se susjedna površina također ozeleniti i pretvoriti u park.
Na sljedećem linku možete pogledati vizualizaciju parka odnosno skejt rampe koja je dio istog:
Na svetkovinu Božića, u srijedu, 25. prosinca, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Propovijed nadbiskupa Zgrablića donosimo u cijelosti.
Draga braćo i sestre!
Na pragu otvaranja Jubilejske, Svete godine u našoj mjesnoj Crkvi koju ćemo, milošću Božjom, svečano započeti sljedeću nedjelju, na blagdan Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa, radosno slavimo veliki događaj Isusova rođenja.
Radostan vam i blagoslovljen Božić!
„K svojima dođe“ (Iv 1, 11), kaže nam sv. Ivan. „Njegov smo narod“… Mi smo njegovi, ne u tom smislu da smo njegove sluge, jer je Isus sâm rekao: „Više vas ne zovem slugama“ (Iv 15, 15). On nam svojim utjelovljenjem, rođenjem i djelom otkupljenja nudi svoje prijateljstvo. „Vas sam nazvao prijateljima, jer vam pripoćih sve što sam čuo od Oca svoga“ (Iv 15, 15). „On nam nudi uzajamno prijateljstvo,“ zapisat će papa Franjo u svojoj posljednjoj enciklici Dilexit nos – Ljubio nas je. „Došao je k nama prevladavši sve udaljenosti, postao nama blizak poput najjednostavnijih i najsvakodnevnijih stvari našeg postojanja. On se nazvao drugim imenom, zove se Emanuel – `Bog s nama` – Bog blizak našem životu, koji živi među nama. Sin Božji se utjelovio i `oplijenio` samoga sebe, `uzevši lik sluge`“ (Fil 2 , 7). (Dilexit nos, 34).
Božić je snažno svjedočanstvo o Božjoj naklonosti prama čovjeku, o Božjoj ljubavi i zauzetosti za nas. Isusovim rođenjem započela je godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4, 19), koja se mjeri i umanjuje protekom vremena. Isusovim rođenjem „pohodilo nas je mlado sunce s visine“ (Lk 1, 78) i obasjalo sve dane našega postojanja, svanuo je novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi u našim srcima, očitovan u Jubilejskoj godini, raspiruje milošću oprosta, koja nas snažno utvrđuje u Božjoj blizini i svetosti.
Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, Bog po Duhu Svetom zahvaća u ovaj svijet, a njegovo se djelo nastavlja i u naše vrijeme i u našim životima. „Duh Sveti je, naime, taj“, podsjeća papa Franjo u Buli najave Jubilejske 2025. godine `Nada ne razočarava` „ koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našem životu (Spes non confundit, 3).
Način na koji nam Bog iskazuje svoju naklonost, blizinu i ljubav očituje se u rođenju njegovog Sina i njegovom djelu koje nije izraženo riječima.
Opisujući ljudsku i božansku ljubav Srca Isusova, srca koje simbolički označava središte i bît postojanja, papa Franjo piše: Isus „uvijek traži čovjeka, blizu mu je, uvijek je spreman za susret. Možemo ga razumjeti kada se zaustavlja na zdencu i razgovara sa Samarijankom koja dolazi zahvatiti vode (usp. Iv 4, 5 -7). Promatramo ga kako se sastaje noću s Nikodemom, koji se bojao da ga drugi ne vide kako dolazi k njemu (usp. Iv 3, 1 – 2). Divimo mu se dok mu, ne mareći što će drugi reći, javna grešnica pere noge (usp. Lk 7, 36 – 50); kada kaže ženi preljubnici oči u oči: `Ni ja te ne osuđujem` (usp. Iv 8, 11); ili kada se susreće s ravnodušnošću svojih učenika prema slijepcu na ulici i s ljubavlju mu govori: `Što hoćeš da ti učinim?` (Mk 10, 51). Krist nam pokazuje kako nam je Bog blizu, kako suosjeća s nama, kako je nježan prema nama“ (Dilext nos, 35). Isus s bolesnicima postupa s posebnom pažnjom i nježnošću: pruža ruku i dotače se gubavca (Mt 8, 3); Petrovoj punici dotiče ruku i ozdravlja je (Mt 8, 15); slijepcima prstima dodiruje oči (usp. Mt 9, 29); uzetome na nosiljci kaže: „Hrabro sinko!“ (Mt 9, 2), ženi koja dvanaest godina boluje od krvarenja kaže: „Hrabro kćeri!“ (Mt 9, 22). Petru koji nije imao povjerenja dok je dolazio k učenicima po moru, kad je počeo tonuti pruža ruku, „dohvati ga i kaže mu: … Zašto si posumnjao?“ (Mt 14, 31).
Stoga nas papa Franjo poziva, svakoga osobno: „Ne boj se. Pusti ga da ti se približi, neka sjedne pored tebe. Možemo ne imati povjerenja u mnoge osobe, ali ne i u njega. I ne prestani imati povjerenja zbog svojih grijeha. I sjeti se kako su mnogu grešnici sjeli za stol s njime (usp. Mt 9, 10) i kako se nad nikim od njih nije sablaznio. Vjerski vođe optuživali su ga da jede i pije s grešnicima (usp. Mt 11, 19). Kada su farizeji kritizirali ovu njegovu blizinu s osobama koje su smatrali nižeg reda ili grešnicima, Isus im je rekao: `Milosrđe mi je milo, a ne žrtva`“ (Mt 9, 13). (Dilexit nos, 37).
„Taj isti Isus čeka tebe“, nastavlja Papa, „kako bi prosvijetlio tvoje postojanje, kako bi te uzdigao, kako bi te ispunio svojom snagom. Rekao je svojim učenicima: `Neću vas ostaviti kao siročad; doći ću k vama. Još malo i svijet me više neće vidjeti, no vi ćete me vidjeti jer ja živim i vi ćete živjeti` (Iv 14, 18 – 19). On uvijek pronađe načina da nam se objavi u životu, kako bi ga mogao susresti“ (Dilexit nos, 38).
Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga u Isusovu životu, od njegovog začeća i utjelovljenja, uskrsnuća i duhovskog događaja na Pedesetnicu, sada se nastavlja u Crkvi i po Crkvi, Isusovu mističnom Tijelu, po istom Duhu Svetom kojeg nam je On obećao i poslao.
Što nam je činiti, pitamo se promatrajući Božja djela? Kako odgovoriti na ovu Božju inicijativu ponude ljubavi? Kako živjeti Božić, a da to ne bude samo jedan dan, samo tradicija bogatog stola, privlačnost privremenog blještavila svjetla i ukrasa, vrijeme primanja i davanja poklona, vrijeme međusobne solidarnosti, već da to bude događaj vjere, duha i srca, bogatstvo od kojeg se trajno ispunja naša duša mirom, a srce radošću?
Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Važno je pogled uzdignuti prema nebu, kako se ne bismo izgubili u samo ovozemaljskim brigama. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje, kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života. Dodir s božanskim će stvoriti u nama ljestvicu vrijednosti po kojoj ćemo se sve više uzdizati do konačnog smisla i cilja našega života; ljestvicu vrijednosti po kojoj ćemo uspostavljati moralni red koji je duboko urezan u našu narav; ljestvicu vrijednosti koja će nas činiti istinskom djecom Božjom.
Dio smo mentaliteta svijeta koji snažno utječe na ljestvicu ljudskih vrijednosti i vrlina. Ovaj mentalitet svijeta koji se nameće, papa Benedikt XVI. naziva „diktaturom relativizma“ ili, kako je još možemo nazvati, „diktatura tolerancije“. Nitko ne želi osporiti činjenicu da je tolerancija vrlina i nitko ne želi podržati netoleranciju. Međutim, postoji snažna potreba za redom vrlina. Tolerancija se prečesto pogrešno zamjenjuje s ljubavlju prema drugome bez obzira na istinu, a ljubavi nema bez istine, pa tako ni tolerancije. Istina nije relativna, nego Utjelovljena Riječ Božja, Isus – Sin Božji.
„Imati jasnu vjeru, prema Vjerovanju Crkve, često se označava kao fundamentalizam. Dok se relativizam, odnosno prepustiti se `svakom vjetru doktrine amo – tamo`, čini jedinim stavom aktualnim u današnjem vremenu. Uspostavlja se diktatura relativizma koja ništa ne priznaje kao konačno i koja kao krajnje mjerilo ostavlja samo sebe i svoje želje”. (Benedikt XVI., Homilija, 18. travnja 2005.). Relativizam tako postavlja sebe kao posljednju mjeru svoga ega, svojih želja, svoga mišljenja i takvim stavom osoba sebi gradi zatvor unutar vlastitog postojanja. Stavimo li našim životom Boga na početak naših vrijednosti i vrlina, prihvatimo li Isusa kao Put, Istinu i Život, kao Vrata kroz koja prolazimo do Istine, bit ćemo dionici Istine koja oslobađa, dio slave Božje i mira kojeg Isus donosi svojim rođenjem, kako pjevaju anđeli u noći Isusova rođenja.
Papa Franjo će kao problem mentaliteta naših dana dodati i „diktaturu ravnodušnosti“. “Pazite, pazite, bolest ravnodušnosti opasnija je od raka”, upozorit će papa Franjo mlade. „Ako se preispitamo – svi smo mi pod utjecajem te sebične kulture. Dakle, potrebno je djelovati, pa i vi možete početi radeći na svojoj izgradnji… Bratstvo se ne može improvizirati, niti graditi samo na emocijama, sloganima i događajima… Ne, bratstvo je djelo koje svaka osoba čini na sebi zajedno s Gospodinom, s Duhom Svetim, koji stvara sklad između različitosti.“ (Papa Franjo, 29. 10. 2022.).
Braćo i sestre!
Ponuda zajedništva prijateljstva i ljubavi koju Bog pred nas stavlja Isusovim rođenjem snažan je izazov i poziv svakome od nas da budemo odgovorni Isusovi učenici i vjerodostojni svjedoci njegove blizine.
Jubilejska 2025. godina koje je pred nama neka nam pomogne ostvariti ovu blizinu zajedništva s Bogom i međusobno.
Zagovor Blažene Djevice Marije i naših zaštitnika neka nam u tome pomogne.
Još jednom svima, od srca, sretan i blagoslovljen Božić!
mons. Milan Zgrablić,
zadarski nadbiskup
Foto: I. Grbić
Čitajte deklaracije: 10 sastojaka koji su opasni za zdravlje
Večeras na Adventu glazbena diva Zorica Kondža!
Horoskopski znakovi u božićnom kaosu: Tko je Djed Mraz, a tko Grinch?
Božićni filmovi za sve generacije: Ove klasike obožavaju svi
FOTOGALERIJA / Koncert Ivane Kindl i grupe Forum na Adventu u Zadru
Sretan Božić!
PRVI KRŠĆANSKI MUČENIK Danas slavimo blagdan sv. Stjepana
BADNJI DAN / Đir Zadrom by Saša Čuka
Katolici i protestanti danas slave Badnjak – evo što znači…
OBIČAJI / Danas se obilaze dragi ljudi: Sv. Stjepan je simbol oprosta i borbe protiv nepravde
(FOTO/VIDEO) GLAZBENI STUDIO LIBRETO I ZBOR LIBRETIĆI: Predbožićni koncert na Sveučilištu i novi videospot “Naš Božić”
(VIDEO) “RAKIJA” / Zadarski Kriptidi imaju novi singl i spot! Pogledajte…
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
(VIDEO) “SINE MOJ” / Poslušajte novu Severininu autorsku pjesmu
Cosa nostra
23. siječnja 2022. at 18:14
Nije mi jasno što s ovim imaju Don Dario i Kum Nekić.